Što će biti s modom nakon korone? Kina se vraća navikama; gubitak u modnoj industriji premašio 40 milijardi dolara

Kako je koronavirus promijenio svijet mode? Od otkazanih revija, do neodržanih tjedana mode pa sve do zatvaranja ključnih tvornica na svim kontinentima. Redatelj ovog filma s najgorim scenarijem odaziva se na ime COVID-19. Sve je počelo u studenome 2019. godine, tamo negdje u dalekoj Kini, točnije u gradu Wuhan u pokrajini Hubei, za koju većina - da nije ove pandemije, vjerojatno nikada ne bi ni znala. Od tog nesretnog 17. studenoga, kada je zabilježen prvi slučaj, virus se proširio na više od 150 zemalja, šest kontinenata i ide prema milijun oboljelih. Svjetskim političarima nije preostalo ništa drugo nego da ljudima poruče da ostanu doma, ukinu sva putovanja i zatvore granice. Ok, svi osim Švedske, ali oni oduvijek imaju svoj đir.

Gledajući s poslovnog aspekta, COVID-19 nije prva nevolja koja je čitav biznis baziran na modi napravila izuzetno trivijalnom stvari, o kojoj rijetko tko u teškim vremenima uopće razmišlja, ali brojke su neumoljive. Modna industrija je u najvećoj krizi otkako je moderne povijesti. I da, možda će se netko zapitati zar nema trenutno pametnijih stvari za pisati, ali mi modu živimo, za nju "dišemo" i ne sramimo se to priznati. Koronavirus je, kako stvari stoje, utjecao na svakog stanovnika ovog planeta, a kao da nemamo dovoljno briga - ovoj pandemiji se, barem zasada, ne nazire ni kraj.

Da, znamo, živimo u vremenima u kojima je WC papir postao poželjniji proizvod od tamo neke torbice, za kojom smo do prije nekoliko mjeseci "slinili" i razmišljali kako unerediti svoj bankovni račun i priuštiti si tu satisfakciju voljenog predmeta u ormaru. Sada je to sve tako nebitno. Svima je teško, naravno, najteže onima koji su izgubili posao, ali izazovno je vrijeme za čitavo gospodarstvo kako u ovim teškim vremenima uopće kreirati nešto i doprijeti do kupca, kojemu u ovom trenutku realno nije ni do čega. Jednostavno, svijet je stao i svi pričamo samo o koroni. Štoviše, tko se uopće i sjeća života prije korone? No, vratimo sat opet malo unatrag.

Kada je Giorgio Armani posljednjeg dana ovogodišnjeg milanskog tjedna mode odlučio napraviti livestream vlastite revije i ne pozvati nikoga na reviju - bilo je jasno da koronavirus više nije tamo neka bolest koja je isključivo prisutna u Kini. Kako stvari stoje, bio je to posljednji tjedan mode, barem što se tiče ove sezone jer otkazane su sve resort kolekcije, a one koje nisu - odgođene su s nepoznatim datumom održavanja.

Pariški tjedan mode rezerviran za lipanj i srpanj i službeno je otkazan, a poznati njujorški sajam vjenčanja koji se održava ove godine u travnju po prvi put u povijesti će se održati virtualno putem platformi Zoom i Join.me. Sve kako bi dizajneri barem na neki način prezentirali svoje radove. 

Pa i prestižna Met Gala je odgođena do daljnjeg jer ni najsposobnija Anna Wintour ne zna rješenje ovog problema. A gdje ima problema, jasno je kao dan da nema novca. Gubitak u modnoj industriji je već sada premašio 40 milijardi dolara, a pritom nitko ne vidi svjetlo na kraju tunela.

Također, događa se nešto što se posljednji put dogodilo u Drugom svjetskom ratu. Prvaci mode kao što su LVMH, L'Oreal Paris, Hermes, Prada, Armani i mnogi drugi, svoje poslovanje usmjeravaju u proizvodnju medicinske opreme, kao što su zaštitne maske i gelovi za dezinfekciju.

Pa je tako npr. ikona mode Giorgio Armani donirao 1,25 milijuna eura talijanskim bolnicama i institucijama u Milanu i Rimu. Bvlgari je donirao 100 tisuća eura poznatom talijanskom Institutu Lazzaro Spallanzani u svrhu istraživanja nevidljivog neprijatelja. Sličnu stvar napravio je mnogima omiljeni Dolce&Gabbana, dok je američka tvornica obuće Crocs donirala više od 10 tisuća svojih proizvoda zdravstvenim djelatnicima, koji su zapravo na prvoj crti bojišta u ovoj teškoj borbi za zdravlje. 

Srećom, moda, iako dovedena na koljena - ne zaboravlja na ratnike. Pa tako Gucci nije zaboravio na talijansku civilnu zaštitu doniravši im pozamašnu svotu novca, dok je drugi dio novca usmjerio u Fondaciju Svjetske zdravstvene organizacije kao pomoć žrtvama koronavirusa. Sličnu stvar je učinio i švedski div H&M, koji je uz to svoje društvene mreže dao na raspolaganje brojnim organizacijama, kao pomoć u borbi protiv pandemije. Zara, odnosno Inditex, usmjerio se u proizvodnju zaštitnih maski, kako bi pomogli španjolskoj vladi. Već se sada procjenjuje da proizvode 300 tisuća maski tjedno.

