Posjedujete li barem nekoliko coffee table knjiga u svojoj kolekciji? Ako je vaš odgovor da, onda ste zaljubljenik u lijepo uređen interijer i držite korak u trendovima. Kao što im i samo ime kaže, coffee table knjiga tip je knjige koje inače držite na stoliću u dnevnoj sobi. Redom su to prekrasne knjige s malo teksta i puno fotografija o povijesti umjetnosti, arhitekturi, modi, haute cuisineu…
No, zašto ne biste u svoju kućnu kolekciju uveli knjige koje zapravo potiču razgovor i uz to imaju raskošne korice od kojih zastaje dah? Knjige svjetske književnosti nikad nisu izgledale ovako dobro, a dodatan plus im je pečat mladih domaćih dizajnera. Izdavačka kuća Lumen prepoznala je vrijednost prekrasno ukoričenih knjiga pa nije neobično da su upravo domaći vizualni dizajneri ilustrirali originale naslovnice.
Novo izdanje Tolkienova Silmarilliona, prethodnice Gospodara prstenova i Hobita, mladi je dizajner Vanja Perković zamislio kao kombinaciju raskošnih nijansa plave boje u kombinaciji s izrezbarenim srebrnim slovima, dok je fantasy trilogiju Phillipa Pullmana
Njegova mračna građa obojio najljepšim nijansama purpurne i maštovitim motivima knjige. Za dizajnericu Zrinku Horvat knjige Stephena Kinga su se pokazale posebno inspirativnima te je ilustrirala prvi hrvatski prijevod njegove uspješnice Misery koju je zamislila kroz obrise glavnih likova, dok je naslovnice 3 dijela knjige Vodič kroz galaksiju Douglasa Adamsa ukrasila jednostavnim, ali upečatljivo obojenim fontom.
Trilogiju Bromelijada duhovitog pisca Terryja Pratchetta živopisno su ilustrirale Tessa Bachrach Krištofić, Dina Milovčić i Franka Tretinjak, koje stoje iza dizajnerskog trija Nji3. Utonite u svijet fantasyja i pročitajte najljepše ilustriranu literaturu današnjice!
DIZAJNER: Vanja Perković
J. R. R. Tolkien – Silmarillion
Da biste istinski razumjeli Gospodara prstenova, morate pročitati Silmarillion. Bez iskustva čitanja Silmarilliona, Galadriel je samo kraljica koja se boji da će izgubiti kraljevstvo, no ona je puno više od toga, ona je posljednja Noldorka i sudionica Fëanorove pobune, kojoj nije nimalo lako ostaviti sve što je sagradila u Međuzemlju i moliti oprost od Valara.
Ako niste pročitali Silmarillion, mislite da je Aragorn samo prijestolonasljednik staroga kraljevstva koji ostvaruje svoje pravo i uzima krunu, no... Aragorn je, zapravo, posljednji nasljednik edaina, vilin-drugova koji su se suprotstavili Morgothu, kao i Númenorana, nekad ponosnog naroda koji je digao ustanak protiv Valara i propao.
DIZAJNER: Vanja Perković
P. Pullman - Trilogija Njegova mračna građa
U središtu je ove hvaljene priče 12-godišnja djevojčica Lyra Belacqua, koja se uspijeva othrvati različitim zlikovcima koji prijete njezinu svijetu. Radnja se zbiva u svijetu u kojem dominira međunarodna teokracija, Magisterij (Crkva), koja se bori protiv hereze. Ondje su ljudske duše odvojene od tijela i žive utjelovljene u dæmonima, koji poprimaju oblik životinje koje prate, pomažu i tješe svoje ljude. Djevojčica Lyra je siroče. Prava je mala divljakuša, ali sa svojim dæmonom Pantalaimonom bezbrižno odrasta među učenjacima Koledža Jordan u Oxfordu. Ondje se druži s najboljim prijateljem Rogerom. Idilu prekida Lyrin zagonetni stric Asriel, koji pripovijeda o opasnosti što prijeti na dalekom Sjeveru, o tajanstvenoj nebeskoj supstanciji zvanoj Prah i paralelnom svijetu koji se nazire kroz polarnu svjetlost. Lyru ostavlja na brigu neobičnoj znanstvenici, gospođi Coulter. No, ne zadugo. Strašna bića sa Sjevera otimaju djecu, pa tako otmu i Lyrina prijatelja Rogera, a Lyra pođe u ledenu zemlju da ga spasi. Oboružana je samo dragocjenim instrumentom aletiometrom (kompasom), svojevrsnim čitačem istine. Na Sjeveru je čekaju brojna iskušenja i pustolovine, susret s nomadima, oklopnim polarnim medvjedima i vještičjim klanovima, ali i iznenadna otkrića – jer, ništa nije kao što se čini.
