Ekološki stručnjaci u nedoumici: Je li umjetno krzno zaista bolje za okoliš od pravoga?

Pravo ili 'fake'? Koje krzno više šteti životinjama i okolišu?
Vidi originalni članak

Žestoki protivnici pravog krzna svoj su put započeli polijevanjem ljudi u krznenim odjevnim komadima crvenom bojom, što je u konačnici rezultiralo time da su se u posljednjih godinu dana velike modne kuće poput Guccija, Michaela Korsa, Versacea odlučile odreći pravog krzna. I high street brendovi, s H&M-om na čelu, njeguju i promiču etička načela kako bi kupcima omogućili najnovije trendove po pristupačnoj cijeni. 

Umjetno krzno nekada je bilo vrlo prepoznatljivo zbog svoje očigledno nekvalitetne teksture i jeftinih materijala, a danas je ono dijelom luksuznih odjevnih komada i zaista ga je teško razlikovati od pravog. Pa, pitamo se jesu li se dizajneri odrekli pravog krzna iz zaista altruističkih razloga ili su uvidjeli da i jeftinija sirovina može izgledati jednako dobro kao i originalna. No, nažalost, to što umjetno krzno direktno ne povrjeđuje životinje, ne znači da ih ne ugrožava uopće. 

Naime, provedena su relevantna istraživanja koja govore u korist i jednome i drugome. Studije pod nadzorom udruga za prava životinja pokazale su da je krzneni kaput gori za okoliš, dok su kontrirajuće studije pokazale, naravno, da je umjetno krzno štetnije. 

To ovisi o nekoliko varijabli, a jedna od tih je i krzno koje životinje uzimate u obzir. Primjerice, krzno kojota nije toliko štetno jer je i kojot sam po sebi predator koji se hrani drugim životinjama. Jednaka je situacija i s krznom nutrija koje su prilično invazivne, a u Hrvatskoj i zabranjene. 

Drugi bitan faktor je trajnost krzna. Kao i u svemu u modi, trajnost odjevnog komada ovisi o njegovoj kvaliteti. Pravo krzno poznato je po svojoj dugotrajnosti, a o tome svjedoči i činjenica da brojne krznene bunde nose i sentimentalnu vrijednost jer su često naslijeđe baka ili majki. Osim toga, prave krznene bunde viđat ćete puno češće i u second-hand ili vintage shopovima. 

Studije su pritom uspoređivale pravo krzno kune i umjetno, a pretpostavljaju da prvi krzneni kaput može potrajati i do 30 godina, dok će od umjetnog krzna izdržati samo 6 godina, što dokazuje da umjetno ima četiri puta veću produkciju, a samim time i štetno djelovanje na okoliš. Ipak, da bi se zaustavilo truljenje životinjske kože, krzno mora biti podloženo tretmanima s kemikalijama koje su opasne za okoliš i mogu biti štetne za ljudsko zdravlje. No, s druge strane, postoje kože i krzna, kao primjerice zečje, koje je iznimno lako za štavljenje. U tom je slučaju zagađenje na kraju priče manje od plastične inačice.

Osim toga, pravo se krzno može i reciklirati. Postoje krojačke radnje koje će rado prekrojiti bundu vaše mame tako da bude u skladu s trenutnim trendovima. 

Činjenica koja govori u prilog pravom krznu je i biorazgradivost. Pravo krzno je prirodnog porijekla i kad tad će se razgraditi, a umjetno? Umjetno krzno napravljeno je od akrila ili poliestera. Poliester je samo plastika pretočena u niti, a plastici treba 500 do 1000 godina da se razgradi. 

Modna industrija već neko vrijeme slovi za jednog od najvećih zagađivača okoliša. Ako mrzite plastiku i volite oceane, pravo vintage krzno bit će bolja opcija od umjetnog. 

 

Pogledajte na Diva.hr
Vezani članci
diva.vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice diva.vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice diva.vecernji.hr kliknite na "Slažem se".