Prehlada je akutna, samolimitirajuća virusna infekcija gornjih dišnih putova koja pogađa nos, sinuse i grlo. Iako je obično bezopasna, njezin utjecaj na kvalitetu života i produktivnost je golem, uzrokujući milijarde eura troškova godišnje zbog posjeta liječniku i izostanaka s posla. Uzročnici, najčešće rinovirusi, šire se kapljičnim putem ili dodirom kontaminiranih površina, a simptomi poput grlobolje, curenja nosa i kašlja obično dosežu vrhunac unutar tri dana i traju do deset. Učestalost prehlada opada s godinama; djeca mlađa od dvije godine mogu imati i do šest infekcija godišnje, dok odrasli u prosjeku obole dva do tri puta. Stres i loš san dokazano povećavaju rizik od obolijevanja kod odraslih, što potvrđuje ključnu ulogu imunosnog sustava u borbi protiv infekcija.
Temelj prevencije: Pravilno pranje ruku
Jedna od najmoćnijih i znanstveno potvrđenih metoda za sprječavanje širenja prehlade jest pravilno i redovito pranje ruku. Virusi prehlade mogu preživjeti na površinama poput kvaka, tipkovnica i telefona satima. Kada dodirnemo takvu površinu, a zatim nesvjesno protrljamo oči, nos ili usta, virusima otvaramo izravan put u organizam. Studije koje je proveo američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazuju da pravilno pranje ruku smanjuje rizik od respiratornih bolesti za 16 do 21 posto. Da bi bilo učinkovito, ruke je potrebno prati sapunom i tekućom vodom najmanje 20 sekundi, što je otprilike vrijeme potrebno da se dva puta otpjeva pjesma "Sretan rođendan". Posebnu pažnju treba posvetiti prostoru između prstiju, nadlanicama i području ispod noktiju, gdje se mikrobi najčešće zadržavaju.
Ključan saveznik: Kvalitetan san
Osim higijene ruku, kvaliteta i trajanje sna imaju presudan utjecaj na našu otpornost na viruse. Istraživanja su nedvojbeno pokazala da nedostatak sna slabi imunosni sustav i čini nas znatno podložnijima infekcijama. U jednoj kliničkoj studiji, znanstvenici su pratili zdrave dobrovoljce, bilježili njihove navike spavanja, a zatim ih namjerno izložili virusu prehlade. Rezultati su bili zapanjujući: osobe koje su spavale manje od sedam sati noću imale su gotovo tri puta veći rizik od razvoja prehlade u usporedbi s onima koji su spavali osam ili više sati. Čak i minimalan, ali kroničan nedostatak sna, može narušiti funkciju imunosnih stanica zaduženih za prepoznavanje i uništavanje patogena.
Dodaci cinka
Uzimanje dodataka cinka, posebice kod djece, pokazalo je obećavajuće rezultate u smanjenju broja prehlada tijekom zimske sezone.
Probiotici
Probiotici također mogu biti korisni, no zbog velikog broja različitih sojeva i formulacija, njihova je učinkovitost manje dosljedna i zahtijeva daljnja istraživanja.
Izbjegavanje dodirivanja lica
Jednako je važno usvojiti naviku izbjegavanja dodirivanja lica, posebice očiju, nosa i usta, jer je to najčešći način prijenosa virusa s ruku u tijelo.
Dodatne higijenske navike
Uz to, redovito prozračivanje zatvorenih prostora, pravilna higijena kašljanja i kihanja (u lakat ili maramicu) te čišćenje često dodirivanih površina dodatno doprinose smanjenju širenja infekcije.
Što je s vitaminom C i drugim dodacima?
Suprotno popularnom vjerovanju, brojne znanstvene analize potvrdile su da redovito uzimanje vitamina C ne sprječava prehladu kod opće populacije. Međutim, može imati blagi učinak na skraćivanje trajanja simptoma, u prosjeku za oko 8% kod odraslih. Jedina skupina kod koje se pokazala značajnija preventivna korist su osobe izložene ekstremnom fizičkom naporu, poput maratonaca ili vojnika, gdje vitamin C može smanjiti rizik od prehlade za čak 50%. Za druge popularne dodatke, kao što su ehinaceja ili ginseng, dokazi o učinkovitosti su nejasni, nedosljedni ili nepostojeći. Stručnjaci stoga savjetuju da se umjesto oslanjanja na suplemente, fokus stavi na provjerene metode poput higijene i zdravog načina života.