Sedamdesete godine prošlog stoljeća bile su velika prekretnica u modi. Nije se samo mijenjao izgled odjeće, nego i način na koji je dizajnirana, izrađivana, distribuirana i konzumirana. S buntovnim šezdesetima iz leđa i bogatim osamdesetima ispred sebe, bila je to dekada koja je označila kraj vladavine visoke mode (u četrdesetima je bilo više od sto kuća visoke mode, a u sedamdesetima broj se sveo na njih tek devetnaest) i uspon kon- glomerata pojedinih dizajnera. Zbog brojnih promjena postalo je to jedno od najuzbudljivijih razdoblja u povijesti mode, a kada o njemu govorimo, dva su imena nezaobilazna – Yves Saint-Laurent i Roy Halston. Ako je netko tada dominirao modnom scenom, bila su to njih dvojica. Obojici su posvećne brojne knjige, novinski članci, filmovi i izložbe; nije bilo utjecajnijih ni slavljenijih dizajnera pa su Halston i Saint-Laurent i sami postali slavni.
Godinama nakon njihove smrti, i američ kom i francuskom dizajneru posvećena je aktualna izložba u newyorškom Museum at the Fashion Institute of Technology, značajna po tome što je njihov rad prvi put tako detaljno uspoređen. Po mnogočemu različiti, Halston i Saint-Laurent, stvarajući na dva različita kontinenta, neovisno jedan o drugome, dolazili su na slične ideje, inspirirali se istim stvarima, uvodili slične inovacije. Čak im je i životni stil bio sličan. Obojica su bili nezaobilazne figure noćnog života, viđalo ih se u poznatim klubovima, družili su se i prijateljevali s poznatim glumcima, umjetnicima, političarima. Halston se proslavio četvrtastom tokicom koju je Jacqueline Kennedy nosila na Johnovoj inauguraciji, a bliski prijatelji bili su mu Liza Minnelli, Bianca Jagger, Andy Warhol, a klijenti Lauren Bacall i Elizabeth Taylor. Vogue mu pripisuje zasluge za populariziranje kaftana (koji je također napravio za Jackie Kennedy), haljinu koja se veže oko vrata i uvođenje poliuretana u američku modu. S druge strane, YSL-u visoka moda može zahvaliti uzdizanje iz pepela 60-ih, a pret-a-porter ugled – bio je prvi dizajner koji je izišao s punom pret-a-porter kolek- cijom. Otvorio je i dućan, u pariškoj Rue de Tournon. Prva klijentica bila mu je Catherine Deneuve. Ne zaboravimo ni Le Smoking, ženski smoking, referiranje na neeuropske kulture, safari jaknu, čizme iznad koljena... I dok ih danas smatraju dijametralno različitima – YSL-a kao velikog kolorista čiji je rad prožet smislom za dramu i fantaziju, Halstona kao majstora modernizma i minimalizma, izložba “YSL + Halston: Fashioning the ‘70’s” to dovodi u pitanje. Dapače, dokazuje da su estetske sličnosti dvojice dizajnera tijekom dekade, posebno na njezinu početku nepobitne. Izloženo je osamdeset modela i dvadeset modnih dodataka u tri tematske cjeline. Muzej posjeduje većinu Halstonovih modela otprije, jer je tamo 1991., godinu dana nakon dizajnerove smrti, organizirana retrospektivna izložba. Radovi francuskog dizajnera ovdje su uglavnom zahvaljujući donacijama važnih klijenata, modnih urednika, prijatelja i kolega Yvesa Saint- Laurenta, glumice Laurene Bacall, modela, muze i modne direktorice Marine Schiano, brazilske jet seterice Aimeé de Heeren, modne ikone Tine Chow...
Prva sekcija izložbe posvećena je Halstonovu i Saint-Laurentovu promišljanju muške mode u kreiranju za žene. Nakon debija Le Smokinga, YSL-ovo eksperimentira- nje s muškom modom doseglo je vrhunac sredinom 70-ih. Poigravao se arhetipima poput prugastog gangsterskog odijela, safari jakne, kombinezona da bi stvorio ono što danas smatramo prepoznatljivim Saint-Laeurentom. Slično tome, muška je odjeća u i- pozadini mnogih Halstonovih remek-djela, g, uključujući košulju-haljinu, kašmirske dolčevitke, jakne od brušene kože, cigareta- .. hlače... što je značajno za stvaranje njegova uniseks stila. Drugi dio izložbe istražuje upotrebu egzotičnog u radu obojice dizajnera. Prikazane Saint-Laurentove kolekcije inspirirane Rusijom i Kinom među njegovim su radovima je s izuzetnim predznakom kiča i s vrlo naglašenim nadahnućem u kazalištu. Halston je u s druge strane pronašao mnogo prikriveniji i diskretniji način da inkorporira nezapadnjačke elemente u kolekcije. Rezultiralo je to ih komadima poput saronga, haljine načinjene od jednog komada tkanine omotanog oko a tijela, no unatoč različitim pristupima, in- karnacija egzotike u radu dvojice dizajnera često je bila slična – istaknuti dio u stvaralaštvu tih godina činili su kaftani i dvodijelni šareni pidžama-kompleti. Posljednji, treći dio izložbe predstavlja radove inspirirane različitim razdobljima povijesti mode. Miješanje povijesnih stilova bilo je prisutno za cijele YSL-ove karijere, a sedamdesetih se sve više referira na vintage modu. Inspiraciju je crpio iz četrdesetih, a možda još i više iz Belle Epoque, što je jasno vidljivo u nekima od njegovih najvoluminoznijih i najženstvenijih kreacija, u kratkim kaputićima, puf rukavima.
Halston je išao drugim putem. Usmjerio se na relativno kratak povijesni period, tridesete i četrdesete godine, koristeći relativno malo njegovih elemenata. Ključan izvor inspiracije bio je rad Madeleine Vionnet i drugih couturistica koje su dominirale visokom modom u međuratnom razdoblju. Tako u Halstonove prepoznatljive komade iz sedamdesetih spadaju reinterpretacije koso rezane haljine s volanom. Izložba također uključuje modne dodatke koji upotpunjuju odjeću obaju dizajnera. Saint-Laurentovi su dizajnirani unutar kuće, dok je one za Halstona napravila njegova bliska suradnica, model i prijateljica Elsa Peretti. Asesoar je bio važan obojici, a najznačajniji izlošci su šešir iz YSL-ove kolekcije inspirirane Rusijom i “bone cuff” narukvice koje je dizajnirala Peretti. Izložba je otvorena do 18. travnja i nezaobilazna je za svakog ljubitelja mode kojeg put nanese u New York.