Pariz, stoljećima simbol visoke mode, luksuza i umijeća ručne izrade, našao se u središtu sukoba između tradicije i novog, agresivnog oblika potrošnje. U srcu grada, na šestom katu povijesne robne kuće BHV Marais, 5. studenoga otvorena je prva stalna trgovina tvrtke Shein, singapurskog diva ekstremno brze mode poznatog po nevjerojatno jeftinoj i masovnoj proizvodnji.
Bio je to provokativan potez, otvoriti trgovinu s odjećom za jednokratnu upotrebu tik do gradske vijećnice, u kolijevci Haute couturea. Sada se Parižani protiv toga bune, nisu oduševljeni drastičnim padom kvalitete modne ponude.
Shein, osnovan 2011. u kineskom Nanjingu pod imenom SheInside, postao je oličenje svega što u suvremenoj modi izaziva moralnu nelagodu. Svakoga dana nudi tisuće novih komada odjeće, gotovo svi od plastike, napravljeni su na način da traju tek nekoliko nošenja. Ono što se na prvu čini kao trijumf dostupne mode, zapravo je golema industrijska mašina koja uništava okoliš, kopira dizajn neovisnih autora i iskorištava radnike diljem svijeta.
Na jedno mjesto izdvajamo trending komade iz Zare koje nosimo ove sezone:
Francuska se već godinama bori protiv tog modela poslovanja i ponude odjeće. Nakon istrage koju je 2023. pokrenula Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, utvrđeno je da Shein nije poštovao standarde o ljudskim pravima, radnim uvjetima i zaštiti okoliša. Francuski je parlament 2024. izglasao zakon kojim se kažnjavaju brendovi brze mode zbog njihova ekološkog učinka, a Senat ga je dodatno pooštrio, izravno prozvavši Shein i slične kompanije. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci Francuska je Sheinu dala gotovo 200 milijuna eura kazni zbog kršenja prava potrošača i zavaravajućih popusta.
Napetosti su kulminirale prošlog tjedna, kada je premijer Sébastien Lecornu, nakon što su na Sheinovim internetskim stranicama pronađene “dječje” seksualne lutke i oružje, naredio privremenu blokadu Sheinove e-trgovine u zemlji. Više od 200.000 paketa zadržano je na carini, a dostava je ponovno omogućena tek kada su sporni proizvodi uklonjeni.
Vlada je tom prilikom poručila da će Shein ostati pod strogim nadzorom državnih službi. Istodobno, otvorenje trgovine u robnoj kući BHV Marais djelovalo je poput namjerne provokacije, sudar svjetova u kojem se francuska modna tradicija morala suočiti s hiperprodukcijom plastike i algoritamski kreiranog trenda.
Za Francuze, Shein nije samo ekonomski protivnik nego i kulturna prijetnja. On negira idejne temelje Francuske, a to su kreativnost, trajnost, elegancija i održivost. Zaposlenici BHV-a, uz podršku sindikata, organizirali su prosvjede i štrajkove, a brojni neovisni trgovci povukli su svoje proizvode iz robne kuće u znak solidarnosti.
Više od sto tisuća građana potpisalo je peticiju protiv Sheinova dolaska u Pariz. Ipak, unatoč bijesu, ipak su se tu naši brojni kupci. I dok su jedni nosili transparente s natpisima “Srami se, Shein”, drugi su strpljivo čekali kako bi kupili vrećice pune poliestera i umjetne kože, oduševljeni mikro cijenama.
No iza tih “povoljnih” cijena kriju se stvarni, golemi troškovi, a to su uništavanje okoliša, izrabljivanje radnika koji za nekoliko centi dnevno izrađuju odjeću za cijeli svijet, sustavno plagiranje dizajnera i erozija samog značenja odjeće.
Takvi brendovi poput Sheina uče nas vjerovati da odjeća vrijedi gotovo ništa i da je jednako potrošna kao i plastika u kojoj dolazi. No, Francuska je pokazala da otpor nije uzaludan. Regulativnim mjerama i društvenim pritiskom pokušava ograničiti utjecaj ultra-brze mode, a Shein joj je postao simbol šire borbe.
Kada kupnja u takvim trgovinama postane društveno neprihvatljiva, prestaje biti i poželjna. No, borba protiv brze mode mora biti spora, promišljena i dosljedna.
Da bismo doista promijenili sustav, moramo promijeniti vlastite navike, odnosno naučiti voljeti odjeću koju već posjedujemo, popravljati je, kupovati rabljeno, ulagati u kvalitetu i podržavati pravedne uvjete rada.
Francuski otpor Sheinu i brza reakcija građana pokazuju da se kolektivnim djelovanjem može suprotstaviti industriji koja od površnosti i potrošnje stvara profit. Kao pojedinci, ne moramo pristati na diktat brze mode; kao zajednica, možemo je nadvladati.