U ovoj Pullmanovoj intelektualno poticajnoj fantaziji isprepleću se legende i mitologija, elementi strave i uzbudljive pustolovine, ali i dirljivi, potresni trenutci. Scena je maestralno postavljena, likovi su razrađeni pa su slijedila još dva nastavka sjajne Pullmanove trilogije Njegova mračna građa koju, uza Polarnu svjetlost, čine Čudesni nož i Jantarni dalekozor. U nastavku Čudesni nož priča teče, dok se anđeli, vještice i magija lijepo smještaju uz fiziku, religiju i filozofiju, a čitatelj ostaje bez daha sve do kraja te u očekivanju završnoga sveska. Treći dio trilogije Jantarni dalekozor najintenzivniji je i najsloženiji roman trilogije. Klimaks je u njemu snažniji, radnja razvedena u još više slojeva, a i Pullman kao da ga je pisao s više žara te tako došao na prijestolje fantasy pisaca, uz bok Tolkienu, Lewisu Carroll i C. S. Lewisu, autoru Kronika iz Narnije.
DIZAJNERICA: Zrinka Horvat
S. King – Misery
Glavni lik je Paul Sheldon, profesionalni pisac. Piše da bi živio. No donese pogrešnu odluku... Sada mora pisati da bi preživio. Misery Chastain je mrtva. Misery je heroina Paulovih ljubavnih romana koji su osvojili milijune čitateljica. S tim se romanom glavni lik obogatio i postao slavan, no ne i cijenjen pisac. Misery je otišla u povijest pa je Paul napokon slobodan! Upravo završava roman po kojemu će ga pamtiti naraštaji čitatelja. Postat će pisac ozbiljne i cijenjene književnosti. Nažalost, dogodi mu se automobilska nesreća. Život mu spasi Annie Wilkes, medicinska sestra i vatrena obožavateljica Misery. Annie je vrlo nagle ćudi, no ima golemu zalihu lijekova protiv bolova. I voli čitati. Romane o Misery. Omamljujuće jeziva priča o mentalnoj poremećenosti, spisateljskoj muci i ovisničkoj krizi.
DIZAJNERICA: Zrinka Horvat
D. Adams - Vodič kroz galaksiju
Arthur Dent upravo je uživo vidio smak svijeta. Previše loših informacija u kratkom vremenu: srušili su mu kuću ne bi li sagradili obilaznicu, njegov najbolji prijatelj Ford Perfect nije nezaposleni glumac, već izvanzemaljac, a sad će razrušiti i planet jer se gradi hipersvemirska cesta kroz Sunčev sustav... Što drugo učiniti nego krenuti na najluđe putovanje svemirom, i to samo s ručnicima i knjigom na čijoj naslovnici velikim slovima piše: BEZ PANIKE. Ovako započinje priča romana Vodič kroz Galaksiju za autostopere, ujedno i prvog dijela petodijelne trilogije. Naime, ovaj je serijal Douglas Adams zamislio kao trilogiju, no poslije se predomislio i na nagovor fanova napisao Do viđenja, i hvala za sve one ribe (1985.) te Uglavnom bezopasni (1992.). Iako serijal ima pet romana, autor je i nadalje je inzistirao na oznaci trilogija pa su na naslovnici četvrtog i petog romana uz naslov stajali i podnaslovi: četvrta knjiga sve netočnije nazvanog serijala ili knjiga koja daje potpuno novo značenje riječi trilogija.
