Borut Mihalić bavi se isključivo niche parfemima, nikada nije bio u klasičnim drogerijskim ‘vodama’, što ga na našem tržištu čini autentičnim. U svibnju ove godine proslavio je sa svojim timom te nizom gostiju, prijatelja i poslovnih suradnika 10 godina postojanja njegovih TOP niche parfumerija velikim slavljem u zagrebačkom HDLU. Njegove 3 TOP parfumerije postale su za to vrijeme vrhunsko mjesto za doživljaj biranja mirisa, za priče o njima, za otkrivanje zanimljivih projekata i inovacija.
- Prva je u Tomićevoj, druga na Trgu, koja se nakon potresa preselila na Kaptol, te treća u Splitu. Mirisi su oduvijek bili dio njegove priče, još kao dječak divio se bakinu omiljenom ritualu.
- Da, imamo dosta obiteljskih priča o parfemima, sjećam se tih trenutaka u svojoj intimnoj biografiji... Baka je uvijek u torbici nosila minijaturku 4711 Echt Kölnisch Wasser, legendarnu kolonjsku vodu, moja mama je i dan-danas opsjednuta parfemima, sjećam se točno koje je mirise tata nosio kada sam bio mali... - prisjetio se Borut priznajući da su parfemi oduvijek bili dio njegove privatne prošlosti.
- U kasnim tinejdžerskim godinama i ranim dvadesetima počinju mi se sviđati neki neobični, “uvrnuti” mirisi, s interesantnim neočekivanim pričama. Nekada sam opsesivno kupovao modne magazine, omiljeni mi je bio i-D. U njima sam čitao o tom svijetu i kad su se pojavili prvi Comme des Garcons mirisi, kupio sam ih prilikom svog kratkog puta Londonu. U to vrijeme uvijek kada bih išao u neki strani grad, trudio sam se uz modni svijet, kojem sam tada vrlo intenzivno pripadao, otkriti i taj mirisni nešto tajniji svijet u tom trenutku tražio sam te mirise i rad dizajnera koji su mi u tim određenim periodima mog života bili iznimno interesantni, a neki su mi interesantni i dan-danas.
Borut je, naime, neko vrijeme bio stilist i to jedan od naših najuspješnijih, radio je i na emisijama modne tematike. Kaže da je zapravo u poslovni svijet mirisa ušao upravo putem - mode. Sve se mijenja kad se kod nas otvara prvi concept store, oko 2005. godine, i tu vidimo prvo pozicioniranje niche parfema.
- Tamo sam prvo radio modu, a onda i kozmetiku, odnosno parfeme. Tako da se polako s pozicije mode stavljam u poziciju kozmetike. Znači, možda sam imao neki obrnuti put. I zapravo radim samo niche segment, nikad nisam radio mainstream kozmetiku. Mislim da sam po tome jedinstven na našoj mirisnoj sceni.
Dakle, već je punoljetan u tom biznisu i veli da zna masu ljudi diljem svijeta, katkada iste viđa po raznim kompanijama pa se zezaju da su dinosauri u svijetu niche mirisa. Jer prije 18 godina taj je svijet bio itekako drukčiji.
- Razvio se u smislu da su se neki manji brendovi pretvorili u velike, pa su ih kupile neke velike ribe. S druge strane, neke manje tvrtke jako se šire te stalno mijenjaju ljude, često ne znam kome se obratiti. Ta scena ako ide, ide suludo. Mi imamo neke brendove koje smo praktično otkrili, sada rasturaju na svjetskoj sceni i traže sulude uvjete za suradnju. Iako ti parfemi i brendovi i dalje zadržavaju tu priču, znaju imati neke druge probleme.
- Primjerice, nakon koronavirusa pogotovo, nedostajalo je staklenih bočica, doslovno dijelova pakiranja, nekih banalnih poput kartonske kutije određene gramaže, metalnih pumpica. Bilo je tvrtki koje imaju parfem, ali ga ne mogu zapakirati do kraja jer im fali samo jedan mali segment da proizvod bude u potpunosti spreman za prodaju. Usprkos svemu, već je neko vrijeme velika potražnja megakompanija za niche brendovima i ti se apetiti sve više otvaraju.
