Svi gosti Velveta mogu se ulogirati u virtualnu knjižnicu (koja se sastoji od 100,000 knjiga na nekoliko svjetskih jezika, uključujući i hrvatski) i čitati knjige u najsuvremenijem digitalnom formatu bez ograničenja i prekida. Knjige su svjetskih izdavača te se naslovi svaki tjedan dopunjuju. Zastupljene su sve vrste knjiga. Od pop fictiona i ozbiljne književnosti do duhovnosti i kuharica. Od poezije i putopisa do zabave i sporta. Od slikovnica i novela za tinejdžere do stručne literature i znanstvenih knjiga
Brojni ljubitelji čitanja i dragi gosti Velveta poput Josipa Lisac, Ivana Roščić, Judita Franković, Daniela Trbović, Daria Lorenci, Nataša Dangubić, Mislav Čavajda, Damir Markovina, Filip Šovagović, Vlatka Kolarović i brojni drugi prvi su imali čast ući u virtualnu knjižnicu i uživati u brojnim svjetskim i domaćim bestsellerima.
Sve što je potrebno je instalirati reading app na bilo kojem iOS ili Android uređaju (smartphone ili tablet) i registrirati se s Access Code-om koji će svaki gost dobiti. Nakon autorizacije gosti mogu skidati knjige bez ograničenja i kreirati vlastite police (Shelves) unutar aplikacije.
Što je zapravo FREZ?
Projekt Free Reading Zones (FREZ), koji je osnovan u Americi u suradnji s izdavačima i tvrtkom iz Izraela koja stoji iza ‘reading app-a’, pretvara razne javne i privatne prostore u zone unutar kojih se čita besplatno i neograničeno (čitatelji su identificirani putem wi-fi ili GPS kordinata). To mogu biti parkovi, bolnice, vlakovi, autobusi, zračne luke, škole, ili bilo koja geografska površina koja se definira kao zona unutar koje se čitateljima nudi potpuno besplatan pristup knjigama iz cijelog svijeta i koja raste svaki tjedan. Čitanje podržavaju privatni ili državni sponzori, a izdavači i autori su plaćeni za svako čitanje. Do sada je pokrenuto nekoliko FREZ projekata izvan Hrvatske, ali ovo je prvi put café na svijetu pretvoren u zonu besplatnog čitanja.
Zašto baš u Zagrebu? I zašto Velvet?
Voditeljica FREZ-a Mirela Rončević je prepoznala Velvet Café kao idealno mjesto za početak FREZ price u Hrvatskoj. “Bez da puno znate o Velvetu, na prvoj kavi prepoznate da je to poseban prostor u kojem se slavi ljudska kreativnost u svakom obliku,” izjavila je Mirela Rončević, urednica iz New York-a koja je pokrenula FREZ u Hrvatskoj. “Kad sam razmišljala o mogućim zonama u Hrvatskoj gdje će ljudi uživati u besplatnom čitanju, htjela sam da to na početku bude usko vezano uz hrvatski društveni život, a Hrvatska je zaista kultura café-a, za razliku od Amerike koja ipak nije, i najlogičnije mjesto za prvu zonu u Hrvatskoj je upravo café. Velvet ujedno ima dugu tradiciju suradnje s izdavačima i promocijama knjiga i mnogi ga asociraju s kulturnim događajima. “
Velvet je postao zapravo otvorena virtualna knjižnica za koju nije potrebna iskaznica i mjesto gdje svi ljubitelji knjige mogu otkrivati nove autore svjetske književnosti i širiti svoje horizonte bez ograničenja. Velvet je danas postao primjer cijelom svijetu jer ukazuje na to što je moguće s knjigom u 2016. izvan okvira knjižara, knjižnica, i učionica. I Hrvatska je danas postala primjer cijelom svijetu jer pokazuje da se u njenim café-ima može ne samo naručiti vrhunski espresso i pojesti dobar kolač, već i čitati na do sada neviđen način.
Iako je većina knjiga na engleskom, kolekcija sadrži knjige na nekoliko svjetskih jezika, i knjige na hrvatskom se dodaju svaki tjedan. “Vrhunski hrvatski izdavači su pristali na suradnju s nama od početka i to je sigurno vjetar u ledja. Planiramo surađivati sa svim izdavačima koji imaju knjige spremne u epub formatu kako bi izložili što više hrvatskih pisaca i promovirali što više hrvatskih knjiga.” objasnila je Mirela Rončević.
Glavni cilj FREZ-a je proširiti Free Reading Zone diljem Hrvatske kako bi ljudi u raznim gradovima – velikim i malim – imali pristup knjigama i znanju kao što danas imaju u Velvetu. Velvet je, dakle, prva stanica ali svakako ne zadnja. Velvet je zapravo početak jedne priče koje će zauvijek promjeniti svijest ljudi u Hrvatskoj (i šire) o tome sto je moguće s knjigom kada se iskoristi potencijal suvremene tehnologije.”