Pametni domovi danas su, u manjoj ili većoj mjeri, dio života gotovo svakog od nas – ili će to prije ili kasnije postati. Tržište je preplavljeno pametnim uređajima i senzorima, koji prate, mjere i informiraju nas o svemu što nam može pasti na pamet. Tu na scenu stupa i umjetna inteligencija oko koje mnogi lome koplja – jedni zagovarajući je, drugi protiveći joj se. Za neke iza umjetne inteligencije stoje očekivanja o sveobuhvatnoj inteligenciji koja će, filmskim rješnikom rečeno, u Skynet stilu, biti mračna za budućnost čovječanstva, dok su s druge strane umjereniji korisnici kojima je jasno da već godinama koriste komadiće velike slagalice pokretane algoritmima umjetne inteligencije.
I dok rasprave o AI-u traju, primjena ove tehnologije se nezaustavljivo širi i postaje dio svakodnevnih uređaja. Ako se maknemo od pametnih telefona, ona se već progurala do drugih dijelova doma, pa se otvara niz novih zanimljivih pitanja poput onog može li umjetna inteligencija pomoći oko kuhanja? Što nas vodi do kuhinje, točnije pećnice koja, uz hladnjak i apart za kavu, najviše koristi pomoć umjetne inteligencije. Što to znači? Otprilike to da vam hrana nikad neće ostati sirova ili zagorijeti, da ima posebne programe za pripremu svakog jela, da ju paliti i gasiti možete na daljinu – putem mobitela, i možda najbolje, one najnaprednije (nažalost i najskuplje) pećnice uza sve navedeno nude još jednu mogućnost, onu samočišćenja.
Neke su tehnologije pametnog doma više usmjerene na sigurnost, a neke da olakšavanje svakodnevnog života. Tehnologija pametnog doma može se uvesti postupno, dio po dio, ovisno o prioritetima. Primjerice, otvaranje zastora glasom sigurno neće biti prvo čega ćete se sjetiti, ali robotski usisavač ili kamera koja vam omogućava komunikaciju s kućnim ljubimcem čine se kao logičan početak.
Pametan dom najbolje je planirati još u fazi gradnje. Na taj način možemo predvidjeti optimalne pozicije sve potrebne opreme i radovea ovisno za koji pametni sustav se odlučimo. Tada možemo predvidjeti ugradnju pametnih prekidača i utičnica koji nam poslije daju veću fleksibilnost u automatizaciji. Možemo eliminirati i građevinske barijere za korištenje primjerice robotskih usisavača opremanjem stambenog prostora namještajem koji je ili na podu ili dovoljno povišen (npr. kuhinja na nogicama) kako bi se usisavač mogao podvući pod njih.
Kada govorimo o pametnim domovima, uglavnom mislimo na udaljeni pristup sustavima našeg doma i učinkovitiju uporabu raznih kućanskih aparata. Sve ovisi o prilagodbama koje odaberemo, ali udaljeni pristup može nam omogućiti provjeru našeg doma putem videonadzora, gašenje svjetala koje smo ostavili upaljenima, čak i otključavanje vrata. Mogućnost kontroliranja uređaja putem govorne aktivacije ili aplikacije može značajno poboljšati kvalitetu života ljudi s invaliditetom ili ozljedama, omogućujući im neovisniji i ljepši život.
Danas je izbor pametnih uređaja impresivan. Budući da većinu njih pogoni neki oblik umjetne inteligencije oni brzo „uče“, usvajaju naše navike i olakšavaju nam svakodnevicu. Neki, poput hladnjaka koji upozorava da više nema mlijeka ili jaja, i misle umjesto nas. I to nije loše, ali, i s pametnim domom valja pametno balansirati jer pretjerano oslanjanje na tehnologiju može voditi do toga da više ne razmišljamo svojom glavom. Činjenica je da generacije koje dolaze ni ne znaju kako je živjeti u analognom svijetu, a ne znati upaliti pećnicu ili grijanje nije baš scenarij kojem se trebamo veseliti. Dakle, kao i sa svim ostalim u životu, s pametnim tehnologijama treba znati balansirati i truditi se da su one samo pomoć u svakodnevici, a ne nešto bez čega ne možemo zamisliti svoj život.
Pročitali ste dio velikog teksta objavljenog u magazinu DIVA MOMENTS, koji možete pronaći na kioscima cijelo ljeto.