Strast i savršenstvo u stvaranju unikatnih fotografija moto je kompanije Leica, slavne njemačke marke fotoaparata koja osim kultnog, drži i status prestiža, a baš kao što i moto govori, strast i savršenstvo ogledaju se u svakoj snimci Leicom. Neki trenuci ovjekovječeni fotografijom zaista postaju bezvremenski i čvrsto nam se urežu u pamćenje.
Mnogo je takvih snimaka koje su zabilježili aparati ovog brenda koji postoji više od 160 godina. Zasigurno se sjećate fotografije najpoznatijeg poljupca na svijetu, mornara kako ljubi djevojku u bijeloj haljini na newyorškom Times Squareu koju je fotograf i fotonovinar Albert Eisenstaedt spontano snimio svojom kamerom Leica 14. kolovoza 1945. na dan predaje Japana u Drugom svjetskom ratu. Fotografija je obišla svijet, a njezina popularnost ni nakon toliko godina ne jenjava zadržavajući i dalje epitet ikonske te još uvijek svrstavajući Leicu u najkvalitetnije fotoaparate za snimanje “ulične fotografije”.
Da će potpis najslavnije fotografije nositi upravo Leica, zasigurno se nije nadao optičar Carl Kellner kada je u 19. stoljeću osnovao Optics Institute u njemačkom Wetzlaru. Tvrtka je s vremenom postala kompanija Leica, promijenivši ime 1986. radi lakše prepoznatljivosti brenda. Dvadeset godina nakon osnutka kompanije, na direktorsku poziciju 1869. godine dolazi Ernst Leitz kojeg je poslije naslijedio njegov potomak Ernst Leitz II, zaslužan za stavljanje fotoaparata s 35 milimetarskom filmom u masovnu proizvodnju 1924. te za slavno ime Leica nastalo od spoja slova iz naziva Leitz Camera.
No ime koje valja upamtiti zasigurno je Oskar Barnack, inženjer optike i tvorac prvog 35 mm fotoaparata. Zadužen za područje istraživanja mikroskopa za Leitza, a poslije i na čelu razvojnog odjela, Barnack je bio veliki ljubitelj fotografije, ali zbog lošeg zdravstvenog stanja prouzročenog astmom koja ga je mučila te tadašnje velike fotografske opreme sa zastorima koji su se prilikom snimanja stavljali preko glave fotografa i neminovne prašine bilo mu je otežano bavljenje najdražim hobijem. Kako bi olakšao rukovanje kamerom, Barnack dolazi na ideju redukcije opreme i smanjenja veličine i težine kamere, pa tako u ožujku 1914. konstruira prototip fotoaparata naziva Ur-Leica, revolucionarnog izuma koji potpuno mijenja fotografsku industriju.
Znatno manja i lakša kamera izrađena od metala bez nepotrebne opreme i s povećanom veličinom fotografije postala je preteča fotoaparata kakvog poznajemo danas. U godinama koje slijede kompanija niže uspjehe jedan za drugim te konstantno rade na poboljšanju izuma. Inovativnu leću dizajnirao je Max Berek. Poslije je dobila naziv Elmax prema Ernstu Leitzu i njezinu kreatoru Maxu Bereku te je publici predstavljena 1925. na proljetnom sajmu u Leipzigu kao sastavni dio Leica I. fotoaparata.
Barnack i Berek i dalje nastavljaju razvijati fotoaparat dodajući mu 1932. ugrađeni daljinomjer i sedam izmjenjivih leća te dobiva i broj dva iza imena, Leica II. Leica M3 s novom konstrukcijom kamere referentni je model i za sve današnje fotoaparate takvog tipa, dok Leicaflex SL iz 1968. predstavlja revoluciju kao prva kamera s jednom lećom i precizno definiranom mikroprizmom i ekspozicijom za sve vrste fotografije. Treba spomenuti i veliki povratak sustava daljinomjera s Leicom M6 1984. te prvu digitalnu kameru ovog brenda 1996. Nazvana je S1, a imala je rezoluciju 5140 x 5140 pixela i premda joj je trebalo nešto dulje vremena za skeniranje, reprodukcija je bila visoke kvalitete.
Te iste godine kompanija spaja analognu i digitalnu fotografiju u modelu Leica R8, dok deset godina poslije na tržište izbacuje prvi digitalni model Leica M8 s rezolucijom 10.3 megapixela i senzorom nešto manjim od do tada uobičajenog u fotoaparatima formata 35 mm, a nedugo nakon toga izbacuje model za profesionalce Leica S2 i prvi kompaktni digitalni aparat X1. Modernizacijom i proizvodnjom digitalnih fotoaparata vraćaju se u sam vrh svjetske fotografije, gdje ostaju i danas. Možda je manje poznato da kompanija proizvodi i leće za kinematografske projekcije, za koje je u veljači dizajnerski tim osvojio nagradu Akademije znanosti i inženjerstva.
Tijekom stogodišnje karijere kompanija se suočavala s mnogim problemima, ali je uvijek zadržala vrhunsku kvalitetu i manufakturni način proizvodnje. Pogodile su je nedaće tijekom Drugog svjetskog rata kada je Ernst Leitz II. morao odgovarati Hitleru zbog proaktivne politike prema radnicima židovske ispovijesti koje je slao u prekomorske urede kako bi pobjegli iz Njemačke. Također, kompanija je bila u velikoj krizi u novije doba prije nego što je digitalizirala fotoaparate i tako iznova postala konkurentna.
1998. Leica Camera AG izdvojila se kao samostalna kompanija iz grupacije u kojima je bila s tvrtkama Leica Microsystems i Leica Geosystems. I mjesto tvornice se mijenjalo. Iz Wetzlara je oko 1986. preseljena u obližnji Solms da bi se u svibnju prošle godine ponovno vratila tamo gdje je sve i započelo – u Wetzlar, u novu prekrasnu tvornicu u industrijskoj zoni prigodnog imena Am Leitz Park, prostirući se na površini od tisuću četvornih metara. Kompleks svojom zadivljujućom arhitekturom i modernim uređenjem privlači turiste iz cijelog svijeta, a uz tvornicu u The Leitz Parku nalaze se sve sastavnice kompanije te zabavni sadržaji poput muzeja Leica, akademije koja nudi veliki program radionica te prodajnog mjesta, restorana i kafića.
Mnogi poznati fotografi u svom radu služili su se fotoaparatima Leica, a Henri Cartier-Bresson poznat je po upotrebi isključivo ovog brenda. Često se može čuti kako je “skupa, ali traje vječno”, što je jedan od razloga zbog kojeg mnogi poznavatelji i zaljubljenici u fotografiju preferiraju upravo Leicu. Pokriće joj daje i stogodišnja tradicija i vrhunska kvaliteta, kao i bogat portfolio slavnih fotografija. Osim već spomenutog poljupca na Times Squareu, objektivom ovog brenda uhvaćeni su mnogi povijesni trenuci, od napada napalmom u Vijetnamu, portreta Che Guevare do svjetski poznate fotografije smrti lojalista u Španjolskom građanskom ratu koju je 1936. snimio mađarski ratni fotograf Robert Capa.
Za odličnu fotografiju svakako treba imati vještinu i “dobro oko”, ali pomoć u obliku fotoaparata Leica nikako ne može naškoditi. To je objektiv kroz koji bi mnogi rado gledali!