Nedavno su te pacijenti proglasili najdoktoricom u tvojoj specijalizaciji - dermatologiji i venerologiji. Riječ je o tituli koja proizlazi iz renkinga na digitalnoj platformi Najdoktor, a na kojoj pacijenti tijekom godine pišu svoja iskustva i ocjene liječnika na temelju više parametara. Dakle, riječ je o velikoj stvari. Koliko ti to znači?
- Jako sam ponosna na činjenicu da sam na popisu najboljih liječnika u našoj zemlji, posebno jer je riječ o tituli koja izravno ovisi o izboru pacijenata. Popis objavljuje portal najdoktor.com koji je u projekt krenuo s ciljem da na temelju iskustava pacijenata stvore što je moguće realniju sliku o pojedinim doktoricama i doktorima. Ovim putem zahvaljujem svim svojim pacijentima i zbog njih imam motivaciju za postizanje daljnjih uspjeha. Ovu titulu sigurno ne bih dobila da ne radim u izvrsnom timu, s kolegicama i kolegama u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice, koja me na neki način stvorila i zahvaljujući baš tom izvrsnom kolektivu i mojem KBC-u imam priliku napredovati, učiti, usavršavati se i dati još više za pacijente, njihovo izlječenje i zadovoljstvo. Biti pacijent nikada nije ugodno te samo iskustvo može biti vrlo teško i ponekad može uključivati gubitak neovisnosti, pa čak i dostojanstva. Moj stav je da zdravstvena skrb treba biti sveobuhvatna te da iskustvo pacijenta treba uključivati stručnost, educiranost, ali i empatiju, humanost, dostojanstvo i suosjećanje. U svojoj ambulanti, unatoč svim, nekada i otegotnim okolnostima, pokušavam stvoriti ugodno okruženje, pacijente nastojim ohrabriti te im pružiti podršku. Zaista volim svoj posao, volim raditi u bolnici i biti dio sustava koji zaista pomaže, volim bolnicu, volim taj osjećaj kada pomognem potrebitom. Uvijek i stalno ponavljam, nitko u bolnicu ne dolazi bez razloga, svatko ima neki razlog i bol te očekuje od nas liječnika i zdravstvenih djelatnika da to riješimo, i to je naš poziv. Liječnici su osobe koji se stavljaju u službu zdravlja druge osobe i oni ne mogu dobro obaviti svoj posao ako nemaju osjećaj prema toj osobi. Liječnik mora biti ljubitelj ljudi, koji će tu ljubav dokazati i djelom. To nije zanimanje, to je poziv. A zadovoljstvo pacijenata mora nam biti glavni cilj i postulat. Zbog njih smo tamo. Nužno je stvoriti humanije okruženje kako bismo zdravstvenu skrb učinili još boljom. U Hrvatskoj je zdravstvena skrb izvrsna, ali uvijek mora i može bolje.
Puno i sama na društvenim mrežama pokušavaš ljudima približiti koliko je važna briga o koži. Koje su ključne stvari na koje svi mi, kada je koža u pitanju, moramo obratiti pažnju?
U posljednje vrijeme zamjećujem da smo na društvenim mrežama "bombardirani" savjetima o njezi kože, raznim rutinama, koji vrlo često dolaze od nestručnih osoba. Prateći to, i sama se kao dermatolog ponekad zapitam pa tko ima vremena za razne rutine (koje su vrlo često potpuno promašene) dva puta dnevno u trajanju od desetak i više minuta. Upravo me ta činjenica potaknula da sa stručnog stajališta ljudima približim koliko je koža važna, posebno zdravlje kože, ali i koliko je pravilna njega kože zapravo jednostavna i na neki način svima dostupna. Brinemo li o svojoj koži redovito i ispravno, ona će nam vratiti svojim svježim i odmornim izgledom. Kvaliteta kože, osim o genetici, ovisi i o nama samima, te dobra i kvalitetna svakodnevna njega imaju veliki utjecaj na elastičnost i ljepotu same kože. Temeljito, ali nježno svakodnevno čišćenje i dobra hidratantna njega pomoći će u održavanju kože zdravom. Kvalitetni preparati za njegu kože, izabrani da budu prikladni specifičnom tipu kože i problemu, mogu zaštititi kožu lica od štetnih vanjskih utjecaja poput sunca, toplih i hladnih klimatskih uvjeta i zagađenja zraka. Oni također mogu pomoći smiriti nadraženu kožu, vratiti je u zdravo stanje i spriječiti razvoj kožnih bolesti. Četiri se osnova koraka u dobroj njezi kože, a to su: čišćenje, toniranje, njega i UV zaštita. Temeljito čišćenje prvi je