Modne su izložbe u svijetu komercijalno-kulturološki hibrid, neke su očito za zaradu, naročito ako se radi o izlaganju samo jedne modne kuće, a druge da bi ipak dale nešto dublji uvid u oblikovanje odjeće, tehnike, društvene promjene, način života, tekstil, estetiku i smisao mode. Javnosti je najpoznatija Met Gala koju organizira urednica američkog izdanja magazina Vogue, Anna Wintour, kao crveni tepih na ulazu u njujorški Metropolitan muzej gdje se sjate zvijezde odjevene po temi izložbe, tako da mnogi 'gledatelji' na zaslonima zapravo ne idu dalje od vrata – sama tema izložbe i kreacije koje se predstavljaju nisu toliko medijski zastupljene. Iako, činjenica je da Met muzej na taj način prikuplja ekstremne količine novaca, pa tako lakše opstaje, jer je svuda kultura na klimavim nogama, tako da joj financijska injekcija itekako paše.
I Victoria & Albert se bave modom i to na veličanstveni način – ovaj muzej u Londonu ima stalni modni postav te je jedan od najznačajinih na svijetu, ne samo po pristupu, već i količini građe. U Antwerpenu djeluje MoMu koji ima drugačiji kustoski pristup i prakse koje nisu komercijalne, već istraživački modne, odnosno kod njih uče oni koje moda i odijevanje zanimaju kao kulturološki proces i prisutnost u nekom vremenu, ali i tko su autori te koja je njihova priča. I Pariz ima svoje odlične igrače, modne muzeje koji rade izuzetne prezentacije modne povijest, kao što su Musée de la Mode de la Ville de Paris i Musée des Arts Décoratifs.
No, Louvre, kao jedna od najvećih umjetničkih institucija na svijetu, do sada nije bio u modno-muzejskom sektoru. Ipak, pravila se mijenjaju, a kombinacija komercijalnog karaktera mode, zvijezda koje šeću crvenim tepihom i odijevanja kao bitnog elementa analize društva i prošlosti, neodoljiva je čak i za one koji smatraju da se tu moraju prikazivati samo slikarstvo i kiparstvo značajne vrijednosti.
Pogledajte galeriju outfita s Venice Film festivala
Naime, Louvre, poznat po svojim klasičnim umjetničkim djelima, od egipatskog namještaja do talijanskih renesansnih slika, dom je nekih od najpoznatijih povijesnih djela na svijetu, poput Da Vincijeve Mona Lise i Venerina kipa iz Miloša. Muzej sadrži više od 500.000 umjetničkih djela raspoređenih na 72.735 četvornih metara soba i galerija.
Ipak, Louvreu moda nije strana – no, samo kao modna pista. Louis Vuitton je tamo predstavio kolekciju za jesen 2024. i jesen 2021. Nadalje, brend je instalirao mega instalaciju u obliku cvijeta, visoku 28 metara i napravljenu od 3900 četvornih metara najlona, koja je dominirala jednim od Louvreovih dvorišta. No, nije Louvre jedini muzej kojeg luksuzne modne kuće biraju za prezentaciju svojih kolekcija. Dior je prošlog lipnja predstavio Haute Couture FW24 usred vrta skulptura u Muzeju Rodin. Schiaparelli kuća je, pak, iskoristila priliku otvaranja izložbe 'Shocking! Nadrealni svjetovi Else Schiaparelli' u Muzeju dekorativne umjetnosti u Parizu kako bi predstavila Haute Couture FW22. Chanel je također lider na ovom području, u Palais Galliera predstavili su kolekciju Haute Couture FW21, dok je Rick Owens osvojio Palais de Tokyo za svoje kolekcije SS25, SS24 i SS18.
Ova kombinacija luksuzne mode i umjetnosti u povijesnom okruženju Louvrea pokazuje koliko je moda postala integralni dio suvremene kulture i kako se umjetnost može izraziti na različite načine, spajajući tradiciju i modernost. Moda uistinu zaslužuje ovaj status, iako joj se kroz stoljeća pripisuje pomalo frivolan karakter. To što je nosimo ne znači da je možemo svrstati u umjetnost, jer modna umjetnost itekako postoji, pa čak i u pret-a-porter kategoriji, naročito kad je riječ o unikatima, ručnom radu i potpisu nekog umjetnika. Ili dizajnera koji ima umjetnički pristup. Prisutnost nekog takvog odjevnog predmeta na ljudskom tijelu nimalo ne umanjuje umjetnički karakter, već ga nadopunjuje, daje mu pokret i život.
Dakle, izložba u Louvreu, čije se ime još uvijek ne zna, otvorit će svoja vrata 24. siječnja 2025. Fokusirat će se na odnos između umjetnosti i mode, predstavljajući 65 odjevnih kombinacija i 30 dodataka, djela 40 dizajnera među kojima su i legendarni Karl Lagerfeld i Yohji Yamamoto. Eksponati će obuhvatiti razdoblja od bizantskog doba do Drugog francuskog carstva te će pokazati kako su i dalje izvor inspiracije za dizajnere diljem svijeta.
Ova izložba mogla bi označiti početak novog poglavlja za Louvre, otvarajući vrata modi na način na koji se rijetko viđa u muzejskom svijetu. Bogatstvo francuske kulture i povijesno nasljeđe dizajnera koji su oblikovali modnu scenu, pružaju bogat temelj za ovakve izložbe u budućnosti. Iako je moguće da će sve skupa biti i komercijalnog karaktera, ipak je značajno radi kulture odijevanja, poštovanja prema njoj kao relevantnoj kategoriji i diskursa koji danas ima. Možda ćemo nakon toga uvidjeti i važnost kvalitete odijevanja, da i mi sačuvamo nešto artističkog, dubljeg značaja za buduće generacije te danas upišemo novu etapu modnog romana koji u svako doba ima svoje zasluženo poglavlje.