Početkom ove godine u Antwerpenu postavljena je izložba „Birds of Paradise“ koja se nakon toga otisnula na svjetsku turneju. Na užas ljubitelja životinja, a na radost modnih sladokusaca, na izložbi su predstavljeni najreprezentativniji odjevni predmeti i modni dodaci načinjenih od perja koje potpisuju velikani dizajna prošlog i ovog stoljeća. Među onima su čiji su radovi izloženi i Yves Saint Laurent, Alexander McQueen, Dries Van Noten, Jean Paul Gaultier, Thierry Mugler, Chanel, Louis Vuitton, Givenchy, Balenciaga, Prada i Gucci. Impresivna, predimenzionirana bijela bunda koja se vuče po podu i koju je nosila Marlene Dietrich na mnogim svojim koncertima centralni je i najimpresivniji eksponat oko kojega se stvarala najveća gužva.
Moram priznati da sam i ja, kao pretpostavljam i mnogi obožavatelji ove jedinstvene dive, bio uvjeren da je bunda načinjena od krzna. Ova izložba dokazala mi je da sam bio u krivu – riječ je o labudovu perju. Dizajner Jean Louis načinio ju je za Marlene 1957. godine od perja s labuđih vratova, za što je bilo potrebno oko 300 ovih prekrasnih životinja. Taj je podatak malo koga, tko je to modno remek-djelo vidio uživo, ostavio ravnodušnim. No, daleko od toga da je taj izložak jedini razlog zbog kojega bi svatko tko voli povijest mode trebao pogledati izložbu. Mnoge poznate haljine koje smo viđali na pistama ili u modnim magazinima tek kada im se približite otkrivaju od čega su satkane. Upravo je to najveća vrijednost izložbe, mogućnost da iz blizine vidite detalje koji vam ne mogu biti uočljivi na tim elaboriranim i minuciozno izrađenim kreacijama dok ih gledate na revijama ili crvenim tepisima.
Posebne vitrine posvećene su modnim kućama koje su dugi niz godina koristile perje na couture kreacijama. Posebno interesantan je dio posvećen kući Alexandera McQueena pod nazivom „Bijeli i crni labud“. Onaj crni iz 2009., rad samog McQueena, suprotstavljen je bijelom njegove nasljednice Sarah Burton iz 2011., Kuće Yves Saint Laurent, Chanel i Dior kroz povijest su se takmičile za tron modnog Olimpa pa je tako i na ovoj izložbi teško odlučiti čije su kreacije od perja ljepše i sofisticiranije. Novi Diorov kreator Raf Simons posebno je fasciniran njime jer su izlošci njegovih couture kreacija za tu kuću upravo oni najnovijeg datuma na ovoj prezentaciji. Posebno je fascinantno proučavati majstorije iz Chanelove couture radionice; na koji su način detalji od perja pričvršćeni na vrloj tankoj organzi teško je shvatiti jer nigdje nije vidljiv ni končić. Posjetitelji se nisu mogli nadiviti raskošnim Yves Saint Laurentovim crnim ogrtačima od dugačkog perja.
Modnim znalcima vizualno su najupečatljiviji i najspektakularniji radovi francuskog modnog vizionara Thierryja Muglera i Jeana Paula Gaultiera. Muglerove kreacije iz kolekcije „Žar ptica“ iz 1997. koloritom i ekstravagancijom odavno su dio kolektivnog modnog pamćenja i možda njegovi najslavniji radovi u karijeri. Gaultierove pak kreacije rajskih papiga poznate su i ljubiteljima Eurosonga: u jednoj od njih, ako se sjećate, izraelska trans-diva Dana International pobijedila je 1998. godine. Jedna od svakako najljepših kreacija na izložbi je ona Olivera Theyskensa za modnu kuću Rochas is 2004., čiji je gornji dio načinjen od svilenog tafta i a-jour čipke, sa suknjom od pijetlova perja koje je izbijeljeno i obrađeno tako da izgleda kao očerupano. Bajkovita bijela balska haljina završava ispranim crvenim tragom na dnu, kao neki ironični komentar na činjenicu koliko je nevinih životinja žrtvovano na oltaru modne umjetnosti. Nakon što je Theyskens iz Rochesa prešao 2006. godine u modnu kuću Nine Ricci, već je u prvoj kolekciji načinio haljinu koja je posveta bočici njihova slavnog parfema „L'Air du Temps“, čiji poklopac prikazuje isprepletane dvije golubice. I ta se haljina našla na izložbi.
Osim haljina i kaputa, poseban dio izložbe posvećen je modnim dodacima načinjenim od perja. Prekrasne torbe, šeširi, cipele i lepeze izmamile su uzdahe mnogim ženama. Dio posvećen šeširima uvodno je predstavljen legendarnim fotografijama Irvinga Penna s početka 50-ih godina prošlog stoljeća, na kojima njegova supruga, slavna manekenka Lisa Fonssagrives nosi šešire u čijoj su konstrukciji korišteni cijeli preparirani pijetlovi. Najviše izloženih šešira potpisuje genijalni britanski klobučar Stephen Jones. Tu je i šešir Fabienne Delvigne koji je nedavno nosila nizozemska kraljica Maxima. Sekciju cipela predstavljaju maštoviti i inovativni modeli Rogera Viviera. Vivier se proslavio radeći za Christiana Diora od 1953. do 1963., nakon čega je osnovao vlastitu marku. Uza sve navedeno na izložbi su prikazane i skulpture britanske kiparice Kate McGwire koja se specijalizirala za rad s perjem. Bez obzira na to koliko nam perje većinom predstavlja estetsku ugodu, njezine velike skulpture u promatraču istodobno bude i osjećaje morbidenosti i jeze.