U muci se poznaju junaci pa tako prvaci beauty industrije kao što su L'Oreal i Garnier trenutno najviše proizvode sredstva za dezinfekciju. 

Prada je izgradila nekoliko jedinica intenzivne medicine, njezine tvornice izrađuju maske, a za to vrijeme Ralph Lauren je donirao 10 milijuna dolara humanitarnim organizacijama i usmjerio proizvodnji zaštitnih maski i odijela za zdravstvene djelatnike.

Najveći od najvećih, LVMH nakon što je donirao milijune kineskom Crvenom križu, intenzivno pomaže francuskom narodu doniravši više od 40 milijuna maski. I dok je Versace također donirao Crvenom križu, Donatella Versace dala je i osobnu donaciju jednoj milanskoj bolnici u vrijednosti 200 tisuća eura. I prva dama Voguea, Anna Wintour dala je svoj doprinos udruživši snage s vlastitom modnom fondacijom kako bi pomogla onim članovima modne industrije, koje je ova nesretna COVID-19 pandemija najviše pogodila. A svi znamo da je ta brojka svakim danom sve veća i veća.

Proizvodnja odjeće gotovo da je stala, a postotak prodaje već sada je manji za više od 50 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Trgovine su zatvorene, a sve šopingholičarke diljem planeta trenutno zasigurno ne razmišljaju o novim krpicama, pogotovo kada vide gospodarska predviđanja za budućnost. Kako kažu neki stariji, ne znamo ni hoćemo imati za gaće, a kamoli hlače. 

Kada govorimo o dugoročnim procjenama moguće je da će gubici ove godine biti između 450 do 600 milijardi dolara u odnosu na prošlu godinu. Brojke su toliko zabrinjavajuće, jer su gore i od recesije, koja je prije nešto više od deset godina pogodila svijet. No, i dalje, sve ovisi od tržišta do tržišta, jer ovisno o tome kako su pojedine zemlje reagirale na krizu i kako se bore s istom, tako će se i sve odraziti na gospodarstvo. Jasno je da će Španjolci, Francuzi i Talijani vjerojatno trebati duže kako bi stvari vratili u koliko-toliku normalu jer zbog tzv. lockdowna, odnosno potpunog zaustavljanja gospodarstva, prodaja u modnoj industriji je pala za 90 posto.

S druge strane, Kina ima lakše i bolje polazište, jer za razliku od Europe, tamo je pandemija pri kraju i polako se sve vraća u normalu. Kupci luksuzne robe u Kini polako se vraćaju svojim navikama, a jedini problem na koji nailaze su zatvorene europske kuće mode. Također, ono što je vrlo bitno po pitanju gospodarstva je to da se Kina nimalo ne oslanja na prihode iz turizma, kao što to radi većina Europe. Turistički sektor mogao bi se stabilizirati tek krajem godine, što je debelo prekasno za one koji žive od istog.

Događa se nešto također očekivano, raste online prodaja. Od osnovnih životnih namirnica pa sve do modnih dodataka, danas je najnormalnije naručiti sve iz udobnosti vlastitog kauča. Procjene je teško donositi u ovakvim trenucima, ali vodeći modni brendovi svakako moraju razmisliti o sljedeće tri sezone na način da neke proizvode iz nadolazeće ljetne kolekcije jednostavno odgode za nadolazeću godinu. Možda budućnost leži i u online revijama, samo 12 milijuna Kineza je gledalo Diorov show putem digitalne platforme.

A velike promjene su pogodile i najveće modne škole diljem svijeta. U školovanju za dizajnera, jasno je da je vrlo bitan tehnički dio točnije onaj praktični koji je sada prilikom online obrazovanja doveden na tanak led. No, brojne engleske, francuske i talijanske škole odlučile su svojim polaznicima dopustiti da vrijednu školsku opremu odnesu u svoja četiri zida i na taj način steknu obrazovanje. Ono što se također događa je podatak da je pohađanje pojedinih satova udvostručeno, što znači da budućim asevima svjetske mode ipak odgovara ovakav tip obrazovanja.

No, po pitanju modne industrije, u ovoj godini luksuzna moda će imati prihode ravne tek deset posto prihoda iz prošle godine. A onda što ako se doista rješimo ovog neprijatelja početkom ljeta, pa nas u zimu opet iznenadi? Cjepivo ili lijek, predviđa se, možemo očekivati tek 2021. godine, stoga je potpuno jasno da naš život neće biti isti. 

Na kraju krajeva, virus ćemo sigurno pobijediti, no pitanje je s koliko ljudskih, ali i gospodarskih žrtava. Htjeli mi to priznati ili ne, koronavirus je tragedija koja je pogodila čovječanstvo, ali istovremeno nas je ujedinilo. Solidarnost je na djelu i to je nešto što ulijeva nadu u neka bolja vremena, a komunikacija u teškim vremenima je, čini se, ključ uspjeha. Pogotovo kada vam kažemo da je npr. poznati magazin za putovanja Conde Nast Italija, u vremenima u kojima Talijani ne putuju ni na posao, odlučio nastaviti poslovanje u digitalnoj formi, a da pritom nisu izgubili nijednog oglašivača, i to sve jer su im dali jasne poruke. S druge strane, Kina je već u "osvetničkom shoppingu" nakon tjedana zatvorenih u kućama. Toplo se nadamo da ista zanimacija čeka i nas, pa makar tamo negdje u lipnju!