Arthur Dent odlazi na putovanje svemirom, na kojem mu se pridružuju Zaphod Beeblebrox, dvoglavi, troruki bivši hipik i totalno opušteni predsjednik Galaksije, njegova djevojka Trillian koju je Arthur nekoć davno pokušao zavesti na jednome tulumu, kronično depresivni robot Marvin i Veet Voojagig, nekadašnji diplomac opsjednut nestankom jeftinih kemijskih olovaka koje je pokupovao tijekom godina. Njihove pustolovine u prostoru i vremenu dok pokušavaju otkriti smisao života i pronaći mjesto na kojem bi mogli popiti šalicu čaja učinile su Vodič planetarno popularnim, kao uostalom i autorovo poigravanje s općim mjestima ZF žanra i njihovo parodiranje. Cijeli niz bizarnih i karikaturalnih likova, kako zemaljaca tako i izvanzemaljaca, šašavi dijalozi prepuni duhovitih primjedaba i jezičnih vratolomija svojevrsni su autorov podsmijeh žanru, ali i njegova potvrda s obzirom na to da je dospio u godine u kojima se o njemu može govoriti i na parodijski način. Uz Vodič objavljen 1979. godine, petodijelni serijal čine i romani Restoran na kraju svemira (1980.), Život, univerzum i sve ostalo (1982.), Do viđenja, i hvala za sve one ribe (1985.) te Uglavnom bezopasni (1992.).
DIZAJNERSKI KOLEKTIV: nji3
Tessa Bachrach Krištofić, Dina Milovčić i Franka Tretinjak
T. Pratchett: Bromelijada
Strah od drugoga i novoga te suočavanje s nepoznatim lajtmotiv je trilogije Bromelijada koju čine romani Vozači, Kopači i Letači.
Nadahnuće za imenovanje serijala Pratchett je pronašao u cvijetu bromeliji i njegovim stanovnicima, sitnim žabicama koje cijeli svoj životni vijek provedu u tom cvijetu potpuno nesvjesne da samo korak od njihova doma postoji puno veći svijet. Zaplet počne kad prva žabica iskorači iz cvijeta i oduševi se velikim svijetom. Tko su zapravo tuljci? Junaci Bromelijade, čovjekolika bića manja od patuljaka, visoki su samo deset centimetara. Žive u podu jedne robne kuće i misle da je ona cijeli svijet. Kiša, sunce, snijeg i vjetar samo su luckaste stare predaje. U robnoj kući nema ni noći ni dana, ni proljeća ni jeseni, nego postoji samo otvaranje i zatvaranje te sezonske rasprodaje. Tuljci provode vrijeme u nadmetanjima i malim ratovima, odjel protiv odjela, Željezari protiv Galantera, Klobučari i de Likatese protiv Papirničara... I to bi trajalo tko zna koliko dugo da u robnu kuću nisu došli tuljci Izvana. Oni su dobro znali što su kiša, glad i nevolja. A onda se pronijela vijest da se robna kuća zatvara. Tuljci Izvana ostaju bez sigurnog skloništa, tuljci domorodci ostaju bez svojega doma. Zaista je vrijeme da počnu surađivati. Čeka ih veliki svijet. Čitati Bromelijadu znači silno se zabavljati i grleno se smijati jezičnim vratolomijama i nerazumijevanju koje isprva vlada između tuljaka pridošlica i tuljaka domaćina, njihovu mišljenju o ljudima, njihovim sitnim i krupnim sukobima i nakani da napokon odu doma. Ovi duhoviti romani svjedoče zapravo o povijesti jednoga malog naroda koji unatoč golemim nevoljama ne doživljava krizu identiteta, već posve suprotno, ostaje vjeran sebi i u novim se (ne)prilikama hrabro suočava s pojavama za koje je mislio da su čista izmišljotina