“Na navedenim lokacijama objavljujete u promidžbene svrhe, prodajete i općenito koristite proizvode čija vizualna obilježja sadrže industrijski dizajn zaštićen od strane društva Borboleta d.o.o. Navedeni proizvodi po svom dizajnu i izgledu, odnosno po svojim plošnim i prostornim obilježjima predstavljaju kopije proizvoda iz asortimana ovog društva, a koji su zaštićeni industrijskim dizajnom kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo”, piše u opomeni s naznakom da se primatelj dokumenta najkasnije u roku od tjedan dana treba javiti odvjetničkom društvu - radi dogovora oko podmirenja štete, piše Jutarnji list.
Koliko točno obrta, trgovina i ostalih proizvođača je primilo ovakve obavijesti, zasad nije poznato, prenosi Jutarnji, no dobili su ih većinom oni koji u svojim radnjama ili na internetskim stranicama prodaju, bilo koji od ukupno 67 proizvoda, koje je pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo zaštitilo društvo Borboleta, čija vlasnica je zagrebačka poduzetnica Tajana Lisičar.
Jutarnji je u tekstu napisao i koje je sve simbole Borboleta zaštitila.
"Među 12 zaštićenih simbola nakita, naime, Borboleta je zaštitila redom privjesak ananasa, lubenice, sidra, ringova, a potom i zvjezdice, djeteline - pa čak i tog rijetko viđenog simbola na vratima žena diljem svijeta, srca."
Društvo Borboleta registriralo je kao industrijski dizajne 55 vrsta “konaca kao materijala za izradu narukvica”, u većini dostupnih boja, na dostupnim slikama povezanih u specifičnim čvorovima, po macrame tehnici pletenja, piše Jutarnji.
Opomenu su dobili poznati brendovi poput Sexy plexy, kao i vlasnica dizajna Iva Viljevac Jewlery. Osim njih, doznaje Jutarnji, opomene su stigle i na adrese zlatarni Zaks i Argentum, zlatarne Karat kao i brendova Amas nakit, Shuz i Guardian Yolo.
Na službenim stranicama Državnog zavoda piše: “Temeljni uvjeti koje neki dizajn mora zadovoljiti za priznanje zaštite kao intelektualnog vlasništva su novost i individualni karakter dizajna te da njegova obilježja nisu isključivo uvjetovana tehničkom funkcijom. Zaštićeni registrirani industrijski dizajn osigurava nositelju vlasniku isključivo pravo korištenja, odnosno izrade, ponude, stavljanja u promet te uvoza ili izvoza proizvoda u kojem je industrijski dizajn sadržan ili na koji je industrijski dizajn primijenjen".
Jutarnji list poslao je upit da im objasne situaciju s Borboletom.
"Potvrđuju nam kako je društvo Borboleta pri njima doista registriralo navedene simbole i konac, no pojašnjavaju kako je zaštita morala biti sprovedena jer je imenovana kompanija formalno-pravno ispunila sve prohtjeve za zaštitu dizajna", piše Jutarnji.
“Zavod je citirani dizajn registrirao jer je to po službenoj dužnosti bio dužan učiniti, s obzirom na to da je tvrtka predala uredan zahtjev za registraciju, a konkretni je dizajn ispunio zakonske uvjete u smislu članka 33 Zakona. U konkretnom slučaju, to znači da prijavljeni dizajn udovoljava definiciji dizajna jer predstavlja vanjski izgled proizvoda i nije protivan javnom interesu ili prihvaćenim moralnim načelima”, stoji u odgovoru Zavoda za Jutarnji list.
Što je s uvjetima novosti i individualnog karaktera dizajna, koji se spominje kao temeljni uvjet na njihovim stranicama? Zavod je tada Jutarnjem pojasnio da prema Zakonu, prijavu industrijskog dizajna ispituje u odnosu na formalne uvjete propisane Zakonom i pravilnikom - što pored udovoljavanja definiciji dizajna i zadovoljavanju općeprihvaćenih moralnih načela, u stvarnosti zapravo znači još samo to da za njegovu zaštitu čovjek ili tvrtka mora državi uplatiti novac, i pritom još ne smije pokušavati zaštititi državne simbole i znakove.
“Tako se zakonskim odredbama nastoji postići ravnoteža između potrebe za razvojem kreativne industrije i učinkovitosti postupka priznanja zaštite privatnog prava industrijskog dizajna te javnog interesa ograničenja takve zaštite na registrirani industrijski dizajn koji predstavlja novost i sadrži individualni karakter. Imajući na umu rasprostranjenost primjene industrijskog dizajna i praktičnu dostupnost uvida u sve moguće primjene dizajna na tržištu, razvidan je problem učinkovite procjene novosti i individualnog karaktera dizajna po službenoj dužnosti i prilikom postupka registracije”, pojašnjavaju dalje u svojem odgovoru.
Za Jutarnji list vlasnica brenda Borboleta još nije dala komentar, a za izjave su zatražili i one kojima je stigla opomena. Vlasnica brenda Amas nakit iz Zadra Petra Mičić Garibović rekla je: “Istina, stigla mi je opomena tijekom lipnja, i prilično me šokirala jer od konopa nakit radim već dugi niz godina. Nikad ranije se nisam s nečim takvim susrela, a onda sam stala malo proučavati zakone i pravilnike pa sam odlučila sudjelovati u zahtjevu za proglašenjem dizajna ništavnim. To je također bio dodatni šok, jer mi je zaista nevjerojatno da zahtjev za poništenjem čovjek mora platiti više nego što košta registracija samog dizajna”, rekla je Mičić Garibović.
Izjavu je dala i vlasnica brenda Shuz Ljudmila Pribilović, koja se čak primarno ni ne bavi izradom nakita.
Ona je, piše Jutarnji, opomenu od odvjetničkog društva dobila jer je neke od svojih proizvoda ukrašavala privjescima sa srcima i zvjezdicama, kao što je to, uostalom, radila i godinama ranije.
“Ja sam baš po struci dizajner, bavim se time godinama, ali cijela ova priča zapravo u vodu baca kompletan dizajn, ako je doista moguće pri nekom državnom tijelu zaštititi pločicu u obliku srca i djeteline. Nema tu neke velike dizajnerske vrijednosti, i to je nešto što bi netko u tom Zavodu trebao moći prepoznati”, kaže Pribilović.