Komadići industrije krzna padaju poput domina. Posljednjih tjedana niz snažnih i simboličnih odluka dodatno je suzio prostor za opstanak životinjskog krzna u modi, a sve su oči sada uprte u Bruxelles, gdje bi sljedeći potez Europske unije mogao imati povijesne posljedice.
Dana 2. prosinca Poljska – drugi najveći svjetski proizvođač životinjskog krzna nakon Kine i najveći dobavljač u Europi – usvojila je zakon kojim se uzgoj krzna postupno ukida do 2033. godine. Već sljedećeg dana Vijeće modnih dizajnera Amerike (CFDA) objavilo je da će životinjsko krzno, bez obzira na to potječe li s farmi ili iz lova, biti zabranjeno na službenom rasporedu Tjedna mode u New Yorku počevši od rujna.
Nedugo zatim Hearst Magazines, izdavač američkih izdanja Ellea, Harper’s Bazaara i Esquirea, objavio je potpunu zabranu krzna u svim uredničkim i oglasnim sadržajima. Taj je potez uslijedio nakon ranije odluke Condé Nasta, čiji su se naslovi – uključujući Vogue i Vanity Fair – već distancirali od životinjskog krzna. Nekoliko dana kasnije i Rick Owens pridružio se rastućem popisu luksuznih dizajnera koji su se javno obvezali na potpuno odustajanje od krzna.
Odluku Poljske mnogi smatraju povijesnom prekretnicom za industriju koja je već godinama u silaznoj putanji. Globalni izvoz krzna pao je s vrhunca od 14,7 milijardi dolara u 2013. na približno 3,4 milijarde dolara u 2023., ponajviše zbog pada potražnje i sve strožih standarda vezanih uz dobrobit životinja. U samoj Poljskoj izvoz krzna nerca srušio se s 402 milijuna eura u 2015. na svega 71 milijun eura u 2024.
Upravo ta pozadina objašnjava zašto se pozornost sada seli na Bruxelles. U ožujku se očekuje da će Europska komisija objaviti svoj formalni odgovor na građansku inicijativu Fur Free Europe, koja je prikupila više od 1,5 milijuna potpisa i prisilila Komisiju da se javno očituje.
Opcije su, barem zasad, široke. Komisija bi mogla predložiti potpunu zabranu uzgoja krzna, zabranu prodaje krzna i proizvoda od krzna dobivenih iz uzgoja – ili kombinaciju oboje. „Mogućnosti su širom otvorene“, izjavila je Delcianna Winders, direktorica Instituta za pravo i politiku životinja na Pravnom i poslijediplomskom studiju Vermonta.
Danas čak 24 države članice EU imaju potpune ili djelomične zabrane proizvodnje krzna, a poljsko postupno ukidanje čini je 18. zemljom u Uniji koja je u potpunosti zabranila uzgoj krzna. Time se dodatno urušava uloga Europe kao nekadašnjeg globalnog središta industrije.
Očekuje se i da će odluku Europske komisije oblikovati mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane, objavljeno prošlog srpnja, koje se uvelike smatra ozbiljnim izazovom tvrdnjama industrije da se uzgoj životinja za krzno može uskladiti s modernim standardima dobrobiti. „Fokus u EU-u sve je jasnije stavljen na dobrobit životinja kao prioritet, uz prepoznavanje njezine povezanosti sa zoonozama i ekološkim problemima“, rekla je Winders. „Poljska odluka ogroman je znak. Smjer je vrlo jasan – pitanje je samo koliko brzo će EU, SAD i druge jurisdikcije uvesti zabrane.“
Prema njezinoj procjeni, zabrana na razini cijele Europske unije mogla bi stupiti na snagu unutar pet godina, dok bi Sjedinjene Države mogle slijediti taj primjer u idućih deset. Švicarska je već zabranila prodaju krzna, kao i savezna država Kalifornija.
