Zdravstveno-komunikacijski summit Back Together vraća se i ove godine, s ciljem približavanja svijeta medicine i znanosti javnosti. Svi zainteresirani neka u kalendarima rezerviraju 17. i 18. rujna jer će se tada okupiti najugledniji hrvatski stručnjaci i u fokus staviti aktualne teme o zdravlju.
Super je vijest što će zainteresirani cjelokupni program ovogodišnjeg Back Together summita moći pratiti potpuno besplatno, uz registraciju putem poveznice. Jedna od sudionica je izv. prof. dr. sc. Sanja Klobučar Majanović, dr. med. koja će govoriti o debljini - njezinim uzrocima, mogućnostima prevencije, važnosti prepoznavanja debljine kao bolesti te pravodobnog liječenja.
Ususret summitu, porazgovarali smo s liječnicom, inače profesoricom interne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, pročelnicom Klinike za internu medicinu i voditeljicom Dnevne bolnice za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog bolničkog centra Rijeka.
Kako komentirate prehrambene navike u Hrvatskoj?
Sudeći prema činjenici da smo na samom vrhu europske ljestvice kada je u pitanju debljina sasvim je jasno da prehrambene navike u Hrvatskoj podržavaju ove pokazatelje i da su daleko od poželjnih. Kroz razgovor s pacijentima mogu posvjedočiti da većina ljudi s prekomjernom tjelesnom masom nema redovite obroke, uglavnom preskaču doručak i nerijetko imaju samo jedan ili dva obroka dnevno. U velikoj je mjeri zastupljen unos brze hrane, rafiniranih i pekarskih proizvoda, zaslađenih napitaka i slatkiša dok je konzumacija povrća i ribe nedovoljna.
Nedavno provedeno istraživanje na uzorku djece školske dobi ukazuje na zabrinjavajući podatak da 67% djece u Hrvatskoj ne jede svakodnevno svježe voće, a čak njih 83% povrće. Iako je poznato da je doručak najvažniji obrok u danu, petina školske djece ne jede doručak svakodnevno. Mi smo mediteranska zemlja i trebali bi se oduprijeti utjecaju zapada i njihovog načina prehrane te vratiti mediteransku prehranu u naše domove. Upravo se mediteranska dijeta smatra zlatnim standardom uravnotežene prehrane jer sadrži visok udio povrća, voća, mahunarki, orašastih plodova, cjelovitih žitarica i hrane bogate omega-3 masnim kiselinama, vitaminima i antioksidansima, a istodobno je siromašna zasićenim masnoćama. Takav način prehrane pomaže u održavanju poželjne tjelesne mase i smanjuje rizik nastanka kardiometaboličkih, zloćudnih i neurodegenerativnih bolesti.
Hrvatska se svrstava u sam europski vrh kad je u pitanju pretilost - o njoj se sve više govori pa, prema vašem mišljenju, postaju li ljudi osvješteniji oko tog zdravstvenog problema i kako ih osvijestiti?
Unatoč činjenici da prema procjenama Eurostata u Republici Hrvatskoj čak 65% odraslih osoba ima prekomjernu tjelesnu masu, a gotovo četvrtina živi s debljinom, prema podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2020. godinu dijagnoza debljine (E66) postavljena je u manje od 2% stanovništva. Navedeno je odraz činjenice da debljina još uvijek nije dovoljno prepoznata kao bolest, ne samo u široj javnosti nego niti među zdravstvenim djelatnicima. Stoga je kontinuirano potrebno podizati svijest o debljini kao bolesti, promovirati zdrave stilove života kako bi se prevenirala, a osobama koje već imaju debljinu osigurati odgovarajuće liječenje zasnovano na znanstveno utemeljenim metodama.
Na tragu toga cilja Hrvatsko društvo za debljinu HLZ-a nedavno je izdalo smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom koje se mogu jednostavno primijeniti u svakodnevnom radu. Gotovo da nema organskog sustava na koji prekomjerna tjelesna masa ne djeluje negativno. Spektar drugih ozbiljnih kroničnih bolesti odnosno metaboličkih, mehaničkih i psihosocijalnih komplikacija koje proizlaze iz debljine ili su s njom usko povezane uvelike narušavaju kvalitetu života, skraćuju životni vijek te značajno opterećuju zdravstveni sustav. Upravo mediji imaju vrlo važnu ulogu u osvješćivanju važnosti prepoznavanja ovog zdravstvenog problema.
Što biste, kao liječnica, preporučili svakom pojedincu kad su u pitanju tjelovježba i prehrana, pogotovo onima koji žele potpuno promijeniti lifestyle, odnosno okrenuti se zdravim navikama?
Osobe koje žele reducirati tjelesnu masu trebaju izbjegavati namirnice s dodanim šećerima, rafinirane žitarice i procesiranu hranu, a prehranu temeljiti na unosu povrća, orašastih plodova, cjelovitih žitarica, grahorica, voća, ribe, neprerađenog mesa i kvalitetnih masnoća biljnog podrijetla sukladno načelima mediteranske prehrane. Pojednostavljeni pristup odabira količine odgovarajućih prehrambenih namirnica na tanjuru normalne veličine sastoji se u tome da bi polovinu tanjura trebalo zauzimati povrće, četvrtinu hrana bogata bjelančevinama (meso, riba, sir ili mahunarke) te četvrtinu žitarice odnosno druga škrobna hrana. Voće je prikazano izvan tanjura jer se može jesti između obroka. Važno je imati redovite obroke, ne preskakati doručak, a večerati skromno, 2-3 sata prije spavanja.
