Nedavno si imala veliku promociju knjige Nutrition is self care, tvoj Nutrilife Centar slavi šest godina od osnutka, poznata si i priznata nutricionistica. Hrvatima, kao najdebljoj naciji u EU nutricionisti i (sa)znanje o prehrani itekako trebaju. Kako zapravo pristupiti tom problemu koji kao nacija imamo?
– Prvi korak je da kao nacija moramo osvijestiti da debljina nije samo estetski već i zdravstveni problem, usudila bih se reći da je debljina ponajprije zdravstveni problem, a mi kao nacija to nikako ne želimo priznati, naravno čast izuzetcima. Nadalje, Hrvati i Hrvatice traže i žele brza rješenja – čarobne tablete, čajeve i napitke za mršavljenje (osobito prije sezone kupaćih kostima), a nutricionisti su stepenica na koju dođu kada shvate da sve te metode ne funkcioniraju dugoročno te upadnu u začarani krug. Edukacijom i neiskrivljenom slikom pokušavam svojim kanalima komuniciranja osvijestiti ljude da sagrade zdravi životni stil koji uključuje brigu o sebi zdravom prehranom, no nikako ne treba zaboraviti kretanje i fizičku aktivnost. Na kraju jednadžba je vrlo jednostavna: prehrana i tjelesna aktivnost najučinkovitiji su put ka zdravlju i vitalnosti. S obzirom na svoje iskustvo i znanje iz strateškog marketinga pokrenula sam novi način komunikacije o tome što je to zdrava prehrana, kako ona izgleda i što to znači zdravi životni stil u suvremenom užurbanom načinu života. Mislim da su se u proteklih 6 godina otkako postoji Nutrilife stvari na tržištu nutricionizma dosta promijenile, odnosno da smo pokrenuli pozitivni trend promišljanja o zdravoj i pravilnoj prehrani koja nije komplicirana i personalizirana je, prilagođena svakom našem klijentu. Tada ljudi osjete i vide rezultat i učinkovitost.
U knjizi nudiš jednostavne, zdrave i brze recepte. Koliko ljudi imaju predrasude da je zdrava prehrana skupa i komplicirana? Kako to mijenjati?
– Predrasude su još uvijek velike, ali mnogo manje nego prije 6 godina. Ljudi misle da zdrava prehrana podrazumijeva konstantno brojenje kalorija i kuhanje svakog obroka. Svoje klijente učim kompenzacijskom sustavu i kreiram im prehranu prema njihovu životnom stilu, zdravstvenom stanju, stanju metabolizma, vrsti i stilu kuhanja i slično. Ako klijent primjerice ne voli mrkvu, makoliko ona bila zdrava, ne silim ga da je jede. Hrana je užitak i potreba tako da pristupam i na tom nivou prema kreiranju personaliziranih planova prehrane. Kako to mijenjati – opet se vraćamo na edukaciju i komunikaciju, bilo da se ona odvija u medijima ili na društvenim mrežama. Tu se onda javlja po meni veliki problem, a to je da od silnih informacija koje se nađu – ljudi ne znaju kome vjerovati. Danas se svašta objavljuje, reklamira i treba biti oprezan, uvijek je dobro provjeriti sve informacije i reference te naravno iskustva drugih.
– Iskreno, nemam odgovor, država ne može riješiti taj problem pa kako očekivati od nas pojedinaca da to uspijemo riješiti. Mogu reći da zaista živim ono što radim, a također sam čovjek od krvi i od mesa, s dobrim i lošim danima. Pokušavam svojim životnim stilom svjedočiti da je moguće i da se tajna zdravog životnog stila krije u dnevnoj rutini i dosljednosti. Uskoro ću navršiti 40 godina, majka sam, radim kao i svaka druga žena, k tome imam i autoimunu bolest Hashimoto i hipotireozu, ali biram svoje zdravlje – to znači da se organiziram prema svom planu prehrane i redovito treniram. Priprema obroka za cijeli dan traži od mene ravno 30 minuta, a trening 60 minuta, to je u danu ukupno manje od 2 sata, pa ako ne možemo naći to vrijeme za sebe, definitivno nešto moramo mijenjati prije nego se nađemo pred zidom. Tada bismo sve mijenjali i tada sve može. Zdravlje nam mora biti prioritet. Moja jednadžba je jednostavna: 70% je prehrana, 30% je tjelesna aktivnost. A za to je potrebno izaći iz zone komfora i prestati s izgovorima – jesmo li spremni na to?