No, kad ih kupuju, idu do te mjere da se kod najvećih globalnih preuzimanja sve dešava u apsolutnoj tajnosti, gdje primjerice ljudi koji rade u tim kompanijama za tu vijest doznaju isto kad i ostali ljudi - putem stručnih, usko specijaliziranih medija. Također velike modne kompanije poput Keringa imaju nove ideje o širenju svojeg portfelja unutar segmenta kozmetike te su i oni ove godine započeli s kupnjom istaknutih brendova iz niche segmenta. Uza sve te promjene, možemo reći da ovo danas ipak nije niche kakav je bio prije otprilike 18 godina.
- Npr. brend koji pratim i s kojim surađujem od samih početaka, Byredo, prije osamnaest je godina bio mali niche brend, a danas je ušao u neku premium luxury sferu i osim mirisa, radi make up, imaju svoju kolekciju ženskih luksuznih torbica, sunčanih naočala - kaže Borut.
Kad se dogode velika preuzimanja, kao na primjeru poznate tvrtke Aesop (koju je preuzeo L’Oreal), hoće li se onda ta priča promijeniti ili ne - ako je Aesopov superpoznati sapun za ruke od 500 ml trenutačno 35 eura, hoće li novi vlasnik raditi implementaciju nekih drugih ideja unutar postojeće ponude, hoće li se mijenjati distribucija proizvoda po nekim drugim parametrima… Sva ta pitanja uvijek dolaze kod takvih preuzimanja. S druge strane, niche proizvod nema reklamu, cijene su konkretne, kao i sastojci, posebna je to priča. Ako je proizvod posvuda i super dostupan, gubi na auri, ali sada je prestiž da neka velika kompanija u portfelju ima i niche. Tu se sada dešavaju promjene, evaluacije, niche brend prestaje biti upravo to što jest. Za svoje parfumerije ističe da su se također promijenile, zajedno s brendovima. Top je prvo bila niche parfumerija, no kako se stvari mijenjaju, tako to polako postaje neka moderna izvedenica niche i premium luksuznih parfumerija, iako je svaki brend ovdje još uvijek bio niche ili trenutačno još koketira s tim niche kozmetičkim pokretom. Dodaje da zapravo svaki segment kozmetike može imati niche stranu, kao primjer navodi brend koji ima samo mirise za usta, bave se isključivo oralnom njegom. Ili specifični pristup mirisima za prostor - od najstarijeg proizvođača voska, tvrtke Trudon, od 1643. godine, do opcije kod tvrtke Zenology čiji je najpopularniji proizvod tzv. Perfume gun u pakiranju od 1L, koji je bio prije svega namijenjen mirisanju velikih prostora poput hotela.
Bitno je da su takvi proizvodi u ideji, količini, proizvodnji drukčiji - te da te kompanije imaju i njeguju neku posebnu, specifičnu priču. Iako su ‘drukčije od drugih’, tih je koncepata sve više pa Borut svaki dan dobiva po nekoliko mailova s upitima raznih novih brendova o zastupanju.
- Ta količina raznovrsne ponude sve se teže može pratiti. Katkad je dosta teško filtrirati te poruke. Iako je možda koncept pojedinog brenda odličan i izvedba proizvoda isto takva, to ne znači da će taj brend s tim proizvodima naići na plodno tlo na prostoru gdje mi radimo. Vrlo često pogodimo s odlukom, no neki put baš i ne; i to je dio tog puta - priznaje.
Tzv. first order je vrlo bitna narudžba - kojom prvi put prezentirate brand u svojoj zemlji - i ta prezentacija mora biti dostojna raznih poslovnih parametara. Ako je brand nov i ima nekoliko referenci je jedno, a ako je brend dulje vrijeme na tržištu i imate odjednom 20-ak mirisa koje prvi put stavljate na tržište, onda je sve nešto kompliciranije. Zato je fora uzeti neki manji brend koji je na početku, pa da ga imaš kad naraste, da ti se lijepo vrati. Da klijenti prepoznaju brend, kad priča krene u nekom dobrom smjeru.
