Urbanizacija i ubrzan tempo života dokazano povećavaju rizik od anksioznosti i depresije. Srećom, znanost potvrđuje da je jedan od najmoćnijih lijekova besplatan i svima dostupan. Istraživanje sa Sveučilišta Stanford pokazalo je da samo 90 minuta šetnje prirodom, za razliku od gradskog okruženja, značajno smanjuje aktivnost u dijelu mozga zaduženom za ruminaciju – opsesivno ponavljanje negativnih misli koje je ključni faktor lošeg mentalnog zdravlja.
Naša duboka potreba za prirodom seže do samih početaka čovječanstva. Teorija biofilije objašnjava da imamo urođenu sklonost povezivanju s prirodom jer smo u njoj evoluirali. Zato boravak u šumi ili parku pokreće kaskadu pozitivnih fizioloških reakcija: smanjuje se razina hormona stresa kortizola, usporava se rad srca te se aktivira parasimpatički živčani sustav, zadužen za opuštanje i oporavak organizma. To je doslovno povratak u okruženje za koje je naše tijelo stvoreno.
Jesen ovom iskustvu dodaje jedinstvenu dimenziju. Naš mozak, opisan kao "infovor" koji traga za novim podražajima, doživljava eksploziju boja kao nagradu. Živopisni crveni, narančasti i žuti tonovi snažan su vizualni kontrast koji, kako pokazuju studije, aktivira centre za ugodu u mozgu. Ta sposobnost jesenskog lišća da nam privuče pažnju nije samo estetska; ona ima dubok psihološki učinak, prekidajući vrtlog svakodnevnih briga i stresa.
Fokusiranjem na ljepotu prirode prekidamo automatsku reakciju na stres i umirujemo um, prakticirajući svojevrsnu meditaciju u pokretu. Priroda tako obnavlja naše mentalne resurse iscrpljene gradskom bukom. Znanstveno je dokazano da takvo okruženje poboljšava radnu memoriju, potiče kreativnost i izoštrava koncentraciju. Nije potrebno ići daleko; već i kratka šetnja od 20-30 minuta lokalnim parkom može poboljšati raspoloženje, podići razinu energije i osigurati bolji san. Uključite redovite jesenske šetnje u svoju rutinu – vaš um i tijelo bit će vam zahvalni.