Početkom 2025. započeli su radovi energetske obnove zgrade Galerije Meštrović, zbog čega je prostor sa stalnim postavom bio zatvoren za posjetitelje tijekom 15 mjeseci. Njegovo ponovno otvaranje očekuje se s posebnim interesom javnosti, osobito u kontekstu intenzivne turističke sezone i pojačanog posjeta Meštrovićevu muzeju u Splitu.
Autorica i kustosica izložbe Maja Šeparović Palada postavom uspostavlja dijalog između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, kroz odnos arhitekture, stalnog postava Galerije, obitelji Meštrović i suvremenog posjetitelja. Kroz izbor djela iz fundusa i pohrane Muzeja Ivana Meštrovića, obiteljskih predmeta, arhivske građe, fotografija, filmskih zapisa i korespondencije, rekonstruira se slojevita slika nekadašnjeg života u kući.
Likovni postav, koji oblikuju Antun Sevšek i Damir Gamulin, uvodi posjetitelja u prostorne i vremenske cjeline gradnje i korištenja kuće, rekonstruirajući prizore koji su u kolektivnom sjećanju djelomično izblijedjeli. Izložba pritom uključuje i suvremene interpretativne slojeve: digitalizirane novinske članke, animirani film te dokumentarnu filmsku građu koja kroz video-montažu prikazuje obitelj Meštrović i njihove splitske suvremenike.
Pogledajte galeriju jazz spektakl ljeta
Poseban segment izložbe čini uključivanje suvremenih autora (Jasmin Ćemanović, Dragan Đokić, Ivan Svaguša Svaig), čiji radovi ulaze u dijalog s postojećom baštinom, otvarajući prostor novim čitanjima Meštrovićeva opusa i konteksta u kojem je nastajao.
Obiteljsku vilu Meštrović umjetnik započinje graditi 1931. godine, nakon postupnog otkupa zemljišta na splitskim Mejama. Gradnja je trajala desetak godina, a prostor je od 1932. povremeno korišten za obiteljski život i rad. Koncepcija kuće podrazumijevala je funkcionalnu podjelu: bočna krila namijenjena su privatnom životu i stvaranju, dok je središnji dio zamišljen kao prostor za izlaganje umjetničkih djela.
Smještena na padinama Marjana, s pogledom na more, kuća s kaskadnim terenom, ogradnim zidovima i brončanim vratnicama i danas ostavlja snažan arhitektonski dojam. Iako obitelj u njoj nije boravila dulje od desetljeća, zbog ratnih okolnosti, političkih promjena i Meštrovićeva odlaska iz zemlje, vila ostaje ključna točka njegova odnosa sa Splitom, gradom u kojem je započeo svoje obrazovanje i kojem se kontinuirano vraćao.
Kasnije darovnicom iz 1952. godine Ivan Meštrović ostavlja ovaj prostor, zajedno sa 132 umjetnine, hrvatskom narodu. Time Galerija Meštrović postaje muzejska jedinica u sastavu Muzeja Ivana Meštrovića i trajni spomenik njegove umjetničke i kulturne ostavštine.
Danas je Galerija Meštrović prepoznata kao jedno od najvažnijih kulturnih mjesta u Splitu, no njezina povijesna, arhitektonska i umjetnička slojevitost nadilazi njezinu reprezentativnu ulogu. Upravo to višeslojno značenje naglašava i ova izložba, koja ponovno otvara prostor čitanju Meštrovićeva nasljeđa u njegovoj punoj kompleksnosti.