Hodanje je duboko ukorijenjeno u ljudsku povijest, od tradicije lovaca-sakupljača do rada na poljima, no moderni sjedilački način života drastično je smanjio našu svakodnevnu aktivnost. Kako ističu stručnjaci, takav je životni stil doveo do veće stope srčanih bolesti, moždanog udara, visokog krvnog tlaka i kolesterola. Hodanje je jedna od najosnovnijih funkcija našeg tijela i prirodan odgovor na ove suvremene prijetnje. Ne zahtijeva posebne vještine ni opremu, besplatno je i predstavlja jedan od najsigurnijih načina za održavanje tjelesne aktivnosti, donoseći brojne prednosti koje nadilaze puko sagorijevanje kalorija.
Srce i krvožilni sustav prvi su na listi organa koji imaju koristi od redovite šetnje. Istraživanja potvrđuju da brzo hodanje može biti jednako korisno kao i trčanje u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti. Redovita aktivnost poput hodanja jača srčani mišić, poboljšava cirkulaciju, snižava krvni tlak te pomaže u regulaciji razine kolesterola, smanjujući "loš" (LDL) i povećavajući "dobar" (HDL) kolesterol. Američka udruga za srce preporučuje najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, a brza šetnja savršeno se uklapa u tu preporuku. Čak i osobe koje već imaju oštećenje srčanog mišića mogu imati značajne koristi, jer hodanje jača srce i smanjuje rizik od budućih kardiovaskularnih događaja.
Osim za srce, hodanje je iznimno učinkovito za održavanje zdrave tjelesne težine i poticanje metabolizma. Angažira velike mišićne skupine u nogama, trupu i rukama, što dovodi do značajne potrošnje kalorija. Jedna od ključnih prednosti hodanja tijekom procesa mršavljenja jest očuvanje čiste mišićne mase. Dok dijete često dovode do gubitka mišića uz masno tkivo, kombinacija umjerenog kalorijskog deficita i redovitog hodanja dokazano potiče veći gubitak masnog tkiva uz očuvanje mišića. To je iznimno važno jer mišići održavaju metabolizam aktivnim, što olakšava dugoročno održavanje postignute težine. Naravno, važno je naglasiti da je gotovo nemoguće "nadvježbati" lošu prehranu, stoga je za najbolje rezultate ključno kombinirati hodanje s uravnoteženom prehranom.
Mentalno zdravlje i kognitivne funkcije također doživljavaju preporod zahvaljujući hodanju. Ova ritmička aktivnost djeluje kao prirodni antistresni mehanizam, smanjujući razinu hormona stresa kortizola i potičući proizvodnju endorfina, serotonina i dopamina – neurotransmitera odgovornih za osjećaj sreće. Šetnja, osobito u prirodi, može imati meditativni učinak, pomažući u razbistravanju uma i smanjenju anksioznosti. Studije su pokazale da redovito hodanje poboljšava kognitivne funkcije poput pamćenja i donošenja odluka, povećava protok krvi u mozgu te smanjuje rizik od demencije. Uz to, hodanje na otvorenom tijekom dana pomaže u regulaciji cirkadijalnog ritma, što izravno doprinosi kvalitetnijem i dubljem snu.
Koliko je zapravo potrebno hodati?
Iako se često promovira cilj od 10.000 koraka dnevno, znanstvena istraživanja pokazuju da ne morate dosegnuti taj broj da biste osjetili značajne zdravstvene prednosti. Studije potvrđuju da su dobrobiti vidljive već s oko 4.000 koraka dnevno, a rizik od preuranjene smrti značajno se smanjuje s oko 7.500 koraka. Postavljanje previsokog cilja može djelovati demotivirajuće, stoga je ključno zapamtiti da je svako hodanje bolje od nikakvog. Preporuka Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv jest postupno povećavanje trajanja i intenziteta, s ciljem od 150 minuta umjerene aktivnosti tjedno. To se može postići s 30 minuta brzog hodanja pet dana u tjednu. Uključivanje više koraka u svakodnevicu jednostavno je: parkirajte dalje od ulaza, koristite stube umjesto dizala ili uvedite kratke šetnje tijekom pauze na poslu.
Hodanje je vježba s opterećenjem, što znači da izravno utječe na jačanje kostiju i usporavanje gubitka koštane mase, ključno u prevenciji osteoporoze. Istraživanja su pokazala da postmenopauzalne žene koje hodaju 30 minuta dnevno mogu smanjiti rizik od prijeloma kuka za čak 40 posto. Budući da je riječ o aktivnosti niskog intenziteta, hodanje je nježno prema zglobovima i može čak ublažiti bolove povezane s artritisom. Njegova uloga u promicanju dugovječnosti najbolje se vidi u primjeru "Plavih zona" – regija svijeta s najvećom koncentracijom stogodišnjaka. U mjestima poput Sardinije u Italiji ili Ikarije u Grčkoj, svakodnevno hodanje po brdovitom terenu nije vježba, već sastavni dio života koji, uz zdravu prehranu i socijalnu povezanost, značajno doprinosi zdravom i dugom životu.
Nova DIVA STYLE od 31. listopada na kioscima!