Na ljestvici najtraženijih brendova Prada i Celine napredovali su za pet mjesta, Chloé za dva, a Bottega Veneta za tri. Dries Van Noten i Khaite ušli su među 20 najtraženijih, dok su Dior, The Row i Massimo Dutti zabilježili pad. Nekoliko mjesta izgubio je i Coach.
Što nam govore te promjene? Među vodećim brendovima, uz Pradu, Chanel i Miu Miu, ističu se kuće koje su tijekom posljednjeg mjeseca modnih revija predstavile upečatljive, izražajne estetike. Riječ je o pristupu koji odijevanje pretvara u sredstvo osobnog izražavanja, a stil gradi na spoju klasike i neočekivanih detalja. Kreativni direktor Celinea Michael Rider tu je ideju sažeo riječima: „Klasika je jedno, ali volimo odmak od očekivanog.” Takav stil nije strogo definiran ni potpuno kontroliran. On spaja luksuz i ekscentričnost, eleganciju i spontanost, a ponekad djeluje gotovo kaotično, poput improvizacije u jazz-glazbi.
Rezultati Lysta ne upućuju samo na povratak dekorativnosti ili neobičnih komada, nego na sve veću potražnju za odjećom koja ima karakter. Najtraženiji proizvod u izvješću Pradina je svilena torbica, model inspiriran torbama kakve je sama Miuccia Prada često nosila. Nakon što je privukla pozornost na internetu, torbica je završila i u prodaji.
Među popularnim komadima nalaze se i tenisice Celine u suradnji s Reebokom, Chanelove dvobojne balerinke, svilena suknja s uzorkom brenda Dries Van Noten, naočale Phoebe Philo te hlače harem-kroja brenda Free People. Zajedničko im je to što su nosivi i jednostavni, ali nisu minimalistički u klasičnom smislu. Svaki od njih ima detalj koji ga izdvaja.
Pogledajte galeriju nove kolekcije Diane Viljevac
Prema Lystu, brendovi koji bilježe rast imaju jasno prepoznatljiv identitet i dosljednu viziju. Kupci ne traže samo pojedinačni proizvod, nego i svijet koji brend stvara kroz dizajn, način stiliziranja i kulturne reference. Taj se identitet gradi bojama i uzorcima, inspiracijom supkulturama te estetikom koja povezuje modu i umjetnost. Takav pristup prepoznatljiv je, primjerice, u kolekcijama brenda Khaite, koji se oslanja na sofisticiranu, galerijsku estetiku povezanu s modnim senzibilitetom Phoebe Philo.
Među brendovima koji su također u usponu nalaze se Conner Ives, Emily Dawn Long i Mfpen. Prva dva privukla su pozornost viralnim majicama, dok sva tri brenda koriste deadstock materijale, odnosno neiskorištene zalihe tkanina, te promišljenim krojevima i proporcijama stvaraju odjeću za svakodnevno nošenje. Njihovi komadi nisu nužno ekstravagantni, ali nose dojam priče i prošlosti.
U prvi plan tako dolaze prepoznatljivost, neposrednost i spontanost. Taj se pomak vidi i u interesu za brendove poput Mfpена, koji spaja normcore i grunge estetiku, ali i za jednostavne proizvode poput sata Cartier Tank ili bijelih tenisica Vans. Osobnost, čini se, više ne zahtijeva nužno upadljiv dizajn.
Potraga za odjećom s karakterom istodobno potiče interes za pristupačnije alternative dizajnerskim proizvodima. Ako je ključna vrijednost nekog komada njegov izgled i osobnost koju prenosi, luksuzna cijena nije uvijek presudna.
To potvrđuje i ljestvica deset najtraženijih proizvoda, na kojoj se nalaze torba COS Trullo i Balenciagina torba Rodeo. Pristupačniji model COS-a pokazao se traženijim od luksuzne torbe čija se cijena mjeri tisućama eura. Sličan se obrazac može iščitati iz popularnosti bijelih tenisica Vans Authentic, koje se mogu promatrati kao pristupačnija alternativa bijelim balerinkama Celine, modelu koji je potaknuo trend nježne, jednostavne bijele obuće, po mogućnosti s pomalo iznošenim izgledom.
Ponovno su u središtu jednostavni komadi koji imaju određeni odmak od klasike: prostrana, mekana crna torba, bijele cipele koje razbijaju jednoličnost kombinacije ili Pradina mini-torbica, koja unatoč cijeni od 980 eura donosi drukčiju, pomalo ekscentričnu verziju večernje torbice.
Nakon slabljenja trenda quiet luxuryja, odnosno nenametljivog luksuza, i rasta interesa za vintage estetiku, obilježenu patinom, teksturom i tragovima korištenja, moda se okreće novom spoju jednostavnosti i osobnosti. Naglasak je na čistim linijama, kompaktnim oblicima, taktilnosti materijala i intuitivnom korištenju boja. Čini se da se modni ukus pomiče od diskretnog luksuza prema odjeći koja ima stav. Pritom nije nužno riječ o raskošnim ili ekstravagantnim komadima, nego o predmetima čiji kroj, boja, tekstura ili kulturna referenca stvaraju prepoznatljiv karakter.