Jubilarna revija diplomskih kolekcija studenata modnog dizajna Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta, održana je jučer u SEECEL-u, a pobjednica je Blanka Gotić s kolekcijom "Obedience in Fragments". Svoje diplomske kolekcije predstavili su i: Antonija Bracanović, Antonija Bucić, Patricia Djedović, Dino Dujić, Jana Filipčić, Marta Jurčić i Jagoda Kukulj, pod mentorstvom prof. art. dr. sc. Jasminke Končić i dr. sc. Duje Kodžomana. Ponos je naglasila u uvodu i dekanica TTF-a, Anica Hursa Šajatović te podsjetila kako je rad kreativnih autora ključan za razvoj modne scene te općenito kulturu odijevanja.
Jasminka Končić s TTF-a, pobjednica Blanka Gotić i Vjeko Franetović iz eNVy rooma, jedan od članova žirija
Stilskim eksperimentima Mlada autorica Blanka Gotić svoju diplomsku kolekciju Obedience in Fragments osmislila je na temeljima proučavanja načina i kulture odijevanja mormonske vjerske zajednice.
Kolekcija propituje granicu između svetog i svjetovnog, a motivi odjeće iz hrama su transformirani te kulturna baština uvedena u suvremeni modni izričaj. Kroz simbole poput orlovih vrata, košnice, antimodne siluete i ritualno oblikovane kose, kolekcija gradi narativ o poslušnosti, raskolu i tihoj pobuni utkanoj u tkaninu tradicije.
Svaka predstavljena kolekcija na DIPMOD-u zapravo donosi jedinstvenu ideju, estetiku i koncept koji se izražava kroz dizajn odjevnih predmeta. Te ideje se prenose putem reinterpretacija poznatih simbola i elemenata, često kombiniranjem različitih stilova, tehnika oblikovanja i kreativnih pristupa. Takvo spajanje rezultira originalnom i prepoznatljivom modnom formulom, odnosno stilom koji je autentičan i karakterističan za svakog od autora.
No da bi svaki od njih došao do tog stadija, ključno je vodstvo Jasminke Končić i Duje Kodžomana, koji već desetu godinu s predanošću produciraju mlade talente, podržavaju oblikovanje njihova kreativnog identiteta i trude se da s TTF-a izlaze ljudi koji se modom bave s pravim znanjem i vještinama.
Bitno je pritom da mladi autori usvoje vještine oblikovanja odjeće, ali i izražavanja i otkrivanja vlastitog identiteta, pritom eventualno tumačeći kritiku društva ili okoline kroz odjevne predmete, detalje i intervencije.
Pogledajte galeriju Met Gala 2025.:
Kod njih odjeća nije nužno prodajnog karaktera, već je ključno da budu u stanju procesuirati vlastiti izričaj, senzibilitet i umjetničke sklonosti te ih interpretirati kroz šav, boju, oblik i formu.
Osim Blanke, dakle, predstavilo se još 7 autora.
Mekani til i ekscentrična ukrašenost tijela tema je Antonije Bracanović. Autorica istražuje povijest, tradiciju i kulturu romskog odijevanja te njegov utjecaj na suvremenu modu, analizirajući kontraste između svakodnevne odjeće i ceremonijalnog odijevanja, osobito raskošnih vjenčanica Irskih Putnika. Kolekcija Aven Romale oslanja se na vibrantan kolor i naglašene siluete, s posebnim naglaskom na lepršav karakter suknji koje u pokretu kolekciji daju mekoću, eteričnost i fluidnost.
Antonija Bucić kolekcijom Utopia est ineluctabilis koristi odjevne predmete kao oštru kritiku društva oblikovanog pod utjecajem društvenih mreža. Kroz modni izričaj progovara o opasnostima nametnutih standarda ljepote koji, osobito među adolescentima, dovode do iskrivljene slike vlastitog tijela. Ovo je dobar primjer kako je likovnost ovdje bitna - ne samo ideja i realizacija, već i vizualni aspekt te estetika koja ima vlastiti balans.
