Skup je okupio stručnjake, proizvođače i istraživače iz Hrvatske i inozemstva. Događanje je organizirao Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s projektom INTERREG DRP0200404 Green-Tex. Ovogodišnji program bio je posvećen mogućnostima održive upotrebe vune, sirovine koja se tradicionalno povezuje s tekstilom, ali se danas istražuje i u kontekstu ekoloških inovacija.
Voditeljica Znanstveno-istraživačkog centra za tekstil TTF-a, prof. dr. sc. Sandra Bischof, naglasila je kako vuna i dalje ima golem potencijal: – Tema vune iznimno je široka. Na skupu smo ugostili stručnjaka iz Njemačke, Holgera Cebullu, jer ondje imaju iste probleme kao i kod nas, prije svega u postupku pranja sirove vune. Osim toga, istražujemo i proizvodnju peleta, jer vuna je sirovina koja se ne smije bacati. Kroz projekt GreenTex povezan je Majur, općina koja uzgaja ovce i educira lokalno stanovništvo o održivim praksama. Vuna ima izvrsna toplinska svojstva, štiti od požara, može se koristiti u poljoprivredi kao zaštita tla od puževa i za zadržavanje vlage, a ujedno se od nje izrađuju suveniri i razni drugi predmeti. Sve to pokazuje da je riječ o organskoj priči, jer vuna je biorazgradiva te ujedno prirodni supstrat koji možemo iskoristiti na razne načine. Naš je cilj osigurati dodatne izvore prihoda lokalnom stanovništvu i promovirati hrvatski, ekološki proizvod – naglasila je prof. Bischof.
Među predavačima je bila i Jasminka Gršković s OPG-a Tohoraj s Krka, koja je predstavila iskustva s autohtonom sortom ovce pramenke i njezinim mogućnostima primjene: - Autohtona sorta ovce pramenke stoljećima se koristila za izradu odjevnih predmeta i tekstila u seoskim domaćinstvima. No, zbog pojave alternativnih sirovina i promjena u načinu života, ali i zbog same kvalitete vune, koja je gruba i manje elastična, upotreba se znatno smanjila. Hrpe odbačene vune potaknule su me na razmišljanje o njenom iskorištavanju, pa su nastali inovativni proizvodi poput taktilnih lopti s mirisom lavande i loptica za sušilicu. Kroz radionice filcanja, u kojima sudjeluju djeca i odrasli, nastojimo očuvati identitet naših otoka i pokazati da vuna itekako ima budućnost – istaknula je Gršković.
Na skupu su, uz domaće predavače, sudjelovali i međunarodni stručnjaci. Prof. Holger Cebulla (TU Chemnitz, Njemačka) govorio je o izazovima pranja vune u Njemačkoj, dok je dr. sc. Željko Knezić (TTF) prikazao put “od ovce do pređe”. Tihana Dekanić (TTF) predstavila je metode ekološkog pranja vune, a doc. dr. sc. Snježana Firšt Rogale (TTF) govorila je o toplinskoj vodljivosti ovog prirodnog materijala.
Dodatna predavanja obuhvatila su teme bojenja vune prirodnim bojilima (Iva Brlek, TTF), proizvodnje organskog gnojiva od sirove vune (Tatjana Filipi, Fabrica d.o.o.) te prednosti funkcionalne obrade vune (Markus Krueger, Schoeller).
Uz stručni program, poseban naglasak stavljen je na radionice i izložbe koje su približile praktičnu vrijednost vune široj javnosti.
Najljepši puloveri i džemperi iz Zare koje nosimo tijekom cijele hladne sezone:
Višnja Ljubojević Džakula i Dubravka Krasić Odibožić (Majur) vodile su radionicu filcanja domaće vune s područja Banovine, dok je Katica Devetak (Majur) predstavila tehniku uskog tkanja vrpci i ukrasnih traka od vune.
Institut održive mode Ivane Biočine (IOM) sudjelovao je s izložbom “Snaga vune, snaga održivosti”, u sklopu koje je predstavljena haljina izrađena od vintage metraže stare tridesetak godina s gumbima od kostiju vodenog bizona, primjer dugotrajnog promišljanja o održivosti u modi. Koraljka Kovač (TTF) predstavila je izložbu “Trajanje u slici”, seriju ručno taftanih tapiserija nastalih transpozicijom motiva iz svojih ranijih slikarskih radova.
Organizatori ističu kako se Dan otvorenih vrata održava svake godine s novom temom koja se bira prema aktualnosti i interesu javnosti. Cilj događanja je popularizacija znanosti i približavanje istraživanja zajednici, osobito kroz praktične primjere održive primjene prirodnih materijala.