- Također je bitno gdje prezentiraš brend, u Hrvatskoj možda neće dobro funkcionirati, već će bolje uspjeti u, primjerice, Mađarskoj ili Velikoj Britaniji. Neki su brendovi namijenjeni određenim tržištima, no uzimamo ih jer mislimo da ćemo nešto dobiti time u segmentu svoje ponude. Volim, želim i njegujem određenu raznolikost u našoj ponudi.
- Sad radimo na nekim brendovima koji su sa Srednjeg istoka, i razmatramo kako će to ljudi percipirati, kako ih predstaviti. Osim toga, proizvodi moraju biti testirani, moraju proći stroge kontrole Europske unije, imati certifikate. Možda neki brend ne možemo na kraju dobiti jer jednostavno nedostaju neki određeni uvjeti za zastupanje - kaže.
Orijentalni mirisi su niša za sebe, već neko vrijeme vlada pomama za njima. No, veli Borut, sada već polako idu u ‘fade out’, smatra da se ludilo oko njih konačno smiruje.
- Taj je trend počeo s popularnošću ouda, orijentalne drvene note koja je postala mega hit u zapadnjačkoj parfumeriji. Oud je inače izuzetno skup, ne mogu ga mnogi imati. Zato se rade sintetske izvedenice, kojih ima posvuda.
- Mi smo ovdje locirani kao Mediteran. I kad kupimo nešto za 200 eura, želimo da se to osjeti. Mi smo nacija koja želi imati miris koji se osjeti, da nam parfem netko komentira. Skandinavija, primjerice, nema sličnu filozofiju, oni nemaju taj moment da sruše 4 osobe mirisom, kad uđu u prostoriju - navodi dobar primjer. - Ljudi sve više dolaze i pitaju: ‘Imate li nešto što traje?’ ‘Imamo, ali odgovara li vama taj tip mirisa?’ uvijek je moje protupitanje. - I sad više ne govorimo o mirisu, već o performansama, a to onda postaje neobičniji put razgovora. Neke esencije ne traju i to je tako, gotovo pa nepromjenjivo - primjerice citrusi, oni nisu dugotrajni, imaju kraće vrijeme trajanja - veli Borut, a citrusi su u mnogim mirisima. Oni nam daju onu fresh notu, obožavamo ih u svakoj sezoni i zapravo ih vole ljudi svih dobi, generacija. Citrusno baziran miris trajat će kraće od mirisa koji je baziran na vaniliji. Ovdje ćemo podsjetiti da niche mirisi nemaju spol. Mnoge ljude to zbunjuje - pa je li muški ili ženski? ‘Imate li muški miris, ja nosim samo muške mirise’, znaju reći žene. Naprosto, tržište treba okvire, ladice, marketingaši se moraju za nešto uloviti, a i ljudi se vole smjestiti negdje u društvo. U neku skupinu, grupu, mnogi trebaju sigurnost i smisao, da se negdje lociraju, utabore, ujezere. A niche najčešće nema sve to – niche mirisi su još uvijek oni koji se kupuju sa srcem - jer vam se sviđaju, jer ih volite, jer vam izazivaju neke emocije. Ipak je to još uvijek intimnija mirisna priča, ona nije isključiva, iznad svega je. I takav napredan i zanimljiv kakav je niche koncept zapravo vodi u trendovima koji na kraju dođu do svih nas. Trenutačno mass market trendovi u oko 80 posto slučajeva dolaze iz nichea. Prvo hit postane neki niche miris, a onda mass market brendovi rade nešto slično, inspiriraju se tim mirisima. Onda se prepoznaju dostupnije varijante trendy mirisa posvuda, u mass parfumerijama prepoznaješ te slične formule - veli Borut.