Kolekcija razotkriva nerealne vizualne ideale – retuširane fotografije i estetski oblikovana lica – koji stvaraju pritisak perfekcije i pridonose sve prisutnijem fenomenu tjelesne dismorfije, poremećaju selfie doba.
Patricia Djedović u kolekciji Mainstream Identity donosi eklektičan, kreativan i vizualno bogat spoj inspiriran estetikom punk subkulture i glam rock glazbenih skupina. Istražujući granice između modnog i antimodnog izraza, autorica spaja naizgled suprotstavljene svjetove u harmoničnu cjelinu bogatu simbolikom i kontrastima.
Kolekcija obiluje detaljima, od metalnih lanaca i sigurnosnih igala koje evociraju autodestruktivnost, do slojevitih dorada poput digitalnog i DTF tiska, ljepljivih folija i šljokičastih premaza. Dobar je to primjer visoko ukrašene odjeće i silnih sati ručnog rada.
Autor Dino Dujić u kolekciji Revelations donosi snažno prožimanje mode i religije, oslanjajući se na bogatu simboliku biblijskih tekstova. Kolekcija nosi izražen religijski karakter, a inspiraciju crpi iz Otkrivenja 4:6–8, u kojem Ivan apostol opisuje četiri živa bića – lava, bika, čovjeka i orla – od kojih svako postaje temelj jednog modnog segmenta.
Dujić istražuje ulogu i značenje odjeće kroz prizmu svetih tekstova Starog i Novog zavjeta, naglašavajući njezinu simboličku moć i duhovnu dimenziju.
Nedefinirana granica ime je teme u sklopu koje Jana Filipčić istražuje odjevni predmet kao produžetak tijela i sredstvo naglašavanja njegove elastičnosti, pokreta i stalne promjenjivosti u suvremenom svijetu.
Kolekcija ima snažan performativni karakter – oblikovana je kao istraživanje sinergije tijela i odjeće, gdje se brišu granice između modne kreacije i kostima za suvremeni ples. Umjesto klasične modne revije, kolekcija je predstavljena kroz performans u kojem odjeća preuzima ulogu naratora, usmjeravajući tijelo i oblikujući radnju pokretom.
Crna je tema Marte Jurčić koja u kolekciji Polycubistic Perspective prekriva tijelo geometrijskim oblicima i formama koje mu daju skulpturalni karakter, istražujući pritom primjenu poetike kubizma u suvremenom modnom dizajnu.
Polazeći od principa fragmentacije i višestrukih perspektiva, dizajnerica dekonstruira klasične odjevne forme, pretvarajući ih u kompleksne volumene koji istodobno ističu i redefiniraju ljudsku siluetu. Upotrebom alternativnih materijala poput matica i vijaka, koji služe za spajanje pojedinih dijelova, kolekcija dodatno naglašava taktilnost i konstruktivni proces, spajajući ideje iz svijeta umjetnosti s funkcionalnim modnim predmetima.
Borgovska lica pod utjecajem kiparstva naglašava Jagoda Kukulj – u diplomskoj kolekciji La dégradation de la révolution istražuje skulpturalni volumen kao temelj za oblikovanje odjeće, pretvarajući ga u funkcionalnu modnu formu. Kolekcija se oslanja na umjetničke opuse 20. stoljeća, gdje monolitna masa skulptura, plošni i linearno istanjeni oblici, te udubljeni i ispupčeni volumeni postaju predlošci za krojenje i oblikovanje odjeće.
Kroz ovu kolekciju, Kukulj naglašava socijalnu dimenziju skulpture i mode, jer obje, svojim prisustvom u javnom prostoru, komuniciraju snažan društveni karakter. Iako se okreće povijesti, autorica se istovremeno referira i na našu sadašnjost uniformiranih AI lica, pri čemu borga vidi kao hladni, uniformirani look, jer u digitalno doba identitet nestaje – pretvara se u broj i algoritam.