Fascinacija biserima nadilazi vrijeme i granice. Svjetski su fenomen već nekoliko tisućljeća, a zbog svoje rijetkosti i ljepote oduvijek su predmet želje. Nekoliko je vrsta školjki bisernica, pa je tako i nekoliko mitova i legendi o nastanku bisera.
Boja bisera ovisi o vrsti biserne školjke, životnom prostoru i temperaturi vode. Iako dolaze samo u nekoliko boja, u nijansama bijele, žute, ružičaste i antracitno sive, mogu se i bojiti, ali ne podnose vrućinu kao ni dodir s lužinama ili kiselinama. Najrjeđi je plavo-zeleni biser koji dolazi iz školjke Petrovo uho te biser narančastih nijansi.
Sama školjka, štovana kao čudesna tvorevina prirode, cijenjena je zbog svog dekorativnog karaktera, što se ovih dana najbolje može vidjeti u Londonu na vrhunskoj izložbi bisera u Victoria&Albert muzeju, koja je nastala u suradnji s katarskim državnim muzejom.
Uzgoj bisera poznat je u Kini već prije nove ere. Rasli su nekoliko mjeseci ili godina, ovisno o vrsti školjke, mjestu i uvjetima uzgoja.
Za vrijeme Rimskog Carstva zlatari i umjetnici smatrali su biser simbolom zavodljivosti i čistoće, a istodobno je predstavljao luksuz, bogatstvo te označavao status u društvu. Početkom srednjeg vijeka u umjetnosti se čistoća bisera uglavnom atribuirala Kristu i svecima, a u vrijeme renesanse opet je poprimio svjetovnije značenje, pa je na portretima plemenitaša i bogatih trgovaca predstavljao odraz moći i imanja. U 17. i 18. stoljeću biser postaje raskošan nakit koji se često nosio. Na vrlo zavodljiv način vješto je ukomponiran u elegantne ogrlice ili naušnice. Devetnaesto stoljeće doživljava biser kao intimniji ili sentimentalniji simbol koji slavi dva različita osjećaja – ljubav i tugu. Početkom dvadesetog stoljeća, točnije za vrijeme charlestona i “ludih dvadesetih”, biseri su doživjeli svoj pravi vrhunac. Njima se ukrašavala odjeća, nizali su se oko vrata, ruku i ukrašavali oglavlja. U potrazi za modernim reinterpretacijama nošenja bisera osamdesete godine prošlog stoljeća inauguriraju novi pristup dizajniranju bisernog nakita. Često je uspješno kombiniran s metalom i materijalima drukčije teksture. Danas je raspon estetike u kićenju biserima bezgraničan, oni su simbol ženstvenosti i bezvremenski detalj. Bez obzira na to je li originalan i prirodan ili tek imitacija, i dalje ga nosi velik broj žena.
Victoria &Albert muzej datira još iz davne 1852. godine, a osnovao ga je britanski kraljevski par, kraljica Victoria i princ Albert u čast svoje ljubavi prema umjetninama. Uz stalan postav od 4,5 milijuna eksponata, muzej je čest domaćin velikih izložbi poput ove o biserima, a sadrži sve od slika, kipova i minijatura do nakita. Kustosi su odlučili prikazati seriju najznačajnijih bisernih eksponata u povijesti, a među važnijim izlošcima svakako su tijara od dijamanata i bisera nazvana “Rosebery”, broš iz 1800. nazvan “Lover’s eye”, privjesak u obliku križa od bisera, zlata i rubina iz 1500. godine te “Grand Jete”, broš od bisera s dodatkom zlata i dijamanata iz 1999.
Uz izložbu bisera moglo se otići na prigodne seminare i predavanja. U priči o biserima kroz povijest u londonskom Victoria&Albert Museumu posjetitelji su uživali sve do siječnja 2014. godine.