Postoje i one opcije: miriše kao taj i taj miris. No to dolazi prije svega iz neinzistiranja na autorstvu i zaštiti autorskih prava prilikom kreiranja mirisa. Tu se sada javljaju neke ideje, da bi se takvo što trebalo dodatno zaštititi. No, kad kolekcija ima neku uspješnicu - koja je zapravo postavila taj trend - to može biti i kontraproduktivno jer se od gotovo cijele kolekcije prodaje samo jedan parfem u, recimo, omjeru 50% taj miris, a 50% ostali dio kolekcije, no mora se naručiti sve i na koncu što bolje prodati sve te parfeme koji čine cijelu liniju.
- Gledajući to kroz prizmu prodavača, tada postoji velik problem jer je tu stock management koji se ne može dobro balansirati. I gdje je onda taj brend, jer trendovi se mijenjaju i ako ne stvori novi trend, što će se onda dogoditi? - komentira. Zna se desiti da neki brend kao da spava, nije nikakva revolucija u prodaji i onda - wow! - postane top zvijezda.
- Imamo brend koji je izbacio parfem prije otprilike tri godine i to je bilo prihvaćeno relativno mlako od naše publike. No najednom, neočekivano, ove je godine taj miris postao velik globalni trend, imamo 200% povećanje prodaje. Ne znamo do kraja zašto je nastao takav hype, no s druge strane ne znamo kakav će biti trend s tim mirisom za dvije ili tri godine. Jer taj mjehurić interesa će kad-tad puknuti i onda se poslovno trebamo pripremiti. U TOP-u se može naručiti i po jedan ili dva mirisa iz pojedinih linija budući da je to takva kategorija koja podnosi mikro količine jer ne naginje masovnosti. Uglavnom se naručuje iz zemalja koje su lideri na području - na niche sceni najjače su države Francuska, Italija, Španjolska, Velika Britanija, Europa je zapravo još uvijek veliki lider. Tu je i trend sa Srednjeg (ili Bliskog) istoka i nešto SAD-a.
- Vrlo je zanimljiva filozofija parfema i mirisa u različitim kulturama i religijama. Neke istočne kulture cijene oud, koji se može definirati vrlo klanovski jer to je kao neki familijarni miris koji je tipičan za određenu familiju, taj miris tim osobama jest neka vrsta mirisne baze, a onda na tu bazu ide slojevito nanošenje drugih mirisa koji se kupuju u standardiziranim trgovinama. Tada govorimo o tom slavnom bliskoistočnom parfemskom slojevitom nanošenju mirisa, tzv. layeringu. Zbog raznih (vjerskih) zakona neke osobe čak ne stavljaju parfeme na kožu ako on sadrži alkohol, tada ga stavljaju samo na odjeću. Miris i odnos prema parfemima često ovise o povijesti naroda i religiji - ako imaju, primjerice, oltare s cvijećem, taj će miris cvijeća zasigurno biti dio njihove kulture, pa čak i kad biraju parfeme. I često su to zapravo autohtone biljke, dok je nama autentično smilje, lavanda i slično, Indijcima je to npr. šafran, kardamom... Svaka kultura ima svoje lokalne, domaće mirise i njima je to svojstveno. Borut ističe da je poznavanje upravo tih običaja raznih kultura bitno za ljude koji prodaju parfeme.
- Kada dođe netko iz druge kulture, trebalo bi poznavati odnos te kulture prema mirisima i koje su im esencije svojstvene. Treba znati da se percepcija mirisa iznimno mijenja zavisno od mjesta, podneblja... Japan ima posve drukčiju mirisnu scenu, fascinirala me je njihova povijesna povezanost s tamjanom. I Borut, naravno, ima vlastite mirisne rituale - miris stavlja na kožu ujutro te ga tijekom dana ili osvježava ili nadgrađuje nekim drugim mirisima. Često tijekom dana isprobava neke nove mirise, o kojima razmišlja kako bi obogatio ponudu u svojim trgovinama. Njegov je dan ispunjen ljudima i njihovim idejama o tome kakav miris žele ili možda jednostavno ne znaju pa to otkrivaju zajedno. I dok je cijela ta scena mega biznis, postoji dio nje koji je sada u prednosti. - Trenutačno parfemska industrija najveći novac zarađuje u prehrambenoj industriji. Primjerice, kupiš štrudlu koja miriše po višnji. Jer unutra uglavnom nema višnje, već odavno. Dakle, mirisi za hranu i s druge strane mirisi za kućanstvo. Primjerice, sredstva za pranje rublja, čišćenje prostorija… - kaže Borut.
