Većina nas zna zbrajati, planirati i uspoređivati cijene, ipak, onaj tihi osjećaj financijske nelagode često ostaje prisutan. Novac tada lako postaje izvor napetosti, srama ili stalne brige, umjesto jednostavnog alata koji bi nam trebao olakšati svakodnevicu. Promjena tog odnosa rijetko dolazi naglo ili kroz radikalne rezove. Najčešće se događa postupno, kroz male, ali važne pomake u načinu razmišljanja i ponašanja.
Upravo takav, nježniji pristup nudi „Sretan novac: Japanska umjetnost sklapanja mira s novcem˝, knjiga japanskog autora Kena Honde, koji novac ne promatra kao cilj sam po sebi, već kao odnos i energiju koja kruži našim životom.
1. Kako se osjećamo u vezi s novcem
Prvi korak ne uključuje tablice niti aplikacije, već traži da se iskreno zapitamo kako se zapravo osjećamo u vezi s novcem. Kada nam sjedne plaća na račun, osjećamo li olakšanje ili odmah počinjemo razmišljati o svim računima koje moramo platiti? Kada si kupimo neku sitnicu, veselimo li se toj kupnji ili nas prati osjećaj krivnje zbog potrošenog novca?
Prema Hondi, novac ljudima ne donosi radost ili tugu ovisno o količini koju imaju, već o odnosu koji prema njemu razvijaju. Taj odnos često se oblikuje još u djetinjstvu, kroz obiteljske poruke i iskustva. Ključno je osvijestiti koje emocije vežemo uz novac i u kojim se situacijama one javljaju.
2. Prepoznati „sretan“ i „nesretan“ novac
Sretan novac nije onaj kojeg imamo mnogo, već onaj koji dolazi i odlazi uz osjećaj mira, radosti i zahvalnosti. Kada, primjerice, kupimo voljenoj osobi cvijeće i pritom osjetimo iskreno zadovoljstvo, riječ je o sretnom novcu.
Suprotno tome, nesretan novac povezan je s pritiskom, strahom ili nezadovoljstvom. Plaća zarađena na poslu koji ne volimo, ili trošenje novca na nešto što doživljavamo kao nametnuto, često nosi takav osjećaj. Prema Hondi, važno je prepoznati koji novac u našem životu doživljavamo kao sretan, a koji kao nesretan i razumjeti zašto.
3. Zahvalnost pri primanju i davanju novca
Honda naglašava da se i nesretan novac s vremenom može pretvoriti u sretan, ako razvijemo naviku zahvalnosti. Tiho „hvala“ kada primimo plaću, ali i kada platimo račune, mijenja našu percepciju. Računi tada više nisu samo trošak, već podsjetnik na to da imamo dom, toplu vodu ili električnu energiju.
Čak i kod kupnji koje ne želimo, ali su nužne, poput novog hladnjaka jer se stari pokvario, svjesna zahvalnost za ono što nam taj predmet dugoročno omogućuje može promijeniti emocionalni doživljaj novca.
4. Otpustiti potrebu za stalnom kontrolom
Honda smatra da pretjerana briga oko novca često proizlazi iz straha, a ne iz stvarne financijske situacije. Briga sama po sebi nije problem, no dopuštanje da ona upravlja našim mislima i odlukama može dugoročno narušiti odnos prema novcu.
Umjesto stalnog razmišljanja o budućim problemima, potiče povjerenje u vlastite sposobnosti i u budućeg sebe. Fokus na sadašnji trenutak i svjesno upravljanje strahom važni su koraci prema zdravijem financijskom odnosu.
5. Novac kao alat, a ne smisao
Posljednji korak zahtijeva najdublju promjenu perspektive. Novac nije mjerilo osobne vrijednosti, uspjeha ili sigurnosti. On je alat koji omogućuje iskustva, slobodu i razmjenu.
Kada novac prestane biti krajnji cilj, a postane sredstvo koje nas podržava u životu kakav želimo živjeti, odnos prema njemu postaje mirniji, svjesniji i dugoročno zdraviji.