Malo je sportskih događaja koji se mogu pohvaliti tako dugom i zanimljivom poviješću kao Royal Ascot konjičke utrke. Riječ je o fenomenu koji je zahvaljujući medijima danas atraktivan i puno širem krugu od onih koji su zainteresirani samo za konje i konjske utrke. Ascot je simbol britanskog elitizma, tradicije, luksuza, ali i ekstravagancije – ukratko, pojam otočkog visokog društva.
Prix de L’Arc de Triomphe, the Kentucky Derby, the Melbourne Cup... svaka od velikih nacija u kojoj se obožava i njeguje tradicija konjičkih sportova ima svoju prestižnu utrku, ali nijedna na svijetu ne može se usporediti s Ascotom. U britanskim medijima on predstavlja vrhunac ljetne sportske sezone i po važnosti može se uspoređivati samo s Wimbledonom. Koja je njegova tajna? Zbog čega je toliko Royal Ascot privlačan u odnosu na sve ostale utrke konja kojih u Velikoj Britaniji svakako ne nedostaje? Nešto bi se moglo naslutiti iz samog naziva – Royal. Naime, utrke se održavaju pod pokroviteljstvom same kraljice Elizabete II., a tradicija im seže daleko u prošlost. Već dulje od 300 godina Ascot je mjesto gdje se ljeti okuplja britanske aristokracija, bogataši, a u novije vrijeme i mnogobrojne zvijezde te najrazličitiji mediji jer sa sigurnošću znaju da će im se u ljetnom druženju i praćenju konjskih utrka pridružiti i kraljevska obitelj. Naravno, kada se zna da će negdje biti prisutna kraljica, tom događaju automatski raste prestiž i privlačnost.
Nije čudo da se Elizabeta II. rado pojavljuje u Ascotu, baš kao i njezini prethodnici na britanskom tronu posljednja tri stoljeća. Hipodrom na kojem se događaj zbiva nalazi se u seocetu po kojem je utrka i dobila ime, Ascotu u pokrajini Berkshire, desetak kilometara udaljenom od dvorca Windsor, ljetne kraljevske rezidencije. Utrku je pokrenula Kraljica Ana, posljednja britanska vladarica iz dinastije Stuart, koja je na prijestolje došla 1702. u 37. godini života i vladala do svoje smrti 1714. Prva trka u Ascotu održala se 11. kolovoza 1711. pod nazivom “Her Majesty’s Plate” i bila je duga 6437 metara. Natjecalo se sedam konja koji su bili opterećeni svaki sa 76 kilograma kamenja jer tada još nije bilo džokeja.
Od sredine 19. stoljeća utrke u Ascotu postale su popularno mjesto okupljanja britanskog visokog društva, što je kulminiralo u viktorijansko doba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Kralj Edvard VI. opisao je Ascot kao idealno mjesto za ljetni provod, susret s dragim ljudima, veliki vrtni party s konjskim utrkama. Iako su se kroz povijest pravila i datumi održavanja utrka mijenjali, danas su na Ascot stadionu najprestižnije petodnevne svetkovine u lipnju poznate kao „Royal Meeting“, na kojima je redovito i kraljica. Popularnost ovog događaja ne samo da je preživjela u 21. stoljeću već je zahvaljujući novim medijima još i dobila na zanimljivosti.
Nije tajna da kraljica Elizabeta obožava konje i da je dolazila na utrke u Ascot i prije nego što je 1952. postala kraljica, a taj je običaj zadržala do danas. Kraljevska obitelj na „Royal Meeting“ dolazi tradi- cionalno u kočijama te se nakon pozdrava okupljenima povlači u privatne odaje na stadionu gdje prati utrke cijeli dan. Kraljica katkada sama dodjeljuje priznanja, a kada je raspoložena, obilazi natjecatelje i njihova grla prije samih utrka.
Dobiti pozivnicu za svečanost u Ascotu nije nimalo jednostavno jer se ulaznicom za konjske utrke u kraljičinu društvu mogu pohvaliti samo malobrojni. Kriteriji prema kojima se odabiru gosti složeni su i, naravno, podložni promjenama. U svakom slučaju plava krv ili mnogo novca neće vam odmoći. Fond nagrada u Ascotu iznosi oko 5 milijuna funti! Ascot je često svojom atraktivnošću poslužio i kao scenografija, ali i inspiracija u filmovima. Tako je u mjuziklu “My Fair Lady” s Audrey Hepburn opjevan u pjesmi “Ascot Gavotte”. Ni James Bond nije ostao imun na Ascot, ipak je on tajni agent u službi njezina veličanstva, pa je logično da se pojavio i na slavnoj utrci. Dogodilo se to 1985. u filmu „Pogled na ubojstvo“, kada je 007 bio Roger Moore. Ako ste već među elitom odabranih i povlaštenih koji tijekom tih pet dana prodefiliraju hipodromom u Ascotu, obavezni ste poštovati vrlo strogi dress-code. Za gospodu se očekuje da dođu u sivim frakovima i visokim cilindrima, a za dame je propisana ljetna dnevna haljina koja obavezno pokriva ramena i koljena... I, naravno, šeširi! Upravo su šeširi posljednjih nekoliko desetljeća postali glavna atrakcija utrka u Ascotu. Iako su ih dame oduvijek nosile na utrkama, čini se da je medijsko ludilo oko šešira iz godine u godinu sve intenzivnije. Kako je dress-code za dame vrlo strog i donekle konzervativan, one su si jedino šeširima mogle dati oduška u želji da budu primijećene. Ono što je među damama u početku bilo natjecanje u eleganciji, preraslo je u nadmetanje u ekstravaganciji. Za slavne britanske šeširdžije poput Stephena Jonesa ili Phillipa Traceyja ti su dani u godini poput praznika ili Oscara za slavne modne kreatore, prilika da se njihov rad beskonačno komentira u medijima, što im omogućuje dodatnu besplatnu reklamu. Royal Ascot traje od utorka do subote, a s obzirom na to da se nagrada za najbolji šešir dodjeljuje u četvrtak, upravo je taj dan novinarima najzanimljiviji u Ascot kalendaru.