I zaista, kad se sjetimo koliko nam mirisi znače tijekom dana - prisjetimo se mirisa nekih dućana u koje često ulazimo i oni često imaju ‘statement’ formulu. Sve to rade ‘nosovi’, ljudi zaslužni za sve te formule.
- Nos, to je osoba koja mora biti spoj umjetničkog i analitičkog, tehničkog uma. Mora imati vrlo dobro znanje mirisne kemije. Neki nosovi su zvijezde, no mnogi su anonimni, rade mirise za određene brendove za kućanstvo i dio su puno veće mašinerije mirisnih grupacija. To su katkada takozvani ghost authors - otkriva stručnjak.
Veli da se to područje širi te da je nedavno u Indiji otvorena još jedna velika škola za parfumere. Ima ih nekoliko u svijetu, no još uvijek najtraženije su one u Francuskoj. U doba umreženosti ljudi su upoznati s procesom nastanka mirisa i pričama koje se kriju iza njih, a postoji i cijela scena obožavatelja koji imaju masu pratitelja. Prije svega to su ljubitelji mirisa, koji najčešće nisu klasični influenceri, već jednostavno ljudi koji vole parfeme, govore o njima, doživljavaju ih na svoj način, komuniciraju ih i ta je scena vrlo živa. Može se desiti neki određeni hype na mrežama i taj parfem odjednom generira veći interes, kaže Borut.
Zna se dogoditi da nekoliko dana zaredom ljudi dolaze po određeni miris i to je najčešće taj mikro trend koji je nastao online, u tim parfemskim zajednicama.
- Primjećujem kako je određenim ljudi zapravo teško razgovarati o parfemima. Češće će se govoriti o onome što se nekome ne sviđa nego što se nekome sviđa. U našoj se kulturi parfemi često vežu za nešto negativno - ne volim taj miris, ne sviđa mi se ovo ili ono. Bitna je uvijek komunikacija s klijenticom/ klijentom jer se kod nas parfemi kupuju na intenzivnijem komunikacijskom nivou, uz veliku interakciju s potencijalnim klijentom ili klijenticom. -
Prilikom posjeta nekoj od TOP parfumerija najčešće će vas upitati što mirisno tražite, što vas zanima, što inače nosite od mirisa i slično. Napravit će se mirisna analiza. Dakle, uvijek je tu stanovita introspekcija i potrebno je određeno vrijeme da pronađemo pravi miris za nekoga. Savjetujem da se miris prije kupnje uvijek isproba na koži, a ne samo na papiru. Jer na miris utječe sve, od pH-vrijednosti kože do mjesečnog ciklusa, stanja hormona, lijekova, prehrane, raspoloženja... Naša koža sve to odašilje, odašilje nas kroz taj miris - sve te esencije i promjene, jer koža je naš najveći organ. I o svemu tome ovisi kako će osoba doživjeti i nositi miris - zaključuje Borut.
Miris je ono što nas obavija, što daje auru našem karakteru i često donosi određen potpis naše prisutnosti u nekoj okolini. Miris se može vezati i uz neki lifestyle te je danas postao pravi nevidljivi ‘modni dodatak’. Razgovor s Borutom vode mnogi jer on je konstantno u TOP-u na Kaptolu, ili u Tomićevoj, ili u Splitu, a ljudi mu dolaze s mnogim mirisnim pitanjima. Parfem je ipak nešto što nosimo cijeli dan, on je naš poseban dio doživljaja, intiman, no opet podijeljen sa svima koji nas okružuju. I ako posjetite TOP i naiđete na njegov visokoeduciran tim ili Boruta, budite spremni na super razgovor, introspekciju i potpuno nov doživljaj tih impresivnih formula u lijepim bočicama.
Novu Divu Style pronađite na svim kioscima za 5 eura: