Snježana Punčikar i Ana Štefanec zajedno imaju gotovo 45 godina radnog iskustva u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Zajedno su 2014. osnovale dječji vrtić Dobro Drvo – vrtić po mjeri djeteta, roditelja i zaposlenika – čiji je cilj doprinijeti usklađivanju poslovnog i obiteljskog života roditelja s djecom uključenom u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Što o iskustvu rada s djecom i lekcijama koje su naučile iz pandemije, kao i o jedinstvenim programima kojima se ističu u odnosu na druge hrvatske vrtiće kažu osnivačice vrtića Dobro Drvo pročitajte u nastavku.
Vrtić Dobro Drvo je otvoren 2014. Koliko se u posljednjih sedam godina promijenio pristup odgoju i obrazovanju djeci vrtićke dobi?
Od same ideje o osnivanju vrtića, znale smo što želimo. Naš jedini cilj bio je stvoriti mjesto na kojem će djeca i odrasli zajedno učiti i rasti – poticajno okruženje koje će omogućiti nama da radimo ono što volimo i djeci da do maksimuma razvijaju svoje potencijale.
Vrtić je u svojim počecima bio, u punom značenju te riječi, pravi mali tim sastavljen od sedmero djece, naše tete Marije Dimlić u kuhinji i nas dviju odgajateljica. Ne možemo reći da nije bilo izazovno i neizvjesno. U početku smo radile apsolutno sve: od vođenja i administracije, pa do boravka s djecom u grupi i brige za njdih. Iako su neki radni dani trajali i po 14 sati, nije nam bilo teško jer smo jasno znale što želimo i jer je naš cilj odražavao ljubav prema radu s djecom. Nakon sedam godina rada i postignutog uspjeha, danas napokon ponosno možemo da je ona narodna izreka koja kaže da „gdje ima volje, ima i načina“ istinita. Uz volju i želju, doista je sve moguće.
Danas naš mali vrtić više i nije toliko malen. Na jednom smo mjestu uspjeli okupiti 18 stalno zaposlenih i 90-ero djece, a postoji i lista čekanja za upis. Tim koji brine o djeci čine stručnjaci iz različitih znanstvenih i praktičnih disciplina: odgojitelji, magistre ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, pedagozi, psiholozi, logopedi, kineziolozi i medicinska sestra. Više to nismo samo nas dvije i teta Marija i kada bismo rekle da smo na to ponosne, ne bismo rekle dovoljno.
Iako priča zvuči završeno, kako bismo djeci pružili najbolje, konstantno se nastojimo dodatno usavršavati. Sudjelujući u raznim međunarodnim projektima i stručnim usavršavanjima pratimo trendove i zbivanja iz polja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, u Europskoj uniji i šire. Kombinacijom stalnog usavršavanja naših vještina, s jedne strane, i osluškivanja potreba roditelja i djece, s druge strane, svakim danom nastojimo biti bolji nego jučer.
Institucionalni odgoj i obrazovanje uvelike se promijenio od 2014. godine, a razlozi su mnogostruki i teško ih je jasno istaknuti. Promjenu možemo tumačiti u kontekstu pandemije koja nas je sve iznenadila, potresa koji nas je dodatno uzdrmao, ili u kontekstu sveopćih promjena načina života koji su se događali čak i prije svih ovih nepredvidljivih događaja. Bilo kako bilo, naš tim od mirne 2014. godine do ne toliko mirne sadašnjosti nastoji na što kvalitetniji način odgovoriti na sve izazove i promjene te, prije svega, biti potpora djeci i roditeljima.
Kako su nastali odgojno-obrazovni programi vrtića Dobro Drvo?
U planiranju programa rada Dječjeg vrtića Dobro Drvo glavno polazište bilo nam je dijete: njegove razvojne potrebe, interesi i želje. Praćenjem potreba i osluškivanjem interesa roditelja i djece, stvorili smo jedinstven odgojno-obrazovni program koji, uz redovni desetsatni rad na situacijskom učenju engleskog jezika i sportu, čine i tri posebna besplatna poslijepodnevna programa koja smo uveli uz potporu EU fondova – STEM, dramski i logopedski programi.
Dodatno, budući da u svakodnevnom radu dokumentiramo i pratimo svako dijete, kako individualno, tako i na razini skupine,, svi su naši programi u stalnom procesu izmjena i prilagodbi.
Što vas je potaknulo na uvođenje dramskog, STEM i logopedskog obrazovnog programa?
Odgovor na to pitanje je jednostavan. Na uvođenje svakog od programa potaknula nas je želja da djeci pružimo sve potrebne uvjete da se razviju u sposobne, slobodne i sretne odrasle osobe. Osluškivanjem njihovih potreba, kao i znanjem koje smo usvojile tijekom naših akademskih dana i dodatno razvile radom s djecom, znale smo da uvjeti u kojima oni mogu doseći svoje maksimalne potencijale podrazumijevaju dramske, STEM i logopedske programe.
Pomoću raznih dramskih tehnika djeci se može pomoći da "prerade" razne stresne situacije, što je posebno važno uzimajući u obzir pandemiju i potrese. Mala djeca nemaju dovoljno opširan vokabular da bi mogla verbalizirati što osjećaju te im pri tome uvelike pomažu različite dramske tehnike. Svakodnevnim radom s nositeljicom dramskog programa u našem vrtiću, odgojiteljicom i dramskom pedagoginjom Anom Malnar te s kazališnom i likovnom umjetnicom multimedije Krunom Tarle koja nadgleda program, djeca koja sudjeluju u ovom programu svakodnevno, imaju priliku kroz neometanu igru "preraditi“ razne stresne situacije.
Na uvođenje STEM programa potaknula nas je činjenica da su djeca u današnje vrijeme odmah po rođenju izložena multimediji i da živimo u STEM revoluciji i okruženju. Autorica Gopnik u knjizi "Znanstvenik u koljevci: što nam rano učenje kazuje o umu" navodi kako su djeca od najranijih dana znatiželjna te kako uče istražujući i propitujući okruženje oko sebe. Iščitavajući znanstvenu literaturu i propitujući ju u stvarnosti, uvidjele smo kako je autorica Gopnik u pravu te smo odlučili kreirati program i okruženje koje će djecu, već od najranije dobi poticati na kritičko propitivanje i istraživanje okoline metodom pokušaja i pogrešaka. U kasnijoj će dobi, djeca polaznici našeg programa, na temelju različitih osmišljenih poticaja, aktivnosti i materijala imati priliku kreirati i oblikovati kritička mišljenja te stvarati i propitivati vlastite teorije o svijetu koji ih okružuje. Nositeljica STEM programa je naša odgojiteljica Ana Momčilović koja je, zahvaljujući sredstvima iz EU fonda, završila dodatne specijalizirane edukacije iz ovog područja.
Zbog sve većeg broja djece s poremećajima izgovora, u našem se vrtiću javila potreba za uvođenjem logopedskog programa. Nositelj programa je profesor i logoped Dejan Tišljar. Kroz logopedski program pomažemo djeci koja se suočavaju s usporenim razvojem govora, nedovoljno razvijenim govorom, dislalijom, disfazijom, afazijom i dispraksijom da usavrše sposobnost govora te da u budućnosti ostvare pune potencijale na akademskom području i u željenim karijerama. U suradnji sa Socijalnim centrom Trnje te uz potporu EU fonda, u ovaj program smo uključili i djecu slabijeg socio-imovinskog statusa koji nisu polaznici našeg vrtića.
Smatramo da nam je potpora EU fonda uvelike pomogla prilikom podizanja kvalitete odgojno-obrazovnih programa u našem vrtiću, te nam je pružila mogućnost dodatnog stručnog usavršavanja svih zaposlenika putem raznih edukacija, kao i zapošljavanje dodatnog stručnog kadra. Zahvaljujući projektu, vrtić je i opremljen najsuvremenijom didaktikom, materijalima i igračkama. Naš EU projekt je trajao 30 mjeseci i završava u svibnju ove godine te se iskreno nadamo nastavku projekta kako bi vrtić imao priliku dodatno razvijati nove programe i zadržao postojeću kvalitetu.
Kako biste doprinijeli usklađivanju poslovnog i privatnog obiteljskog života uveli ste uslugu poslijepodnevnog rada i posebne odgojno-obrazovne programe. Jesu li i roditelji prepoznali benefite vašeg pristupa?
Povratna informacija od roditelja i više je nego pozitivna. Nakon svakog razgovora s njima, nećemo vam lagati, dan nam bude sretniji, poletniji i bolji. Baš smo jučer imale priliku razgovarati s mamom jednog trogodišnjeg dječaka koji je polaznik našeg STEM programa, a koja nije mogla kriti svoju iznenađenost načinom na koji smo uspjeli osnove STEM-a približiti toliko malenom djetetu.
Osnovna logika koja leži iza svakog našeg programa je učiniti učenje zanimljivim pomoću strpljenja, igre i zabave te tako već od najranije dobi potaknuti dječju znatiželju, kreativnost, logiku i želju za usvajanjem novih informacija, znanja i iskustava.
Iza nas je godina dana izazova. Što ste vi naučile iz pandemije, a što biste savjetovali roditeljima?
Vrlo dobro, ali i vrlo izazovno pitanje. Valjda su sva dobra pitanja takva. Ne možemo ukratko reći kojim nas je sve lekcijama naučila ova pandemijska godina, no, baš kao i mnogi, možemo reći da smo naučile mnogo – kako na osobnom, tako i na profesionalnom planu.
Prije svega smo naučile da je razdoblje pred nama nepredvidljivo i da je za uspjeh potrebno biti prilagodljiv i pravovremeno reagirati na trenutnu situaciju. Kada bismo rekle da je godina iza nas izazovna i nepredvidljiva, blago bismo se izrazile, no ona nas je samo dodatno osnažila za sve buduće prepreke s kojima ćemo se susretati.
Lekciju o pravovremenoj reakciji primijenile smo u pravom trenutku. Tako smo za vrijeme lockdowna i dalje provodili sve naše programe putem raznih platformi, osmislili smo Učilicu Dobro Drvo, svi zaposlenici vrtića doprinijeli su vlastitim angažmanom i odgovornim ponašanjem poslovanju vrtića više no ikada i ovim im putem želimo na tome od srca zahvaliti. Smatramo da nas je novo normalno samo sve još više povezalo i da smo, zajedno s našim polaznicima, zahvaljujući zajedničkom radu i prilagodbama stvorili još bolji tim.
Godina koja je za nama naučila nas je da ne odustajemo, da živimo dan po dan, da hrabro i otvorena srca idemo naprijed, da se ne bojimo izazova i problema, jer, kako je naša pokojna mentorica prof. dr. sc. Arjana Miljak znala reći, "problemi su naši prijatelji", a ako je čovjek otvoren, iz svakog "problema" može naučiti nešto novo.
Tijekom cijelog pandemijskog perioda nastojale smo i nastojimo biti podrška djeci i roditeljima. A što bismo im savjetovale? Prije svega da slušaju sebe i svoju djecu. Da što kvalitetnije provode vrijeme sa svojom djecom, da im se uistinu nastoje posvetiti, da čitaju i razgovaraju sa djecom, da nastoje umiriti dječje strahove ukoliko postoje. Svako dijete je posebno i kroz ovo izazovno razdoblje "prolazi" na sebi svojstven način. Na roditeljima, kao i na nama profesionalcima je da prepoznamo i uočimo individualne potrebe svakog djeteta. U ovim nepredvidivim vremenima smatramo da je najvažnije zajedničkim naporima sačuvati mentalno zdravlje svih nas, a posebno djece. Ipak na njima svijet ostaje.