korak u učinkovitoj njezi kože. Čišćenjem se uklanjaju naslage, znoj, sebum, make up i koža se priprema za njegu. Čišćenje kože je iznimno važno jer čista koža bolje upija aktivne sastojke u preparatima za njegu. Toniranje uklanja sve tragove preparata za čišćenje, osvježava kožu i vraća njezinu prirodnu pH vrijednost. Preparati za njegu hidriraju i obnavljaju kožu. Preparati za njegu trebaju biti prilagođeni vašem tipu kože i trebaju rješavati bilo koje posebne probleme koje imate, poput starenja, hiperpigmentacija i akni koji mogu biti učinkovito tretirani posebnim preparatima za njegu koji sadrže visoku koncentraciju aktivnih sastojaka. Ovi posebni preparati za njegu često dolaze u obliku koncentrata ili seruma. Moramo obratiti posebnu pažnju osjetljivoj koži oko očiju te na ta područja nanositi posebno formulirani preparat za njegu područja oko očiju. Preparati koji sadrže zaštitni faktor od sunca trebaju se nanositi kao posljednji korak u vašoj jutarnjoj rutini njege kože. Važno je biti svjestan utjecaja koje sunce ima na kožu te strogo ograničiti vrijeme provedeno na suncu, nositi zaštitnu odjeću i odabrati i primijeniti posebnu formulaciju za zaštitu od sunca za vaš tip i stanje kože. Posljednice pretjeranog izlaganja suncu su opekline, alergijske reakacije, prerano starenje kože, hiperpigmentacije te i razni karcinomi kože i rak kože, melanom, koji su znanstveno dokazano izravno uzrokovani izlaganjem UV zračenju. Važno je odabrati proizvod za zaštitu od sunca s optimalnim zaštitnim faktorom za vašu kožu. Mi dermatolozi uvijek ističemo SPF 50+!
Je li svijest o zdravoj koži u Hrvatskoj dovoljno razvijena? Gdje smo tu u odnosu na ostale zemlje EU i svijet?
- U našoj Klinici za kožne i spolne bolesti KBC Sestre milosrdnice, koja je ujedno u Referentni centar Ministarstva zdravstva za melanom, kroz cijelu godinu pacijenti imaju priliku doći na preventivne preglede. Svake godine u proljeće hrvatski dermatolozi javno-preventivnim akcijama nastoje educirati građane o važnosti ranog otkrivanja zloćudnih tumora kože. Čak smo i ove godine, u manjem obimu, s obzirom na epidemiološku situaciju, uspjeli provesti takvu akciju u Zagrebu i Splitu, uz osvješćivanje i edukaciju populacije putem društvenih mreža i plakata. U okviru naših javno-zdravstvenih aktivnosti ranog otkrivanja melanoma i drugih zloćudnih tumora na 1000 pregledanih građana postavimo sumnju na 20 melanoma i oko 100 karcinoma kože, a pregledamo ukupno do 4000 stanovnika, same nam te brojke govore o važnosti prevencije i koliko je naš posao velik. U svakodnevnom radu u dermatoonkološkoj ambulanti primjećujemo da je zadnjih nekoliko godina svijest o fotoprotektivnom ponašanju naših građana porasla. Moram naglasiti da je na našoj Klinici i najdulja lista čekanja za pregled. Svjedoci smo vremena u kojem je svugdje u svijetu najveći porast broja oboljelih od zloćudnih tumora kože. Prema posljednjih podacima Registra za rak HZJZ, melanom je po incidenciji od svih vrsta karcinoma na devetom mjestu kod muškaraca i na desetom mjestu kod žena. Hrvatska, na žalost, ima jednu od najvećih stopa smrtnosti od melanoma u Europi. Godišnje u Hrvatskoj imamo otprilike 800 novootkrivenih pacijenata s melanomom. Unatoč činjenici da, zbog naših javno zdravstvenih akcija, imamo sve veći broj novootkrivenih melanoma u početnoj fazi, još uvijek često dolaze pacijenti s uznapredovalom bolesti. Zadnjih mjeseci, kao posljedice pandemije, te nedolazaka na preventivne preglede imamo jako veliki broj pacijenata s uznapredovalom bolesti. Potreban je angažman cijelog sustava zdravstvene zaštite koji treba biti učinkovitiji i na neki način organiziraniji. Moramo obratiti pažnju na broj madeža, ako ih imamo više, veći nam je i rizik od nastanka melanoma, ali valja upozoriti i na nagle promjene u izgledu madeža, ali i iznenadnu pojavu novog madeža koji izgleda potpuno drugačije od ostalih. Ako uočimo bilo kakvu promjenu, potrebno je doći na dermatoonkološki pregled.
