Radovi Bernarda Bernardija dio su naše kulture, umjetnosti, obrtničke baštine, a ne samo dizajna i njegove povijesti. Danas njegovo ime nosi nagrada za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja koju dodjeljuje Udruženje hrvatskih arhitekata, kao i galerija u sklopu Pučkog otvorenog učilišta (gdje još postoje komadi namještaja koje je za taj prostor dizajnirao prije više od pet desetljeća).
Struka nikako nije zaboravila ni ime ni radove ovog velikog arhitekta, oblikovatelja interijera i dizajnera namještaja, no široj javnosti to se lako moglo dogoditi. Tim više smo zahvalni što se ikonični Bernardijevi komadi – stolci, fotelje, stolovi i komode ponovno proizvode.
Inicijativa je potekla od kuće arhitekture Oris i našeg cijenjenog arhitekta Andrije Rusana kojeg s obitelji Bernardi, vlasnicima prava na Bernardijevu ostavštinu, i privatno veže prijateljstvo.
“Bernardi je veliko i važno ime. Umro je premlad, iza njega je ostalo veliko nasljeđe, a Oris se trudi takve autore otrgnuti zaboravu. Odabrali smo desetak njegovih komada koji i danas mogu preživjeti i isticati se u golemoj produkciji namještaja, i danas su vrlo upotrebljivi, a k tome je vrlo važno što je riječ o našem, hrvatskom dizajnu”, kaže Andrija Rusan.
Naravno, Bernardijevi radovi doživjeli su manje promjene. Prilagođeni su današnjim standardima pa su stolci, primjerice, dva centimetra viši, nudi se izvedba u novim materijalima odnosno koži te se izvode u više boja. Također, svaki je komad dobio i novo ime: Bernardo, Simona, Joyce, Rilke, Moša...
Za partnera ovog projekta izabrana je Era. Riječ je domaćoj tvrtki koja proizvodnju namještaja bazira na isključivo ekološkim načelima – proizvodi se bez škarta, namještaj se boji ručno i to pigmentiranim uljima, sve se proizvodi u Hrvatskoj. Vrlo kvalitetno drvo iz naših je šuma i samo se segmenti poput tkanina ili kože uvoze. Dizajn i to domaćih dizajnera nemjerljiva je dodatna vrijednost. Tako je u suradnji s Orisom iz mnogo veće ostavštine Bernarda Bernardija razvijena kolekcija koja uključuje pet modela stolaca odnosno fotelja, stolove i stoliće koji su ponijeli imena Viktor, Hilda i Ingrid te ormarić Arne.
“Novi” Bernardi danas za oko zapinje ljubiteljima dizajna, posebno onog nastalog u 50-im i 60-im godinama prošlog stoljeća i stavlja se u sasvim drugi kontekst od onog u kojem je nastao. Naslonjačima koji se danas s ponosom drže u privatnim stanovima i kućama arhitekt je oblikovao interijer putničke zgrade Zračne luke Zagreb te čitaonicu tadašnjeg Radničkog sveučilišta Moša Pijade.
Spiritus movens ranog razdoblja dizajna u Hrvatskoj bio je orijentiran industrijskoj proizvodnji i sedamdesetih je intenzivno surađivao s virovitičkom tvornicom namještaja Tvin, a komponibilni sustav uredskog namještaja koji je dizajnirao za njih višestruko je nagrađivan. Nažalost, kod preuređenja mnogih prostora koje je Bernardi oblikovao mnogo je toga iz neukosti jednostavno bačeno.
Era i Oris našli su način da tu pogrešku isprave.