Jedna od uobičajenih psiholoških posljedica nakon potresa je stanje hiper budnosti. To nam je potvdila i psihologinja Anđela Jelić, s kojom smo ranije razgovarali i o strahu od tuširanja ili pranja kose, koje je mnoge mučio još nakon potresa u ožujku.
- Na svaku malu buku reagiramo naglim bijegom ili skrivanjem na sigurno mjesto. Do ovoga dolazi jer je tijelo u velikoj pripravnosti za još jednu potencijalnu prijetnju našoj sigurnosti, što može prouzročiti osjećaj tjeskobe. S vremenom ove reakcije nestaju same, no ako do toga ne dođe, one mogu biti karakteristika nečeg puno ozbiljnijeg, poput posttraumatskog stresnog poremećaja - pojasnila je magistra psihologije.
Psihologinja je pojasnila da nije rijetkost pojava tjeskobe i depresije nakon što je život ugrožen vanjskim utjecajem, poput potresa.
- Njihovi su simptomi umor, gubitak sna, smanjen interes za svakodnevne aktivnosti, razdražljivost i nemogućnost koncentracije - pojašnjava psihologinja i dodaje da, ako simptomi s vremenom ne nestanu, treba potražiti stručnu pomoć liječnika i psihologa.
Osim stanja hiperbudnosti, nakon potresa može doći i do mentalne blokade, kao i do fobije od potresa.
Mentalna blokada tipična je za osobe koje su preživjele potres ili druge prirodne katastrofe, a odnosi se na to da se neprestano u glavi iznova proživljava stresni dogadjaj. Jedan od načina kako se oduprijeti mentalnoj blokadi je povratak u rutinu ispunjavajući dan svakodnevnim uobičajenim aktivnostima što može pomoći da se osjećamo sigurnije u svom okruženju.
Fobija od potresa nastaje iz razloga što pojedinac postaje svjestan da nema kontrolu nad ovom prirodnom pojavom, kao što to nemaju ni znanstvenici iz područja seizmologije, iz čega može proizaći osjećaj tjeskobe koja može prerasti u fobiju - pojasnila je psihologinja.
Mateja Sučević je novo lice s naslovnice Diva magazina, koji izlazi ekskluzivno uz Večernji list, u subotu 9. siječnja.