Ušli smo u doba godine kada dišni putovi i imunitet prolaze ozbiljan test izdržljivosti. Sezona prehlada, viroza i grlobolja često donosi i povećanu potrošnju antibiotika, lijekova koji učinkovito djeluju protiv raznih bakterijskih upala u našem organizmu, ali pritom uništavaju i dobre bakterije koje su u službi zaštite našeg organizma. O tome kako se odgovorno odnositi prema antibioticima, kada ih doista trebamo, kako ih konzumirati te kako zaštititi crijevnu mikrobiotu tijekom terapije razgovarali smo s magistrom farmacije Lucijom Majetić.
Zamke koje stoje iza antibiotika
Lucija Majetić naglašava da su antibiotici neizostavni u liječenju bakterijskih infekcija, ali upozorava kako se u većini zimskih respiratornih bolesti radi o virusnim uzročnicima, kod kojih antibiotici nemaju učinka. Nepotrebno uzimanje antibiotika, osim što narušava mikrobiotu, može potaknuti razvoj bakterijske rezistencije.
– Kada se antibiotici često, nepotrebno ili nepravilno koriste, bakterije „nauče” preživjeti njihovo djelovanje. S vremenom postaju otporne, pa lijek koji je nekada uspješno liječio infekciju više nema učinka. Znanstvenici upozoravaju na mogućnost ulaska u tzv. postantibiotsko razdoblje, odnosno vrijeme u kojem bi neke danas bezazlene infekcije ponovno mogle postati potencijalno smrtonosne jer dostupni antibiotici više ne bi djelovali – poručuje Lucija Majetić.
Kada je riječ o liječenju djece, Majetić navodi da znanstvena istraživanja potvrđuju kako nepotrebna upotreba antibiotika može povećati rizik od alergija, astme, ekcema i metaboličkih poremećaja.
Kako pravilno uzimati antibiotik?
Tijekom terapije antibioticima u organizmu se, osim patogena, uništavaju i „dobre” bakterije koje čine našu crijevnu mikrobiotu, prirodnu obrambenu liniju i temelj snažnog imuniteta. Kako objašnjava Majetić, antibiotici mogu poremetiti ravnotežu crijevne mikrobiote, što se očituje kao nadutost, proljev, mučnina ili grčevi, ali disbioza se može pojaviti i na drugim sluznicama: u usnoj šupljini, rodnici, koži i dišnim putovima (što pogoduje gljivičnim infekcijama ili upalama). Prve promjene mogu se pojaviti već nakon nekoliko dana, a do potpunog oporavka mikrobiote može proći i nekoliko tjedana nakon završetka terapije.
Stoga, važno je pravilno uzimati antibiotik, ali i svome tijelu dati mogućnost da se sačuva i oporavi od nuspojava.
– Način uzimanja antibiotika ovisi o vrsti djelatne tvari i farmaceutskom obliku, kao i o tome utječe li hrana na njegovu apsorpciju i podnošljivost. Neki se antibiotici mogu uzimati neovisno o obroku, dok se drugi preporučuju uz hranu. Određene skupine antibiotika ne smiju se uzimati istodobno s mliječnim proizvodima ili dodacima kalcija, magnezija, željeza i cinka jer ovi minerali stvaraju komplekse koji smanjuju učinkovitost lijeka – objašnjava Majetić te preporučuje da se antibiotik uzima s punom čašom vode, u točno propisanim razmacima i tijekom cijelog propisanog liječenja, a savjetuje i uvođenje probiotika. Prema njezinim riječima, probiotik je najbolje uzimati s vremenskim razmakom od antibiotika, oko 2 sata prije ili 3 sata nakon doze, kako bi korisne bakterije imale vremena preživjeti i naseliti crijeva.
„Antibiotici mogu poremetiti ravnotežu mikrobiote crijeva, ali disbioza se može pojaviti i na drugim sluznicama: u usnoj šupljini, rodnici, koži i dišnim putovima. Zato se uz antibiotsku terapiju preporučuje ciljana probiotička suplementacija, tijekom i najmanje 2 do 4 tjedna nakon završetka liječenja“, ističe Lucija Majetić.
Iako pacijenti često posežu i za kefirom kao prirodnim izvorom probiotika, objašnjava magistra farmacije, koncentracija živih kultura u fermentiranim napitcima znatno je niža nego u ciljanim probiotičkim pripravcima. Za učinak jednak onome probiotika, trebalo bi popiti 2 do 3 litre kefira dnevno, što u praksi nije izvedivo. Zato se uz antibiotsku terapiju preporučuje ciljana probiotička suplementacija, tijekom i najmanje 2 do 4 tjedna nakon završetka liječenja.
Probioticima do boljeg imuniteta
– Redovito uzimanje probiotika može pomoći u jačanju otpornosti i smanjenju učestalosti infekcija, osobito dišnih i probavnih. Probiotici osiguravaju raznolikost mikroorganizama, jačaju crijevnu barijeru i smanjuju upalne procese, što je korisno i ako kasnije dođe do terapije antibioticima – savjetuje Majetić.
Stoga, kako bi se tijekom terapije antibioticima očuvala ravnoteža crijevne mikrobiote i smanjio rizik od probavnih tegoba, stručnjaci preporučuju uvođenje ciljane probiotičke suplementacije. Jedan od provjerenih izbora u takvim situacijama su Biorela AB probiotici s HOWARU® Restore sojem, poznati po svojoj ekstra snažnoj formuli koja sadrži više od 20 milijardi dobrih* bakterija u kombinaciji s inulinom, prirodnim prebiotikom koji potiče njihov rast i djelovanje. Ova unaprijeđena formulacija, s ciljanim sojevima bakterija, pogodna je za odrasle, djecu stariju od 3 godine i trudnice, a dolazi u biljnim kapsulama, što je čini praktičnim i sigurnim izborom za svakodnevnu primjenu. Za brzo dovođenje probave u ravnotežu dovoljna je jedna kapsula dnevno, a tijekom liječenja antibioticima potrebno ju je uzimati 1 sat prije ili 3 sata nakon uzimanja antibiotske terapije.
Uravnotežena crijevna flora važan je saveznik snažnog imuniteta, a pravilno odabrani probiotik, kako savjetuje i magistra farmacije Lucija Majetić, može biti ključna podrška organizmu, posebno u sezoni prehlada i pojačanog stresa.
*nepatogene bakterije prirodno prisutne u probavnom sustavu
Sadržaj nastao u suradnji s Milsingom.