Na nedavno održanom Nacionalnom modnom okruglom stolu 22. srpnja 2025., u sjedištu Ministarstva poduzetništva i politike Made in Italy (nadležno za različite aspekte talijanskog gospodarstva, uključujući proizvodnju, trgovinu, energetiku i promociju brenda "Made in Italy"), objavljena je vijest koja bi mogla označiti povijesnu prekretnicu za čitav talijanski tekstilni lanac. Naime, Ministar Adolfo Urso najavio je da su u završnoj fazi donošenja prvog talijanskog dekreta o proširenoj odgovornosti proizvođača (EPR) u sektoru tekstila, što je zapravo rezultat zajedničkog rada s Ministarstvom okoliša i energetske sigurnosti.
Dakle, prema predviđenim pravilima, proizvođači, uvoznici i internetski trgovci tekstilnim proizvodima, uključujući modne brendove i industrijske grupacije, bit će dužni financirati i organizirati sustave zbrinjavanja tekstilnog otpada nakon korištenja, bilo kolektivno ili individualno.
U galeriji pogledajte što se ovih dana nosi na zagrebačkim ulicama:
Ključno je to što se odgovornost odnosi i na one koji samo stavljaju proizvode na tržište pod vlastitim imenom, neovisno o tome imaju li vlastite pogone za proizvodnju. Upravo radi toga, svi će biti obvezni upravljati otpadom i završnim stadijem životnog ciklusa proizvoda.
Ovaj zakonski okvir donosi značajne gospodarske i društvene posljedice, posebno za velike modne kuće. Dolazi u trenutku kada je udruga Altroconsumo iznijela alarmantne podatke o nevidljivom utjecaju modne industrije na okoliš: svake se godine u Europi uništi oko 600 tisuća tona neprodane ili vraćene odjeće. Ta stvarnost zorno oslikava model „uzmi, proizvedi, baci“ na kojem počiva brza moda, a koji će se, prema novim pravilima Europske unije u okviru Ecodesign regulative, u cijelosti zabraniti od srpnja 2026.
Udruga Altroconsumo naglašava hitnu potrebu za transparentnošću prema potrošačima, počevši od jasnog informiranja o ekološkim troškovima, ali i putem edukacije koja promiče kulturu smanjenja otpada.
Nacrt dekreta ima za cilj učiniti načelo proširene odgovornosti proizvođača strukturnim dijelom tekstilne proizvodnje i prodaje. Među predviđenim mjerama su: uvođenje ekološke pristojbe koju će plaćati proizvođači i distributeri, a koristit će se za financiranje prikupljanja, ponovne uporabe, recikliranja i edukacije, obveza prihvaćanja rabljene odjeće u modelu „jedan za jedan“ u velikim fizičkim trgovinama, ali i u e-trgovini. Potrošač koji kupi novi odjevni predmet mora imati mogućnost vratiti jedan stari, kao što to već postoji u sektoru elektronike.
Kako je istaknuo i zamjenik ministrice okoliša Vannia Gava, dekret će biti dio šire regulatorne reforme dogovorene sa svim dionicima sektora. Ministar Urso pritom je predstavio i glavne smjernice Italija Moda Plana, koji je usmjeren na jačanje malih i srednjih poduzeća te obrtnika, kroz: razvojne ugovore, fondove državnog jamstva, porezne olakšice za umjetnički dizajn te poticaje za digitalnu i ekološku tranziciju.
Uz to, predstavljeni su alati za certifikaciju zakonitosti i održivosti poduzeća kroz sustav preventivnih kontrola duž cijelog lanca nabave, uključujući i dobavljače i podizvođače. Međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li ove mjere uistinu iskorijeniti subkontraktorsku praksu u proizvodnji, posebno onu povezanu s ilegalnim radnim uvjetima, koja je već dovela do sudske uprave nad najmanje pet brendova u prvoj polovici 2025. godine.
Ovakve su inicijative i zakonodavni iskoraci nužni jer svijet brze mode u pravilu ne pokazuje interes za tekstilni otpad i višak kolekcija koje brzo zastarijevaju. No, modna se scena sve jasnije usmjerava prema održivim praksama, u kojima proizvođači više ne mogu zanemariti vlastitu odgovornost za cjelokupni životni ciklus proizvoda.
Premda Italija nije klasičan primjer brze mode, zahvaljujući svojoj bogatoj tradiciji tekstilne i odjevne proizvodnje, upravo ona može poslužiti kao uzor drugim državama. Ovim korakom susjedna država potvrđuje svoju ulogu predvodnice u oblikovanju novog, odgovornijeg sustava, u kojem se odjeća promatra ne kao potrošni predmet ograničenog vijeka, već kao dio kružnog i promišljenog pristupa modi.