Za hranu koja se termički obrađuje preporučuje se kuhanje, pirjanje i pečenje u pećnici bez dodatka masnoće ili s minimalnim dodatkom. Prženje u dubokoj masnoći se ne preporučuje. Prilikom pripreme hrane treba upotrebljavati što više različitoga začinskog bilja umjesto soli. Redovita tjelesna aktivnost u obliku barem trideset minutne aktivnosti umjerenog intenziteta koja se provodi svakodnevno ili najmanje pet dana u tjednu predstavlja realnu preporuku osobama koje žele smanjiti svoju tjelesnu težinu. Za većinu osoba hodanje je najprihvatljivija tjelesna aktivnost jer ne zahtijeva posebnu opremu osim odgovarajuće obuće. Hodati se može svugdje, besplatno, a osoba samostalno odlučuje o intenzitetu vježbanja, odnosno o brzini hoda te vrsti i nagibu terena. Za osobe koje žele reducirati tjelesnu masu cilj je dnevno napraviti 10 do 12 tisuća koraka.
Kakva je situacija s djecom i prehranom u vrtiću/školama - kako ih od malih nogu učiti zdravim navikama i konzumiranju kvalitetnih namirnica, pogotovo kad smo okruženi reklamama, fast foodom, slatkišima...?
Živimo u obesogenom okruženju jer nam je nezdrava hrana s visokim udjelom masti, šećera i soli dostupna na svakom koraku te je često izazov održati zdrave životne navike. Međutim, najvažniju ulogu u stjecanju primjerenog odnosa prema hrani i zdravih prehrambenih navika djece imaju njihovi roditelji. Djeca čiji se roditelji pravilno hrane vjerojatno će i kao odrasli zadržati dobre navike. Prehrana djece treba biti raznolika, a obroci redoviti. Istraživanja su pokazala da djeca koja konzumiraju doručak postižu bolje rezultate u sportu i školi. Roditeljima se savjetuje da hranu ne koriste u svrhu nagrade ili kazne.
Poželjno je osigurati zajedničke obroke bez istovremenog korištenja mobilnih uređaja, gledanja televizije i slično. Danas nažalost svjedočimo trendu da se hrana sve rjeđe priprema kod kuće, a obitelji su rijetko na okupu. Odgojno-obrazovne ustanove također imaju svoju ulogu u promicanju zdravog načina života. U mlađoj dobi kada se postavljaju temelji za zdraviju buduću generaciju, djeca bi o važnosti pravilne prehrane i tjelovježbe trebala učiti kroz igru i zabavu. Danas kada svako treće dijete u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu doista je neprihvatljivo da su djeca izložena sadržajima koji reklamiraju brzu hranu, slatkiše i zaslađene napitke, a još manje da im je nezdrava hrana dostupna u školama. Uzaludno je samo deklarativno djecu informirati o pravilnoj prehrani, a istovremeno im ne osigurati dostupnost nutritivno kvalitetnih namirnica.
Sudjelujete na drugom medicinsko-komunikacijskom summitu Back Together, na panelu čija je tema upravo debljina. O čemu ćete sve govoriti na panelu, koje teme povezane s debljinom će biti obrađene?
Izuzetno mi je zadovoljstvo sudjelovati na ovom skupu i smatram da se radi o kvalitetnoj edukacijsko-komunikacijskoj platformi koja ima za cilj približiti medicinu i znanost široj javnosti kako bi se podigla razina znanstvene i zdravstvene pismenosti te u konačnici utjecalo na očuvanje zdravlja. Na panelu posvećenom debljini bit će govora o temeljnim uzrocima debljine, mogućnostima prevencije, važnosti prepoznavanja debljine kao bolesti i pravodobnog liječenja. Potrebno je naglasiti da u osoba koje promjenom načina života ne uspijevaju postići željenu težinu treba razmotriti neku od znanstveno utemeljenih metoda liječenja debljine, kao što su psihološka podrška, primjena lijekova, endoskopske metode te kirurško liječenje debljine.
Govorit će se i o stigmatizaciji te važnosti primjerene i neosuđujuće komunikacije s osobama koje imaju prekomjernu tjelesnu masu. Nažalost, stigmatizacija osoba s debljinom, odnosno negativna ponašanja i stavovi usmjereni prema pojedincima isključivo zbog njihove debljine događaju se u različitim okruženjima uključujući i zdravstveni sustav.
Koje zdrave navike sami prakticirate i podijelili biste ih s drugima?
Sve ono što savjetujem pacijentima uglavnom i sama prakticiram. Nastojim se kretati čim više i slobodno vrijeme provoditi u prirodi. Imam redovite obroke, obavezno doručkujem, rafinirane namirnice izbjegavam. Česta prepreka zdravoj prehrani je uvjerenje ljudi kako nemaju vremena za nabavku svježih i kvalitetnih namirnica. Ipak, uz dobru organizaciju, i jedan tjedni odlazak na tržnicu može se osigurati dovoljno zdravih namirnica za cijeli tjedan.