No znalo se dogoditi i da prvo kupi šešir pa prema njemu dalje slaže “outfit”. Upravo zbog toga što Đurđa Tedeschi pazi na svaki detalj koji uvijek uspije ukomponirati u ono što nosi, u hrvatskim društvenim krugovima godinama slovi za jednu od najbolje obučenih dama.
Šešire voli od djetinjstva
A šeširi su nešto što je gotovo uvijek pratilo odjevne kombinacije ove umirovljene sutkinje i majke jednog od najuspješnijih domaćih poduzetnika. U pokrivala za glavu zaljubila se još kao mala djevojčica. Gledala je kako ih nosi njezina majka, a zabavljalo ju je isprobavati šešire kod rođakinje u Dubrovniku, koja ih je izrađivala i prodavala u svom malom butiku.
Često se svojih bližnjih sjeti i noseći primjerke koji je nekim detaljima asociraju na njih. A ako je i ne podsjećaju na neku određenu osobu, uz svaki šešir veže poneku priču. Sve te priče zapisala je ekipa iz Etnografskog muzeja, odnosno kustosica Mareta Kurtin zajedno s likovnim umjetnikom i dizajnerom ove izložbe Silviom Vujičićem, prijateljem gospođe Tedeschi. Nakon što su pojedina njezina sjećanja stavili na papir, odlučili su publicirati katalog te tako svaki šešir dokumentirati i sačuvati za neka nadolazeća vremena zajedno sa sjećanjem ili anegdotom koja ga prati. Zanimljive su to priče: od toga kako je izgledao prvi susret upravo s tim primjerkom, koje je zanimljive osobe upoznala prilikom njegove nabavke, pa sve do reakcija okoline na te kreacije i do same funkcije šešira.
Izloženi šeširi Đurđe Tedeschi moći će se pogledati u Etnografskom muzeju, te čine dio još veće izložbe pod nazivom “Kapa dolje!” u povodu 100. rođendana Etnografskog muzeja, a u sklopu koje su željeli opisati kako su se mijenjali stavovi o pokrivanju glave kroz proteklo stoljeće.
Šeširima Đurđe Tedeschi opisat će tako posljednju, najnoviju epohu razvoja pokrivala za glavu, a ujedno je to i posljednji segment velikog projekta “Kapa dolje!”.
– Za sve kape u trenutačnom postavu izložbe „Kapa dolje“ znamo iz kojeg su doba, odakle su potekle, no gotovo ništa ili malo znamo o tome tko ih je, kada i gdje nosio, dok ćemo izložbom kapa i šešira suvremene mode posjetiteljima dati uvid i u osobnu priču žene koja je poznata po šeširima te će se ujedno zaokružiti projekt o povijesti razvoja kapa.
Izložbu smo stoga nazvali “Memories are made of this”, prema citatu pjesme iz 1955. godine koju je otpjevao Dean Martin, upravo zato što se tematski bavi sjećanjima – govore Mareta Kurtin i Silvio Vujičić.
Mnogi modni dizajneri, kaže ovaj dvojac, smatraju da je outfit bez šešira nepotpun, a sličnog je stava i gospođa Đurđa, čiji je cijeli život prožet modom. Njome se počela intenzivnije “igrati” nakon odlaska u mirovinu jer je, radeći kao sutkinja, morala slijediti pravila poslovnog odijevanja koja joj nisu dopuštala određene odjevne forme.
Šešire koje će izložiti, točnije 55 komada, Đurđa Tedeschi nabavljala je od poznatih dizajnerskih kuća poput Cardina, Yamamota, Saint Laurenta i drugih, ali i u antikvarijatima, second hand shopovima, pa i na sajmovima poput onog na Britancu.
– No Pierre Cardin najzastupljenije je ime dijela kolekcije koji ćemo prikazati. Davnih je dana u njihovom dućanu u Parizu upoznala samu Cardinovu manekenku i muzu, dok je gledala arhivske primjerke šešira u prodaji.
Jedna od najzanimljivijih priča ovog kataloga odnosi se na model šešira od sjajne crne slame koji je kupila, pak, na splitskoj tržnici za svoje vjenčanje 1964.g. Gotovo identični šešir nabavila je 40 godina poslije jer ju je podsjetio na šešir kakav je nosila na svojem vjenčanju.
Važan je ukus, a ne trendovi
– Bili su gotovo identični. Original je izgubila u čestim selidbama – govori Silvio Vujičić. Šešir koji najdulje posjeduje onaj je iz 1980-ih, koji je kupila u trgovini Suzanne Couture Milinery u New Yorku, koja i danas radi, a ondje je često kupovala Jackie Kennedy.
– Uspjela je sačuvati čak i njegovu originalnu kutiju, koju ćemo prikazati. U kolekciji su i šeširi iz pedesetih godina prošlog stoljeća, no nema ih od tog doba, već ih je nabavila kasnije – govori kustosica Mareta Kurtin.
Gospođa Tedeschi posebno voli cvijeće na šeširima, no isključivo svilene ili papirnate, pa ove ukrase često zna tražiti u trgovinama rabljene robe. Ako joj se svide cvjetne aplikacije, šešir često kupi bez obzira na to odgovara li njezinom ukusu ili ne, a cvijeće potom iskoristi na drugom pokrivalu. Prikazat će i šešire zanimljivog oblika, poput šilterice s krilima Francesca Ballestrazzija iz 2014. ili šešir koji podsjeća na uši Mickeyja Mousea koji je godinu ranije dizajnirao modist Stephen Jones za parišku marku Comme des Garçons. Prema šeširima se, dodaje kustosica, gospođa Tedeschi ne odnosi na strogo kolekcionarski način. Drugim riječima, ona se o njima brine i voli ih, no za razliku od drugih kolekcionara koji stvari koje skupljaju samo čuvaju, bez direktne konzumacije u smislu nošenja.
Ona svoje šešire nosi, a kako to u životu često biva, pokoji i iz gubi, a ponekad ih poklanja. Tako opseg njene kolekcije šešira stalno varira.
– To je još jedna odlika Đurđine zbirke, koja je specifična upravo zbog toga što je sve šešire sama birala na svoj vrlo specifičan i istančan način, bez uplitanja trenda – govori Silvio Vujičić