Uvriježeno je mišljenje da muškarci manje brinu o svom zdravlju i rjeđe posjećuju liječnika, a podaci, nažalost, potvrđuju ovaj opasan kliše. U SAD-u muškarci u prosjeku žive pet godina kraće od žena, a ta ravnodušnost prema vlastitom tijelu često igra ključnu ulogu u razvoju ozbiljnih bolesti. Ignoriranje redovitih pregleda i simptoma otvara vrata tihim ubojicama koji su se mogli spriječiti. Zato je ključno razbiti stigmu i potaknuti muškarce da preuzmu kontrolu nad zdravljem, jer briga o sebi nije znak slabosti, već najveći stup snage.
Među najpodmuklijim bolestima je rak prostate, jedan od najčešćih karcinoma kod muškaraca, osobito nakon 50. godine. Njegova opasnost leži u tome što u ranoj fazi najčešće ne pokazuje simptome, dopuštajući bolesti da napreduje. Tek u uznapredovalom stadiju javljaju se prvi znakovi, često pogrešno pripisani starenju. To uključuje probleme s mokrenjem poput čestog mokrenja (pogotovo noću), otežanog početka, slabog mlaza i peckanja. Pojava krvi u urinu ili sjemenu, bol pri ejakulaciji ili erektilna disfunkcija dodatni su alarmi, dok u kasnijim fazama bolovi u kostima ukazuju na širenje bolesti.
S obzirom na to da su simptomi u početku neprimjetni, preventivni pregledi jedino su oružje za rano otkrivanje. Stručnjaci preporučuju da muškarci nakon 45. godine započnu s redovitim godišnjim kontrolama. Ključni alati za probir su digitorektalni pregled (DRE) i krvni test za prostata-specifični antigen (PSA). Iako povišena razina PSA može ukazivati na rak, to nije uvijek slučaj jer i drugi čimbenici poput povećane prostate ili starije dobi mogu utjecati na rezultate. Zbog toga je ključan razgovor s liječnikom koji će na temelju cjelokupne slike preporučiti daljnje korake.
Dok rak prostate pogađa stariju populaciju, rak testisa najveća je prijetnja za mlađe muškarce. To je najčešći zloćudni tumor kod muškaraca u dobi od 15 do 35 godina. Unatoč ozbiljnosti dijagnoze, vijesti su ohrabrujuće: rak testisa jedan je od najizlječivijih oblika raka, s stopom petogodišnjeg preživljenja od otprilike 98 posto, ako se otkrije na vrijeme. Najčešći znak je bezbolna kvržica, oteklina ili otvrdnuće na jednom od testisa. Drugi simptomi mogu uključivati promjenu veličine testisa, osjećaj težine u skrotumu ili tupu bol u donjem dijelu trbuha.
Važnost samopregleda i brze reakcije
Za rano otkrivanje raka testisa ključan je redoviti samopregled, jednostavna metoda koju svaki muškarac može provoditi jednom mjesečno, najbolje tijekom tuširanja. Postupak je jednostavan: svaki testis treba nježno opipati između palca i prstiju, valjajući ga kako bi se provjerilo postoje li bilo kakve kvržice ili promjene. Iako se raspravlja smanjuje li samopregled dokazano stopu smrtnosti, on ostaje najučinkovitiji način da muškarac upozna svoje tijelo i na vrijeme primijeti abnormalnost. Uoči li se bilo što sumnjivo, nužno je bez odgađanja posjetiti liječnika.
Mentalna kriza o kojoj se ne govori
Osim fizičkih bolesti, muškarci se suočavaju i s tihom krizom mentalnog zdravlja, zanemarenom zbog društvenih očekivanja o "muževnosti" koja nalažu potiskivanje emocija. Podaci su poražavajući: muškarci imaju gotovo četiri puta veću vjerojatnost da počine samoubojstvo od žena, a manje od polovice onih koji pate od mentalnih bolesti potraži stručnu pomoć. Depresija i anksioznost kod muškaraca često se manifestiraju drugačije – umjesto tuge, mogu se javiti razdražljivost, ljutnja, gubitak interesa i sklonost rizičnom ponašanju.
Briga o mentalnom zdravlju jednako je važna kao i o onom fizičkom. Prvi korak često je priznati da problem postoji i razgovarati o osjećajima. Stvaranje okruženja u kojem se muškarci osjećaju sigurno podijeliti svoje brige ključno je za razbijanje stigme. Pomoć je dostupna u raznim oblicima, od psihoterapije do promjena životnih navika poput redovite tjelovježbe. Razgovor s liječnikom ili prijateljem može biti presudan prvi korak. Proaktivna briga o zdravlju nije slabost, već odraz snage i temelj za dug i ispunjen život.