Knjižničarka i učenici iz Labina osmislili genijalan Re-book projekt: Kućica-knjižnica oduševljava i domaće i turiste

Da čitanje i posuđivanje knjiga baš nikad neće izaći iz mode, pokazuje i start up projekt Re-book iza kojeg stoje mentorica Majda Milevoj Klapčić te učenici Petar Dundara i Martin Šverko. Priča je krenula još prošle godine kad je Majda, koja inače radi kao knjižničarka u srednjoj školi u Labinu, postavila na šetnici u Rapcu malu kućicu za posudbu knjiga. Kućica je smještena iznad plaže gdje se inače kupa pa je svakodnevno mogla provjeravati stanje knjižnice koju su i domaći i turisti zavoljeli. 

- Priča s mini-knjižnicom postoji već nekih pet godina. Naime, prijateljica i ja, dok je imala udrugu prijavili smo projekt "Male slobodne knjižnice Grada Labina" na natječaj Zaklade za razvoj civilnog društva Istarske županije, i zbog neke zavrzlame u proceduri projekt nije prošao. S obzirom na to da smo mi knjižničari jako dobro umreženi i dijelimo znanje, knjige i resurse, knjižničarka Sveučilišne knjižnice u Puli, kolegica i prijateljica Ornela Benčić-Žerić je sa suprugom Edinom Žerićem na plažama uokolo Pule postavila par kućica za knjige. Meni su napravili ovu našu malu knjižnicu i postavili smo je iznad plaže. Ne znam jeste li ikad vidjeli lice osobe kad uhvati knjigu u ruku, to ja zovem mističnim momentom. Kod djece je to još izraženije. Znam da su mnogi domaći ove godine već tražili i raspitivali se za kućicu, namjeravamo je postaviti sljedeći tjedan.

Učenici iz njezine škole, Petar i Martin, osmislili su softver koji javlja stanje u knjižnici i uvelike olakšava posao i tako je nastao Re-book.

- Ime je rođeno kod mene u knjižnici. Moram reći da imamo najbolje učenike, željnje znanja i potvrđivanja a i knjižnica nam je kao bombončić, velika i prostrana, s 15 000 naslova knjiga i ravnateljem koji uvijek nalazi sredstva za nove naslove knjiga i lektire. I tako je jedna ekipa iz drugog razreda gimnazije na satu kojeg držim u knjižnici (knjižničko-informacijsko obrazovanje) dobila zadatak da putem brain-storminga nađe naslov start-upa. Re-book se i meni na prvu svidio jer je dobra igra riječima, priča nam Majda.

Majda Petra i Martina opisuje kao nevjerojatno kreativne pa im je i ideja za sistem dojave sinula u trenutku, u svega nekoliko miuta. 

- Dečki su već napravili neku nadogradnju na kućicu, ali ne smijem još o tome. Otvorit ćemo profile na Facebooku i Instagramu i tražimo nekog investitora. Grad Labin ima ideju da se prijavimo na natječaj Europskog socijalnog fonda, vidjet ćemo. Martin nas napušta jer je upisao FER, i jako smo ponosni na njega. Petar je trenutno na praksi u Rockwoolu (njihov je stipendist) i priprema se za Međunarodno natjecanje iz fizike u Gruziji, ja iščitavam i proučavam međupredmetnu temu Poduzetništvo naše Škole za život. I čekamo put u Bruxelles, gdje idemo zahvaljujući sluhu europarlamentarca Valtera Flege, a s nama ide i naš vanjski član Mihael Petrović koji nam je napravio sva tri videa. Moram još reći da je naš logo napravila jedna bivša učenica škole Ana Tavić, koja sada ima vlastitu marketinšku agenciju. Mi se držimo one "Misli lokalno, djeluj globalno". Imamo jednu novu ideju, koja nam se vrti po glavama već duže vrijeme. Kad se vratimo ujesen u školu početi ćemo raditi i na njoj.

Majda nam objašnjava kako bi svaka općina mogla imati svoju kućicu, a za njihovo postavljanje posebno su joj zanimljivi otoci jer se vodi idejom o dostupnosti knjižničarskih usluga:

- Recimo, Istra je regija s puno manjih mjesta, a Gradske su knjižnice samo u većim gradovima i postoji par knjižničnih stacionara. Naša je ideja posebna jer je društveno korisna i utječe na razvoj lokalne zajednice, obogaćuje našu turističku ponudu, potiče čitanje što je u skladu s nacionalnom kampanjom za poticanje čitanja, koristi obnovljive izvore energije, nije usmjerena samo na ostvarenje profita već i na dobrobit društva u cjelini. Inovativno je i originalno rješenje.

Postoji i ideja o personalizaciji kućica-knjižnica, kao i njihovom osvjetljavanju i zaštiti od vremenskih utjecaja ako su dostupe cijelu godinu, a to su sve ideje koje će s vremenom razvijati jer, kako sama kaže, uvijek postoji mjesta za poboljšanje.

Dodaje da u Hrvatskoj ima 700-injak škola i gotovo svaka ima knjižnicu pa postoji jako kvalitetna knjižničarska zajednica, što se posebno vidjelo za vrijeme lockdowna.

- Pratimo rad jedni drugih, a već smo dobili poziv i za predstavljanje projekta u Isti, kao i poziv Hrvatskog čitateljskog društva. Svaka aktivnost koja pridonosi razvijanju čitateljskih kompetencija je hvalevrijedna akcija.