Hrvatica u New Yorku piše o nekoć najužurbanijem gradu na svijetu: Evo što se sve promijenilo u pandemiji

Anka Babić za Divu je napisala postpandemijski dnevnik o jedinstvenom gradu kojeg je pandemija koronavirusa promijenila
Vidi originalni članak

Dopustite mi da priču o ovom jedinstvenom gradu započnem s nekoliko činjenica i bez ružičastih naočala. Ipak, radi se o neponovljivom New Yorku i, ako odmah krenem o tome koliko ga volim, teško da ću se moći sjetiti ičega ružnoga.

New York City sastavljen je od pet gradskih četvrti: Bronx, Brooklyn, Manhattan, Queens i Staten Island. Većina priča koje ste ikada čuli ili vidjeli zapravo je o Manhattanu, otoku povezanom s ostatkom svijeta s 15 tunela i 21 mostom.

Ovo je grad u kojem ćete plaćati najskuplju stanarinu u Americi. Grad je to u kojem ćete se šetati „Avenijom milijardera“ pa svega nekoliko semafora dalje prolaziti ulicama koje se smatraju jednima od najopasnijih u gradu zbog visoke stope kriminala i velikog siromaštva. Budete li ikada imali priliku ovdje ručati ili večerati u skupom restoranu, nemojte se iznenaditi ako pokraj terase restorana stoji velika, smrdljiva hrpa smeća koja čeka svoj kamion. Ovaj je grad poznat po vječnom smradu. Nešto na što se, zaista, teško naviknuti. Ljeti vas prskaju vanjske jedinice klima-uređaja ili vas zapuhuju odušnici podzemne željeznice. Vrlo ćete lako na svojim cipelama ponijeti pseći izmet ako ne pazite. Zimi i mala količina snijega napravi potpuni kolaps. Velike kiše potope ulaze u podzemne željeznice i podrumske stanove. Mnogo je beskućnika na ulicama. New York je, zaista, grad koji ima puno nedostataka. Ali vrline... vrline su toliko posebne i velike da sve nabrojeno zaboravite prvi put kada se u ovom gradu opustite. I, vjerujte mi – vrijedi.

Možda je to moja profesionalna deformacija, ali arhitektura ovoga grada je kao nigdje drugdje u svijetu. Što nisu dobili naslijeđem ili sami stvorili, Amerikanci su jednostavno kopirali ili donijeli iz drugih dijelova svijeta i od toga napravili senzaciju.

Najveće svjetske zvijezde arhitekture, dizajna i umjetnosti žele stvarati u ovom gradu. Hodati pokraj zgrada Zahe Hadid, Miesa van der Rohea, Phillipa Johnsona, Franka Gehryja, Bjarke Ingelsa... uživo se diviti originalnim egipatskim sfingama, slikama Pabla Picassa, Cezannea, Kandinskog, Dalíja, Rembrandta... posjetiti autentične galerije Andyja Warhola ili Jean-Michela Basquiata.... Ovaj grad nudi nebrojene mogućnosti. Nedavno sam posjetila ispostavu MET-a: Met Cloisters – dijelovi srednjovjekovnih francuskih samostana i opatija toliko su vjerno preneseni da sam na trenutak izgubila pojam gdje se nalazim.

U ovom gradu i sami su stanovnici poprilično angažirani oko poboljšavanja kvalitete vlastitih života. Jedan od takvih primjera je poznati High Line. Šetnica koja je prije bila napuštena i zapuštena željeznička pruga danas je jedan od ljepših i posjećenijih dijelova grada. New York je svjestan da je veliki turistički centar i velika su investiranja u atrakcije i ponudu. Little Island umjetno je stvoren „otok“ na zapadnom dijelu grada – rijeci Hudson. U gradu nije bilo prostora za nove parkove pa su doskočili tom problemu i napravili novi iz temelja. Točnije, iz rijeke.