Živimo u zemlji koja ima predispozicije imati jednu od najzdravijih i najkvalitetnijih prehrana na svijetu, ali to ipak nije tako. Koji su uzroci po tvom mišljenju?
– Dva su uzroka za to: loše prehrambene navike i pomanjkanje tjelesne aktivnosti. Pekarnice su nam blizu svake škole, fakulteta i na svim tramvajskim stanicama. Nisu problem pekarnice, već ponude njima. Nadalje, djeca su opterećena obvezama, svatko dijete u prosjeku ima 1–3 dodatnih aktivnosti izvan nastave. Parkovi i igrališta su nam prazni, jer djeca su pred ekranima i online igricama. Prehrana u školama i vrtićima još nam je uvijek na klimavim nogama, naravno čast izuzecima. I još jedan vrlo važan razlog – dostupnost hrane poput čokolade, keksa, grickalica, gaziranih napitaka i slično za malo novca. U moje vrijeme čekao si da ti colu pošalje tetka iz Njemačke uz barbiku i Kinder jaje.
U Nutrilifeu klijenti dobivaju personalizirane planove prehrane na osnovu testova, poput medicinske analize nutrigenetičkih testova na bazi DNA iz sline, do testova intolerancije na hranu određivanjem IgG antitijela iz krvi, vađenja krvi i analize krvnih pretraga te individualnih programa suplementacije. Koji su rezultati, što vam kažu vaše statistike?
– Prvi korak je nutricionistički pregled na kojem određujemo nutritivni profil klijenta i postavljamo indikaciju te odlučimo je li uopće potrebno raditi nešto od navedenih pretraga. Određena zdravstvena stanja zahtijevaju te pretrage, a puno toga ovisi o iskustvu nutricionista u radu s klijentima. Nutricionist mora dobro poznavati medicinu i imati iskustva u radu u ordinaciji. Nutricionizam je mlada grana koja se iz dana u dan razvija i generiraju se novi trendovi, no to ne znači da ono što odgovara jednom klijentu odgovara i drugom. Rezultati su nam odlični, najbolja reklama je zadovoljan klijent koji će dati svoju usmenu preporuku i pohvaliti vas i vaš rad. Odgovor tržišta i konstanti upiti za termine dokaz su nam da smo dobri. Ljudi su prepoznali našu prednost i posvećenost pa to cijene. Uvijek smo tu i uvijek smo dostupni u svim životnim fazama na nečijem putu ka novim navikama i novim rutinama.
Što radiš u slobodno vrijeme, kako ga najradije provodiš? Kako se opuštaš? Imaš li hobije?
– S obzirom na to da rad s klijentima dosta iscrpi moj energetski potencijal, a osim toga u Nutrilifeu vodim i cijeli marketing te prodaju i distribuciju WelleCo proizvoda, dosta se iscrpim. Vikendi su također rezervirani za snimanja i marketinške poslove, tako da se najbolje opuštam kada sam doma. Tip sam osobe koja voli biti doma. Dobar film, knjiga i druženje u krugu dragih ljudi i moja obitelj, moja su oaza opuštanja. Hobije sam imala dok sam bila mlađa, ali kada kreneš u posao, sve što je vezano za njega postane ti i hobi. Svoj posao radim iz srca i stvaranje brenda Nutrilife zapravo je moj hobi zadnjih 7 godina. Živim ono što i radim.
Koji stil osobno njeguješ? Što najviše voliš nositi? Koliko se razlikuju tvoj poslovni i off duty stil?
– Moderna klasika. Kad bih morala birati dizajnera koji najbolje opisuje moj stil, bio bi to Dolce Gabbana – ženstvenost i elegancija tijekom godine, s daškom mediteranskog stila u ljetnim mjesecima. Poslovni stil vrlo mi je sličan onome u slobodno vrijeme, a promjene se odnose na to da nemam make-up i frizuru kada sam slobodna.
Imaš li u glavi uvijek unaprijed složenu kombinaciju za neku priliku ili to ostavljaš za zadnji čas? Imaš li favorite u ormaru koji uvijek spašavaju situaciju?
– Neću lagati, za određene najavljene događaje imam kombinaciju u glavi jer vodim računa o tome kamo idem i kako se odjenuti za tu priliku, pa tada pomno razmislim o outfitu. Za odlazak na posao nikada ne smišljam kombinacije – tada se oblačim isključivo prema raspoloženju. Kao i svaka žena imam 2–3 crne haljine koje uvijek izvuku situaciju, 2 sakoa i 2 odijela, a svaku kombinaciju podižem dobrom torbicom i cipelama odnosno obućom općenito jer mi je to slaba točka.