Netflixov dokumentarac 'Social Dilemma': Društvenim mrežama dali smo sve, a sada to skupo plaćamo

Kada u Google upišete neki pojam, rezultat će varirati ovisno o tome gdje živite. Bez brige, to nije slučajnost već dizajnersko rješenje. I dok mnogi misle da je Google obični pretraživač, a Facebook samo mjesto gdje znamo što nam rade prijatelji, nismo ni svjesni da na tome radi ogroman broj inženjera koji u najmanju ruku upravljaju našim mislima. Razlog zašto su Google i Facebook najvrijednije kompanije na svijetu se dokazao prošle godine kada je tzv. data odnosno podaci postali vrijednija "sirovina" od nafte. Da, naši podaci su nešto najvrijednije na kugli zemaljskoj, a tehnološki divovi usmjeravaju svu svoju energiju u korisnike čijim umovima mogu upravljati. Ukratko, mreže koje su stvorene da bi nas povezale, danas se koriste kao "oružje" jer ništa nije kao što se čini na prvu.

Zamislite da svaki dan ulazite u kockarnicu i nebrojeno puta "povlačite" slot mašinu očekujući dobitak što vam naravno izaziva nevjerojatan nalet srećeu? E točno taj osjećaj nam se javlja kada primimo mobitel u ruke, vidimo notifikacije, a na društvenim mrežama dobivamo famozne lajkove. Ukratko, ovisni smo o dopaminu. Svaki lajk u našim očima tretira se kao nagrada, priznanje a manjak istih nas vode u depresiju. Djeluje besplatno, a zapravo sve skupo plaćamo. I ptice na grani znaju da ako ne plaćamo proizvod, mi smo proizvod. Pa dobro, što nam se to događa?

Realno, da društvene mreže stvaraju ovisnost i nije neka novost, no da je to zapravo utkano u njihovo postojanje i brojne performanse na neki način i je iznenađujuće. Potvrdio nam je to trenutno najpopularniji Netflixov uradak Social Dillema redatelja Jeffa Orlowskog premijerno prikazan u siječnju ove godine na Sundance festivalu u kojem brojni bivši djelatnici Facebooka, Instagrama, Twittera, Pinteresta i Googlea u 93 minute iznose za neke zapanjujuće podatke. Da, manipulacija ljudskom psihom zapravo je kodirana u srž ovih mreža i sve je unaprijed smišljeno kako bi čim više bili online. Nemojte reći da ste upravo ostali šokirani jer davno smo davajući sve podatke potpisali "ugovor s vragom". Isti taj ugovor potpisali su i brojni djelatnici koji su u ovom dokumentarnom filmu odlučili progovoriti o činjenici da su odustali od karijere kada su "shvatili što su napravili". Jedan od njih, Tristan Harris u filmu kaže nešto vrlo znakovito: "Nikada u povijesti 50 dizajnera nije donijelo odluku koja će utjecati na dvije milijarde ljudi." 

I doista, u 21. stoljeću ispada da su društvene mreže postale prijetnja čovječanstvu i demokraciji. Samim time, ispada da Rusija nije nikada hakirala Facebook već jednostavno iskoristila platformu. Ali to nije sve. Društvene mreže uništavaju veze, brakove a ponekad dovedu i do raskola u obitelji. Upravo je taj obiteljski segment dramaturški uvršten u ovaj film kako bi upozorili koliko smo zapravo "blizu a opet tako udaljeni". Mobitel nosimo na toalet, s njim se budimo, liježemo u krevet, a ne ispuštamo ga iz ruke ni dok jedemo. Kao da živimo u svijetu u kojem se bojimo nešto propustiti. I dok u većini filmova brojni stručnjaci iznose kojekakve činjenice, gledajući Social Dillema, imate dojam kao da se ovi ljudi, bivši djelatnici tehnoloških divova, zapravo ispričavaju za sve što su prouzročili. Među njima i Justin Rosenstein, autor Facebook Likea koji je kako kaže stvoren da bi širio pozitivu, a ne potaknuo depresiju što je mnogima izazvao manjak lajkova u životu. To se najčešće manifestira kod mlađih generacija odnosno tinejdžera. Srednja škola zna biti pakleno mjesto ako nisi "cool" po nečijim nepisanim pravilima. A sada zamislite da ne odgovarate nekom takvom kalupu i da ste pritom izloženi online vrijeđanju i maltretiranju. Tu nastaje mladenačka anksioznost, depresija i mnogo gore dijagnoze koje nećemo ni spominjati. Stvar je otišla toliko daleko da ljudi posjećuju estetske kirurge sa željom da što više liče verziji sebe sa Snapchat filterom.