New York je okružen rijekama, koje jako dobro koristi. Javni prijevoz rijekama odvija se trajektima i to je prva stvar koju bih preporučila svakome tko dođe u New York. Voziti se trajektom za petnaestak kuna uz vizuru grada i prolaziti ispod Brooklynskog mosta neponovljivo je iskustvo.

Teško mi je odlučiti koji mi je dio grada najdraži. Svaka četvrt ima svoju “vibru”. U svijetu poznati kao opasni kvartovi Queens, Bronx i Harlem živopisna su mjesta s toliko isprepletenih kultura, običaja i načina života da vas to šarenilo jednostavno ponese. Brooklyn, koji posljednjih nekoliko godina doživljava potpuni preobražaj, ima svoj poseban duh. Gotovo je nemoguće opisati navedene kvartove sa samo nekoliko rečenica. Spomenuti Brooklyn, za primjer, s jedne strane ima nekretnine čije su cijene među skupljima u New York Cityju, a odmah nekoliko avenija dalje kvart je koji je statistički najopasniji kvart u NYC-u. Prelazak preko mosta i ulazak na Manhattan uspomena je koja ne blijedi. Posebne “vibre” koje nude Soho, Tribeca ili Villagei nemoguće je ne voljeti. Chinatown i Little Italy lokacije su na kojima ćete, zaista, pojesti najbolju istočnu hranu ili pizzu.

Upper East Side nestvaran je dio svijeta u kojem se bogatstvo već ugo ne mjeri novcem. Upper West Side, koji je od svog istočnog susjeda odijeljen predivnim Central parkom, tek je posebna priča u kojoj se sastaju bogatstvo i jednostavnost života poznat našim krajevima – restorani i kafići gotovo su na svakom uglu.

Midtown sa svojim savršenim planom ulica ne dopušta vam strah od gubljenja u velikom prostoru. Wall Street kao svjetski centar moći ostavit će vas bez daha i istodobno vratiti u realnost podsjećajući na to koliko smo krhki čim zakoračite na spomen-obilježje tragediji koja se dogodila prije 20 godina kada su srušeni tornjevi Svjetskog trgovačkog centra.

New York konkurira Parizu i Milanu kada je u pitanju moda. Peta i Madison avenija i ulice među njima kulise su u brojnim filmovima kada se prikazuju šoping, skupi dućani, nove kolekcije...

U stvarnosti je to sve i luksuznije. Modni brendovi za svoje dućane na ovim lokacijama plaćaju velike iznose, ali stvar je prestiža imati dućan na Petoj aveniji ili u njezinoj neposrednoj blizini. Noviji modni centar Manhattana je Soho i obližnje ulice. Pročelja ovog kvarta pružaju jedinstven izgled izlozima Chanela, Hermesa, Prade... a koliko Soho postaje popularna destinacija za šoping, najbolje govori i nedavno otvaranje novog Zarina dućana u susjedstvu, u čiju je promociju uložen veliki trud i modernom umjetničkom instalacijom predstavljena jedinstvena promidžba putem društvenih mreža. Ljudi su nahrlili u dućan kako bi vidjeli impresivan fluidni izlog, no sve je bio samo dobro osmišljen marketinški trik. Izlog kao takav postojao je samo u digitalnoj verziji.

Za koji dan opet počinje i Tjedan mode, koji će, zbog svima poznatih okolnosti pandemije, ove godine pratiti i MET Gala, koja se inače odvija prvog ponedjeljka u svibnju.

Društveni život ovdje je drukčiji nego u Hrvatskoj. Na Manhattanu se puno hoda. Iako mnogoljudan i na prvi pogled velik, Manhattan je velik poput Varaždina.

Njujorčani ne vole druženja po stanovima, njima odlasci u restorane ne spadaju u rituale, nego u normalan, svakodnevni život. Prema nekim teorijama, da svaki dan jedete na drugom mjestu trebalo bi vam 50 godina da obiđete sve restorane u ovom gradu. Noćni je život toliko osebujan da nitko ne može reći da nema klub koji mu se sviđa. Barovi, pubovi, društveni i kulturni centri... svi oni nude različite zanimacije i zabavu.

