Svatko od nas u ormaru ima odjeću koja nije nošena godinama. Ne pristaje nam, tražimo prigodu, čekamo da zaboravljeni trendovi ponovno dođu na red... Prema istraživanju sociologinje Sophie Woodward sa sveučilišta Manchester, u ženskoj je garderobi 12 posto odjeće „neaktivno“.
Reciklirano samo 12% tekstila
Kad je riječ o svjetskim brojkama, svake se godine stvori 92 milijuna tona tekstilnog otpada. Ako si ne možete predočiti količinu, zamislite da svake sekunde kamion pun odjeće završi na odlagalištu. Prema predviđanjima, ta će brojka rasti i do 2030. bacat će se više od 130 milijuna tona tekstila godišnje. Iako se naglasak sve više stavlja na održivost, sustav i dalje koristi preveliku količinu neobnovljivih izvora, a odjeća brzo završi na odlagalištu ili na spaljivanju, tvrde s britanskog sveučilišta Loughborough. BBC navodi da je globalna modna industrija odgovorna za 10% emitiranja stakleničkih plinova, a istodobno prosječni potrošač kupuje 60% odjeće više nego prije 15 godina. To je oko 56 milijuna tona odjeće godišnje, a njezin prosječni vijek trajanja je između dvije i 10 godina. Recikliranje je jedno od rješenja problema, no na svjetskoj razini samo 12% tekstilnih materijala koji se mogu reciklirati i završe na reciklaži. Umjesto toga, primjerice, reciklirani poliester u modnoj industriji dobiva se od boca, a ne od stare odjeće. Efikasno recikliranje nije jednostavno zbog mješavina materijala i njegova razdvajanja – recimo, tipičan par traperica kombinira se s elastanom, poliesterom i nizom boja pa se tek mali dio odjeće pretvara u novi odjevni predmet.
Kad je riječ o Hrvatskoj, trend recikliranja sve je rašireniji, a na području sjeverozapadne Hrvatske potiče ga Humana Nova.
– Konstantno dobivamo pitanja iz cijele Hrvatske, no ne postoji sustavna podrška. Trenutačno djelujemo u SZ Hrvatskoj i razvijamo podružnicu u Dugoj Resi koja će se otvoriti do kraja godine i spajati Dalmaciju, Slavoniju i Istru. Najveći je problem devastacija kontejnera za odlaganje odjeće. Kad padne kiša, odjeća je uništena pa smo mnoge povukli s lokacija – kažu u poduzeću Humana Nova i dodaju da se godišnje u SZ Hrvatskoj prikupi između 250 i 300 tona tekstila.
Filc se koristi u građevini
– Prikupljamo samo odjeću. Obuću, nažalost, ne jer nemamo rješenje za njezinu preradu. Ne prihvaćamo kožu, perje te mokru i pljesnivu odjeću. Odjeća ne treba biti izglačana, nego samo očuvana i oprana. Nije problem ni ako je poderana, kao ni ako je dugo stajala u ormaru, sve dok se o odjeći brinulo – kažu u Humani Novoj i pojašnjavaju proces reciklaže:
– Odjeća se sortira u nekoliko kategorija. Očuvana odjeća prve klase ide u second hand prodaju, a dio doniramo potrebitima. Druga kategorija su pamučne majice od kojih radimo industrijske krpe za daljnju prodaju lokalnim poduzećima. Od zanimljivih materijala radimo torbe, pregače, papuče…, a ostalo šaljemo dalje na reciklažu u partnersko poduzeće Regeneraciju, gdje ide oko 85% prikupljenog tekstila. Tamo se reciklira otpadni tekstil i nastaje novi proizvod, filc, čime nam omogućuju zaokružen sustav jer se filc kod nas reže, pakira i šalje na daljnju prodaju u jednu od trgovina materijalima za vrt, kuću i građevinu.
Regeneracija, tvrtka koja od 1954. godine djeluje u Zaboku, skuplja tekstil od građanstva te industrijski tekstil i otpad koji se zatim trga i pretvara u vlakno za proizvodnju novih proizvoda. Odjeća se ne reciklira u odjeću, nego u filčeve za potrebe građevine.
– Godine 2012. počeli smo intenzivno prikupljati i reciklirati tekstilni otpad i s početnih 800 tona godišnje, došli smo do 6000 tona, situacija se poboljšava, ali tek polovinu količine prikupimo u Hrvatskoj, a ostalo uvozimo iz Italije, Njemačke, Slovenije… – kažu u Regeneraciji i dodaju da su gotovo svi sastavi tekstilnih materijala dobri za reciklažu ako su u optimalnim omjerima.
Ondje mogu reciklirati sintetiku, vunu i pamuk, a ne mogu kožu i umjetnu kožu, impregnirane materijale, spužvu, perje… Problem su im predmeti koje, zbog nesavjesnog odvajanja, pronalaze u odjeći. I dok sustav recikliranja postoji, ključni su potrošači. Princip je jednostavan: kupujte savjesno, a kada imate višak: proslijedite, donirajte i odložite na prikladno mjesto.