Koliko je zapravo iskrivljena čitava percepcija dokazuje i ekonomija pažnje kojoj svjedočimo svakodnevno. Ne znam je li vam se ikada dogodili da npr. pričate o tome kako trebate kupiti novi madrac i odjednom svaki vaš odlazak online bude popraćen gomilom reklama za isti. Slučajnost? Ne bi rekli! U svom tom košmaru informacija, jako je bitno prepoznati što je vjerodostojno, a što nije. Pojavom društvenih mrrža lažne vijesti nikad nisu putovale brže.  No, vratimo se mi društvenim mrežama. Naši osobni podaci su zapravo valuta kojom razne platforme zapravo trguju, no trebali bi se zapitati koliko je naše vrijeme koje im dajemo skupo. Da, naše "slobodno" vrijeme je neprocjenjivo i kada malo bolje razmislimo, bezbroj je načina kako ga bolje utrošiti. Tehnologija je počela izvlačiti najgore iz nas i to je zapravo najveća prijetnja čovječanstvu. "Kako se probuditi iz Matrixa kada ni ne znate da ste u Matrixu" rečenica je bivšeg Google zaposlenika u ovom filmu koji više nije mogao živjeti s teretom da se ljude "vodi žedne preko vode".
I to kada je sam sebi objasnio da tehnološke kompanije se temelje na tri postulata, tzv. engagement koji vas potiče da i dalje scrollate. Rast odnosno growth koji vas tjera da se vraćate i oglasi koji na kraju dana plaćaju račune. Sve to prati algoritam koji točno zna što vam i kada pokazati. Možda na prvu pomislite da je problem u društvenim mrežama, ali zapravo nije. "Problem" leži u poslovnom modelu koji mora biti više humaniji. I to u vrlo izazovnim trenucima za čovječanstvo. U jeku pandemije, nikada više nismo koristili Internet, Netflix i društvene mreže. Kako bi drugačije ostali u kontaktu s prijateljima i rodbinom za vrijeme karantene nego online putem?

Kada bi vas netko pitao bi li prodali svoj život, vrlo vjerojatno bi odgovor bio ne, a ovdje to zapravo radimo sve besplatno. Točnije, kako tko. Što više vremena provodimo tj. gubimo na društvenim mrežama, tim više postajemo zanimljivi oglašivačima. Što smo zanimljiviji oglašivačima, to smo voljeniji od strane "algoritma" koji je razrađen do te mjere da nas poznaje u dušu. Htjeli vi to priznati ili ne, nakon što pogledate ovaj film, definitivno će vam se promijeniti perspektiva. Ne samo kako vi koristite internet, već i ono puno ozbiljnije, kako internet koristi vas. U međuvremenu, smanjite vrijeme na Facebooku, ne nasjedajte na Instagram reklame i definitivno poradite na tome da na Twitteru čitate samo istinite informacije. Jer ljudima je puno lakše manipulirati nego ih uvjeriti da su manipulirani. A za početak ugasite sve nepotrebne notifikacije, izbrišite aplikacije koje ne koristite i ono najvažnije probajte zaspati - bez telefona. Krenite sad!