Period za koji se nadam da ćemo svi uskoro moći reći da je napokon iza nas nanio je velike rane i New Yorku. Upravo zbog preskupog života iselio se velik broj ljudi (neću o brojkama jer one jako variraju). O tome koliko je manje stanovnika na Manhattanu, najbolje vam mogu dočarati gužve u prometu ili na poznatim šetnicama poput Pete avenije. Manhattan, koji su cijelu prošlu godinu i sve donedavno nazivali gradom duhova, ovog ljeta doživljava novo buđenje. Ako razgovarate s domaćim stanovništvom, daleko je to od onoga što je NYC bio. I svakako se s time mogu složiti bez imalo razmišljanja. Times Square kao najomraženiji dio New Yorka uvijek sam izbjegavala, ponajprije zbog prevelike gužve, hodala sam Madisonom jer je Peta uvijek bila prenapučena. Brooklyn Bridge obilazio se rano ujutro ili jako kasno navečer, malo je ugostiteljskih objekata po gradu imalo terase, uloviti stolac u Bryant parku smatralo se lutrijom... i tako unedogled.

Možda je najbolji prikaz svijeta prije i tijekom pandemije COVID-19 upravo ovaj grad. Košnica ljudi preko noći je nestala. Nerijetko se ulovim kako uživam u ovom novom New Yorku. Iako za njegov poznati šarm i potpuni dojam nedostaje gomila turista iz cijelog svijeta, ne mogu ostati imuna na to da napokon uživam u svim fasadama, mostovima, skrivenim prolazima, vidikovcima, parkovima, terasama, toj nevjerojatnoj arhitekturi koju ovaj grad ima, a koja je često ostajala skrivena iza rijeka ljudi i automobila. Malo je mjesta na svijetu koja na tako malo četvornih kilometara nudi toliko različitih stilova, umjetničkih galerija i instalacija u prostoru.

Početkom lipnja restrikcije su smanjene. Svi potpuno cijepljeni prestali su nositi maske, otvorile su se teretane, restorani, noćni klubovi, vratili su se festivali, javna okupljanja, muzeji. Staro (ili novo) normalno vratilo je nadu da će i ovaj grad vratiti staru slavu. Grad je živnuo. Zahvaljujući karakteru stanovnika koji su uvijek spremni za akciju, čini mi se da nikada nije bilo više opcija koje vas tjeraju da svoj dan začinite nekim dobrim druženjem s poznatim ili nepoznatim ljudima.

Za razliku od moje zagrebačke okoline, koju mnogi smatraju hladnom i zatvorenom, u ovom je gradu apsolutno normalno da vas se na cesti zaustavlja jer nekome lijepo mirišite, da se u kafićima dijele stolovi i započinju razgovori s potpunim stranicama i sl. U svijetu postoji teorija da su ovdje ljudi hladni, bezobrazni i bahati, ali ja to još nisam doživjela.

Završit ću s nekoliko simpatičnih činjenica. Manhattan je mjesto gdje je stvoren najpoznatiji crno-bijeli keks, u Brooklynu je nastao prvi plišani medvjedić, prema statistici deset puta više ugriza ljudima zadaju Njujorčani nego morski psi, hot dog je nastao na Coney Islandu, a Brooklynski most stariji je od londonskog.

Želim vam nekoga u životu tko će vas voljeti koliko ja volim New York.

 

Liječnica Musić Milanović: 'Doručak nikad ne preskačem i moj dan počinje rano. Volim jutarnju tišinu'

Financijska analitičarka ima savršenu kombinaciju za kraj ljeta: 'Rijetko nosim ravnu obuću, bolje se osjećam na visini'

Mama i kći znaju kako se klasika spaja s trendovima: Nose čizme koje će biti hit u zimskim danima

Koji su najpopularniji parfemi na svijetu? Ovi mirisi iz godine u godinu imaju status najprodavanijih

Pogledajte na Diva.hr
Vezani članci
diva.vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice diva.vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice diva.vecernji.hr kliknite na "Slažem se".