Često uspješne žene pitam koje izazove doživljavaju u karijeri u odnosu na svoje muške kolege, kakva je situacija u medicini? Smatraš li da su žene ravnopravne ili se ima još za raditi po tom pitanju?
- Tijekom mojeg studiranja na godini je bilo 70% žena, a taj trend se nastavio i kasnije. Iz ovih brojeva dalo bi se zaključiti da je medicina postala žensko zanimanje, no unatoč tome ne može se reći da žene "dominiraju" u ovoj profesiji. Prema Demografskom atlasu Hrvatske liječničke komore, danas u Hrvatskoj imamo 67 posto liječnica i 37 posto liječnika, no, na vodećim položajima, na poziciji ravnatelja bolnica i zdravstvenih ustanova te predstojnika klinika, još uvijek ima znatno više muškaraca nego žena. Slično je i u akademskom kontekstu, kao i u napredovanjima izvan medicine, kao na primjer u politici. Iako su stoljećima suočene s predrasudama i diskriminacijom, mnoge žene su svojim radom pridonijele povijesti medicine. Jasno je da nema razlike u sposobnostima između muškaraca i žena kada je riječ o znanju u medicini, no uz fizički i psihički napor koji zahtijeva zdravstvena skrb za pacijente liječnice su suočene i s dodatnim teretom usklađivanja profesionalnog i privatnog života. Mi još uvijek živimo u društvu koje tradicionalno očekuje, a i naš ženski habitus nas nekako tako vodi, da vodimo brigu o kući, djeci i organizaciji života obitelji. U prošlosti su određene specijalizacije u medicini bile tradicionalno "muške" zbog fizičkog, psihičkog napora i dežurstava, rada vikendom, ali se to u međuvremenu, srećom, potpuno promijenilo, te su žene na neki način obogatile te grane medicine. Radim u ženskom kolektivu, u kojem imamo tri muškarca specijalista i prema njima se odnosimo s posebnom pažnjom da nam ne pobjegnu jer su u značajnoj manjini, malo pošalice.
Što radiš u slobodno vrijeme, kako ga najradije provodiš? Kako se opuštaš? Imaš li hobije?
- Svoje slobodno vrijeme posvećujem svojoj obitelji. Kao majka troje male djece gotovo se svakodnevno borim s osjećajem grižnje savjesti zbog propuštanja trenutaka s njima. Ovaj nemili osjećaj razumjet će svaka zaposlena majka. Iz tog razloga nastojim svaki slobodan trenutak provesti u igri i razgovoru s djecom, te ispunjavanju njihovih želja, a pri tom se zaista trudim da me ne ometaju mobitel, televizor i ostali ekrani. Kao i svaki roditelj, nastojim biti što bolja u toj ulozi, preispitujem se i svaki dan nešto novo naučim od svoje djece.
Ovdje moram spomenuti ogromnu podršku supruga, koji uz svoj zahtjevan posao, zaista svesrdno sudjeluje u svim obiteljskim obavezama oko djece, mi smo dobar i uigran tim, te dadilju, našu tetu Anu, bez koje bi se sve kockice porušile i naš način života ne bi uopće bio moguć. Najbolje se opuštam tijekom obiteljskih putovanja, naročito kada idemo u moj rodni Split gdje živi moja obitelj, moji roditelji, sestra i dva brata, i četiri nećakinjice. To je moja oaza za opuštanje, tada je moje srce puno i dobijem dodatnu snagu i hrabrost za dalje. Koliko god je moj raspored prepunjen, jer osim bolnice i privatne ambulante imam i paralelnu znanstvenu karijeru, docent sam i predajem na Medicinskom fakultetu i na Zdravstvenom veleučilištu, nastojim izdvojiti vrijeme za tjelovježbu, idem na pilates na reformeru kod moje Nikoline u Contrology studio i taj dio zaista ne propuštam, prvenstveno zbog zdravlja, psihičkog i fizičkog, a i zbog izgleda.
Koja su tvoja zlatna pravila shoppinga? I kako zapravo najviše voliš kupovati (online, offline...)?
