Lako je zaboraviti na čašu vode kada vani vladaju niske temperature, a tijelo ne šalje jasne signale žeđi kao tijekom vrućih ljetnih dana. Upravo u tome leži tiha opasnost zimske dehidracije. Istraživanja pokazuju da se u hladnim uvjetima naš osjećaj za žeđ može smanjiti i do 40 posto. Tijelo nas, naime, vara – kada je hladno, krvne žile se sužavaju kako bi se krv preusmjerila prema vitalnim organima i sačuvala tjelesna toplina. Taj mehanizam mozgu šalje pogrešnu poruku da je tijelo dovoljno hidratizirano, zbog čega nesvjesno pijemo znatno manje tekućine nego što nam je zaista potrebno. Istovremeno, bubrezi u hladnom okruženju mogu izlučivati više urina, što dodatno ubrzava gubitak dragocjene tekućine i otvara put dehidraciji.
Gubitak vode zimi događa se na načine kojih često nismo ni svjesni. Boravak u zatvorenim, grijanim prostorijama jedan je od glavnih krivaca. Centralno grijanje isušuje zrak, što dovodi do pojačanog gubitka vlage iz tijela samim disanjem i neprimjetnim isparavanjem kroz kožu. Čak i kada smo aktivni na otvorenom, primjerice na skijanju ili sanjkanju, znoj na hladnom zraku isparava gotovo trenutačno, pa nemamo osjećaj da smo se oznojili i izgubili tekućinu. Voda, koja čini oko 60 do 70 posto našeg tijela, ključna je za sve tjelesne funkcije, od transporta hranjivih tvari i uklanjanja otpada do podrške imunološkom sustavu i održavanja tjelesne temperature, što je presudno za prevenciju opasne pothlađenosti ili hipotermije.
Budući da je žeđ nepouzdan pokazatelj, važno je naučiti prepoznavati druge, suptilnije znakove koje nam tijelo šalje. Najočitiji i najlakši za praćenje jest boja urina. Ako je svijetložute, gotovo prozirne boje, hidratacija je dobra. Međutim, tamnožuta ili narančasta boja jasan je alarm da je vrijeme za hitan unos tekućine. Ostali simptomi dehidracije uključuju glavobolju, neobjašnjiv umor, suha usta, ispucale usne i kožu, poteškoće s koncentracijom, razdražljivost, vrtoglavicu, pa čak i zatvor. Kod starijih osoba, čiji je mehanizam žeđi prirodno oslabljen, dehidracija može izazvati i zbunjenost, što se često pogrešno pripisuje starenju.
Zanemarivanje unosa vode nije bezazleno i može imati dugoročne posljedice na zdravlje. Čak i blaga, ali kronična dehidracija povezana je s povećanim rizikom od razvoja kroničnih bubrežnih bolesti, bolnih bubrežnih kamenaca i čestih urinarnih infekcija. Jedna je studija pokazala da blaga dehidracija oštećuje funkciju stanica koje oblažu krvne žile gotovo jednako kao pušenje jedne cigarete, što je povezano s upalnim procesima, ukočenošću arterija i povišenim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara. Uz to, istraživanja ukazuju na vezu između loše hidratacije i dijabetesa, potvrđujući da je voda neizostavan dio zdravog načina života.
Koliko je vode doista potrebno i kako je unijeti?
Opće preporuke kažu da bi odrasli muškarci trebali unijeti oko 3,7 litara, a žene oko 2,7 litara tekućine dnevno. Važno je znati da se otprilike 20 posto tih potreba zadovoljava hranom, što znači da bi žene trebale popiti oko 2 litre (8 čaša), a muškarci oko 3 litre (12 čaša) tekućine. Naravno, potrebe se mijenjaju ovisno o dobi, razini fizičke aktivnosti i zdravstvenom stanju. Jednostavna metoda za izračun minimalnih potreba jest da svoju tjelesnu težinu u kilogramima podijelite s 30 – rezultat je približan broj litara vode koji biste trebali popiti svaki dan. Najbolja strategija je piti vodu ravnomjerno tijekom cijelog dana, jer tijelo može obraditi samo određenu količinu odjednom, a višak će jednostavno izlučiti.
Pametni trikovi za održavanje hidratacije
Ako vam je teško piti hladnu vodu zimi, rješenje su topli napitci. Šalica nezaslađenog biljnog čaja, topla limunada ili bistra juha od povrća ili kostiju jednako doprinose hidrataciji i ugodno griju tijelo. Povećajte i unos hrane bogate vodom, poput juha, variva te svježeg voća i povrća kao što su agrumi, rajčice, krastavci i lisnato povrće. Držite bocu s vodom uvijek uz sebe, bilo na radnom stolu ili u torbi, kao vizualni podsjetnik. Ako vam je obična voda dosadna, obogatite je okusom dodavanjem kriške limuna, naranče ili nekoliko listića mente.
Kada je riječ o drugim napitcima, potreban je oprez. Kava i čajevi s kofeinom mogu se ubrojiti u dnevni unos tekućine, ali umjereno. Za zdrave osobe koje redovito konzumiraju kofein, do 400 miligrama dnevno (oko 3-4 šalice kave) neće uzrokovati značajnu dehidraciju. S druge strane, alkohol je lažni prijatelj. Ne samo da djeluje kao diuretik i potiče izbacivanje vode iz tijela, već ometa percepciju hladnoće i prirodni mehanizam drhtanja, čime se smanjuje sposobnost tijela da se samo zagrije i povećava rizik od hipotermije. Zato alkohol nikada ne bi trebao biti dio strategije za hidrataciju ili grijanje. Održavanje hidratacije tijekom cijele godine, pa tako i zimi, jedan je od najjednostavnijih, a najučinkovitijih koraka koje možete poduzeti za svoje cjelokupno zdravlje i dobrobit.