U SAD-u su trenutačno u zakonodavnoj proceduri dva dvostranačka savezna zakona kojima bi se postupno ukinuo uzgoj kuna, koji čini većinu američke proizvodnje krzna. Prijedlozi uključuju i programe pomoći za tranziciju farmera i radnika, a snažno su potaknuti zdravstvenim rizicima, osobito nakon izbijanja ptičje gripe i COVID-19 na farmama kuna. „Donošenje zakona danas je teže nego ikad“, priznaje Winders, „ali nije neuobičajeno da se zakoni uvode više puta prije nego što budu usvojeni. Tržište opada već više od desetljeća, a svi ovi faktori zajedno čine promjene vjerojatnijima.“
Kako se proizvodnja i politička podrška smanjuju, fokus se sve više prebacuje na zabranu prodaje. „Zabrana prodaje u zemljama kupcima može biti vrlo učinkovit prvi korak“, objašnjava Winders, „jer ako smanjujete potražnju, puno je lakše zabraniti i samu proizvodnju.“
Jedno od otvorenih pitanja ostaje Kina, najveći svjetski proizvođač krzna. Ipak, analitičari vjeruju da bi i tamošnja industrija mogla oslabjeti kako sve više zemalja ograničava ili u potpunosti zabranjuje prodaju.
U međuvremenu, modne institucije sve češće djeluju kao de facto regulatori. Odluka CFDA-e o zabrani krzna na Tjednu mode u New Yorku rezultat je višegodišnjeg rada s organizacijama Humane World for Animals i Collective Fashion Justice. Emma Håkansson, osnivačica i direktorica Collective Fashion Justice, ističe da je otpor velikih modnih igrača bio iznenađujuće malen. „Općenito, ljudi prihvaćaju da smo sada došli do ove točke“, kaže. „Postoji osjećaj da modna vijeća imaju manje moći nego što je to uistinu slučaj – njihova je uloga istodobno predstavljati članove, ali i voditi ih.“
Hoće li Milano i Pariz slijediti New York i London još je otvoreno pitanje. Collective Fashion Justice već vodi dijalog s talijanskom Camera della Moda, dok je komunikacija s francuskom Fédération de la Haute Couture et de la Mode zasad ograničena. Italija i Francuska ujedno su dom nekih od posljednjih velikih luksuznih kuća koje još uvijek koriste životinjsko krzno, među kojima se najčešće spominju Fendi i Louis Vuitton, oba u vlasništvu LVMH-a, koji je 2024. donirao 300.000 eura Međunarodnoj federaciji za krzno.
„Industrija je svjesna da je krzno s uzgoja u očitom padu i da će se taj trend nastaviti“, kaže Håkansson, upozoravajući na pokušaje da se krzno divljih životinja predstavi kao ‘etička’ alternativa. „Za to nema temelja – rizici za bioraznolikost su veći, nemoguće je regulirati dobrobit, a činjenica ostaje ista: životinje se ubijaju zbog mode.“
Uz to, i uzgojeno i lovljeno krzno tretira se kromatima i drugim kemikalijama kako bi postalo izdržljivo, što ga čini nerazgradivim. Brendovi su se zato masovno okrenuli umjetnom krznu, no ni ta opcija nije bez problema. Dok životinjsko krzno ima velik klimatski otisak, posebno zbog emisija metana, sintetička krzna na bazi nafte nose vlastite ekološke izazove.
Ipak, pojavljuju se nove alternative. Francuski proizvođač Ecopel nedavno je predstavio biološki bazirano umjetno krzno izrađeno od polimera dobivenih iz kukuruza, krumpira ili šećerne trske. Materijal je predstavljen na sajmu Première Vision u Parizu, a trenutačno se razvijaju prototipovi gornje odjeće s modnim kućama, kao i kolekcija dodataka za luksuzni butik Edition u sklopu Marriott grupe, planirana za 2026.
„Ovakav niz vijesti dobar je znak, ne samo komercijalno, već i zato što je umjetno krzno oduvijek bilo povezano sa zaštitom životinja“, ističe Arnaud Brunois-Gavard, voditelj održivosti u Ecopelu. No upozorava da je za pravi iskorak nužna snažnija podrška brendova – bez nje će industrija i dalje ovisiti o recikliranom poliesteru umjesto da prijeđe na materijale nove generacije.
Za aktiviste, zabrana krzna tek je početak. „Voljela bih da se nove politike prošire i na kože divljih životinja“, zaključuje Håkansson, podsjećajući da ista etička logika vrijedi i za krokodile, aligatore, nojeve i zmije. „Jedina je razlika u tome što se s njima možda teže emocionalno povezati. A to doista nije dobar razlog.“