- S godinama učim i primjećujem da kupujem ciljano, manje i kvalitetnije. Ali, težak i zahtjevan je to bio put:). Uglavnom bez obzira koliko mi se sviđa, odjeća koja ne odgovara mojim navikama i svakodnevnom načinu života samo će skupljati prašinu u ormaru. Kada kupujem novi komad odjeće, razmišljam s čim ga, iz mojeg ormara, mogu kombinirati. Nastojim ormar držati urednim jer mi se događalo da ne znam što se u njemu nalazi. Uvijek ću više potrošiti na komade odjeće koje ću nositi više sezona, naročito kada su u pitanju kaputi, cipele i torbe, koji neće već sljedeće sezone biti "out". Ali ako mi se nešto stvarno sviđa, a jako sam slaba na cipele i torbe, obično pričekam nekoliko dana, razmislim, i najčešće ipak kupim. S obzirom na to da imam troje djece, sina i dvije kćeri, kad je o njima riječ, nisam toliko promišljena, naročito kada su kćeri u pitanju. Ako mi se u prolazu kroz grad svidi nešto u nekom izlogu, uđem i kupim, i često se nakon par sati zapitam, zašto sam to napravila, ali onda se ipak tješim da je bilo toliko neodoljivo. Nadam se da ovaj dio neće pročitati moj suprug:). Najviše volim kupovati sama, offline, odnosno uživo. Volim taj trenutak isprobavanja nove odjeće, kombiniranje, volim osjetiti materijal i zaista vidjeti, prije eventualne kupovine kako mi što stoji. Određene komade ipak naručujem online, naročito unatrag dvije godine s obzirom na značajno manju mogućnost putovanja. Većinu svoje garderobe sam kupila u inozemstvu, kada bih išla na međunarodne edukacije i simpozije, pa bih slobodno vrijeme iskoristila za dobar shopping u samoći.
Što kažeš o gomilanju odjeće, je li došlo vrijeme da se svi oslobodimo te navike?
- Svakako je vrijeme za oslobođenje od te navike, iako je često lakše reći nego napraviti. Odjeća je danas dostupna na svakom koraku, offline i online, trendovi se mijenjaju na tjednoj bazi, a brendovi nas mudro postavljenim marketingom namamljuju gdje god se okrenemo. No, kao što sam već naglasila, s godinama učim da je manje više, te nastojim kupovati ciljano i kvalitetnije. Rezultat toga je na prijelazu sezone nekoliko novih sezonskih trendi komada koje kombiniram sa standardnim "basic" komadima, i to je po meni najisplativije ulaganje. Mislim da pretjerano kupovanje odjeće na neki način opterećuje. Ako se oslobodimo toga, imamo manje stresa jer biranje odjeće može biti zamorno, naročito ujutro, imamo manju mogućnost odlučivanja i to je još jedna obaveza i stres manje, manje razvrstavanja prljave odjeće po bojama i osjetljivosti tkanina, manje organizacije prostora po ormarima, i na kraju krajeva manji trošak i više mira.
Imaš li u glavi uvijek unaprijed složenu kombinaciju za neku priliku ili to ostavljaš za zadnji čas? Imaš li favorite u ormaru koji uvijek spašavaju situaciju?
- Voljela bih reći da imam, ali uz sve obiteljske i poslovne obveze, te uglavnom više različitih aktivnosti u danu, ne stignem o tome razmišljati pa se može reći da je odjeća koju nosim uvijek odraz mojeg raspoloženja. Rekla bih da su traperice, bijela košulja i crna haljina odjeća koja me nikada ne iznevjeri i u kojoj se osjećam uvijek dobro i primjereno. Ovakve klasične komade odjeće uvijek mogu podignuti nekim trendi komadima, ovisno o raspoloženju. Trendovi dođu i prođu pa držim da je ključno imati ovakve klasične komade koje uvijek mogu dopunjavati. Što se tiče favorita u ormaru, u danima kada nemam ideju, moj izbor su dobre traperice, sako i elegantne salonke.
Što nosiš kada ne nosiš uniformu? Što ti je najvažnije kod odijevanja, funkcionalnost, estetika, dress code...? Imaš li neke omiljene brendove, koje?
- Prije svega moram naglasiti da jako puno pazim na model uniforme, jer u njima provodim većinu vremena, ali srećom, danas ih ima toliko divnih i zanimljivih, te je to moja slaba točka. Nastojim da je odjeća koju nosim udobna i praktična, no to ne znači da hodam okolo u trenirkama, osim u dječji park. Volim jednostavne, elegantne kombinacije koje uz prave cipele i nakit lako postaju večernje i obrnuto. Uz uvijek dobru frizuru i uredne nokte, to mi je iznimno bitno. Nemam neki omiljeni brand, ali slaba sam na cipele i torbe "high fashion" brandova, koje kombiniram s jednostavnim i dostupnijim komadima najčešće iz Twin seta, Massimo Duttija, te Weekend Max Mare.