Restaurirana dvorana Salon d’Honour muzeja Grand Palais petog prosinca 2014.godine postala je sjedište umjetnosti, mode i luksuza koje predstavlja kuća Cartier izložbom “Style And History”. Muzej u Parizu tako je postao domaćin luksuzne izložbe koja će predstavlja čak tisuću predmeta iz Cartierove riznice. Dvorana u kojoj se inače održavaju modne revije pokazala se odličnim odabirom za izložbu ovakva kapaciteta. Svaki od eksponata priča svoju priču i priču razdoblja iz kojeg potječe, a neki su izložbeni primjerci posuđeni iz francuskih fundacija, knjižnica i muzeja, ali i privatnih kolekcija. Dvadesetak komada nakita posuđeno je iz privatne kolekcije monegaške kneževske obitelji, a nekoć ih je nosila prekrasna Grace Kelly. Posjetitelji izložbe mogli su pogledati i nakit pripadnica društvene elite Daisy Fellowers, Mone Bismarck, vojvotkinje od Windsora ili intrigantne kraljice industrije žitnih pahuljica Marjorie Merriweather Post. Glumice Liz Taylor i Maria Felix, pak, najpoznatije su ljubiteljice Cartierova nakita u svijetu filma.
Iako je utemeljitelj draguljarskog carstva bio Louis Francois, tek je njegov unuk Louis Pierre Cartier odgovoran za razvoj tvrtke. Otvaranje draguljarnice na pariškoj adresi Rue de la Paix 13 u studenom 1899. godine bilo je pun pogodak za poduzetnog Louisa. Izložbeni prostor i trgovina uređeni u neoklasičnom stilu postali su središnje mjesto okupljanja trendsetera, među kojima su bili pripadnic kraljevske obitelji, plemstvo i popularni glumci.
Nekoliko komada nakita posebno je ostalo u sjećanju modnog svijeta. Dijamantna ogrlica koji je naručio maharadža od Patiale iz Pandžaba, ekstravagantni Bhupinder Singh, broš pantere izrađen za Wallis Simpson, vojvotkinju od Windsora, šarena linija i ogrlica “Tutti Frutti” od rubina koju je nosila i Liz Taylor samo su neki od ekstravagantnih eksponata koji će biti prikazani u Salonu d’Honour.Malo je poznato da su ovi danas najpoznatiji dragulji svoje ishodište imali u filozofiji arhitektonskog dizajna. Louis je svojim zaposlenicima dopuštao da ulaze u Cartierovu knjižnicu radi upoznavanja s građom.
No njegovi dizajneri i osoblje od svega su se najviše očaravali nacrtima građevina i ulica, a najmanje klasičnim dizajnom dragulja. Fascinirao ih je Zimski dvorac u Sankt Peterburgu, španjolska arhitektura, Francuska 17. stoljeća, ali i art nouveau. Taj umjetnički pravac i njegove vijugave linije utjecale su na Cartierov dizajn za razliku od kićenog rokokoa i neoklasicizma čiji su pobornici bili Faberge, Boucheron i Chaumet. Skice iz knjižnice učestalo su spominjale jedno ime– Louis XVI. Demode izgled i utjecaj Marije Antoanete blijedili su, a stil ovog francuskog kralja, mješavina neoklasične strogoće i galantnog stila, fascinirao je sve pa i samog Louisa Cartiera. Točnije, Cartier je izuzeo bitne značajke tog stila i upotpunio ga u Garland – stil koji je kreirao u suradnji s povjesničarom Hansom Nadelhofferom. Značajke su bile dijamanti, vijugavi oblici i velike ogrlice delikatne izrade.
Nakon feminističkog pokreta u dvadesetima, kada su žene odbacile korzete i objeručke prihvatile cigarete, Cartier se okrenuo drugačijem stilu. Moderni stil obilježili su lakši materijali od onih korištenih u stilu Garland, a u isto vrijeme kuća Cartier počela je proizvoditi funkcionalne modne dodatke poput kutijica za duhan, putnih torbi i naravno – satova. Modeli Santos, prvi ručni sat, i Thank, koji glumac Rudolph Valentino nije skidao s ruke, do danas su ostali zaštitni znak Cartiera koji sam stoji kao simbol klasičnog bezvremenskog stila.