Sunce je neizostavan dio ljeta i jedan od glavnih razloga zašto se osjećamo bolje, opuštenije i energičnije. No, dok uživamo u toplini i svjetlosti, često zaboravljamo da sunčevo zračenje ne djeluje samo na površini kože. Njegovi učinci prodiru mnogo dublje, pokrećući procese koji mogu ubrzati starenje kože, potaknuti nastanak pigmentacija, ali i povećati rizik od ozbiljnijih oštećenja stanica. O tome zašto SPF nije dovoljan kao jedina linija obrane, kako sunce utječe na stanice kože te na koji način prehrana i antioksidansi mogu ojačati njezinu otpornost, razgovarali smo s prof. dr. sc. Darijom Vranešić Bender, kliničkom nutricionisticom na KBC-u Zagreb i direktoricom Vitaminoteke.
Kada govorimo o zaštiti kože tijekom ljeta, zašto SPF nije dovoljan kao jedina linija obrane?
Jedan od najvećih vanjskih neprijatelja kože je sunce, točnije UV zračenje koje sunce emitira. Kada je koža pretjerano izložena suncu dolazi do stvaranja slobodnih radikala koji oštećuju tkivo kože i smanjuju njenu elastičnost. Kao vidljivi znaci fotostarenja, odnosno oštećenja kože, nastaju bore, tamne mrlje i opekline od sunca. Međutim, ono što golim okom ne vidimo, još bi nas više trebalo zabrinjavati. To su oštećenja koja nastaju djelovanjem UV zračenja, a koja povećavaju rizik za razvoj malignih transformacija stanica kože.
Istina je i da sunce ima svoje korisne učinke, a jedan od korisnih procesa je sinteza vitamina D u koži. Sunčevo zračenje u tijelu stimulira i lučenje serotonina, neurotransmitera koji je poznatiji kao „hormon sreće“. Serotonin je uključen u regulaciju raspoloženja, kontrolu uzimanja hrane, spavanja i sanjanja, uzbuđenja te percepciju boli. Nedostatak danjeg svjetla koji je, karakterističan za zimsko razdoblje godine, uzrokuje smanjeno izlučivanje serotonina koji suzbija depresiju, tjeskobu i strah te poboljšava raspoloženje. Stoga je jasno da je sunce blagotvorno, ali sa suncem uvijek kontrolirano i odgovorno!
SPF štiti izvana, ali ne pomaže u modulaciji procesa koji se događaju unutar stanica kože. Zbog toga se zaštita kože mora sagledavati iz dva kuta: vanjskog (SPF) i unutarnjeg (prehrana, primjena dodataka prehrani), koji zajedno čine jedinu cjelovitu strategiju.
Zašto je važno razmišljati preventivno, a ne čekati da se pojave pigmentacije ili upalne reakcije?
Oštećenja uzrokovana UV zračenjem su kumulativna. Tijelo može popraviti dio oštećenja DNA u stanicama kože, ali ne u potpunosti pa se svaka sezona sunčanja "bilježi" u tkivu. Vidljivi znaci poput bora, tamnih mrlja i pigmentacija samo su vrh ledene sante; ono što golim okom ne vidimo, a trebalo bi nas više zabrinjavati, jesu oštećenja koja povećavaju rizik od malignih transformacija stanica kože. Karotenoide, poput astaksantina, luteina i zeaksantina preporučuje se uzimati kao dodatak prehrani za pripremu kože za sunce najmanje 4 do 6 tjedana prije intenzivnog izlaganja, jer zaštitni učinak ne dolazi do izražaja preko noći, a preventivni pristup jedini je koji zaista funkcionira.
Možemo li reći da su bore, gubitak elastičnosti i pigmentacije u velikoj mjeri posljedica sunca, a ne samo godina?
Apsolutno. Fotostarenje je klinički i biokemijski jasno odvojen proces od kronološkog starenja. Nagomilani slobodni radikali uzrokuju značajnu štetu na kolagenu i elastinu, gradivnim komponentama kože, uzrokujući, primjerice, stvaranje bora. UVA zrake prodiru do osnovnih slojeva stanica koji se aktivno dijele, pri čemu mogu uzrokovati značajna i trajna oštećenja. Lutein, primjerice, štiti kožu upravo sprječavanjem narušavanja ekspresije elastina u stanicama izloženim UV zrakama.
Može li se fotostarenje usporiti ako na vrijeme počnemo razmišljati o zaštiti kože iznutra, a ne samo izvana?
Da, i to ne samo usporiti, određena oštećenja moguće je i djelomično popraviti. Visoka razina antioksidansa u organizmu može smanjiti i odgoditi negativan utjecaj UV zračenja te potaknuti popravak oštećenja uzrokovan sunčevim zrakama. Vitamin C, primjerice, ne samo da neutralizira slobodne radikale nego igra ključnu ulogu u regeneraciji već oštećene kože kroz poticanje sinteze kolagena. Nikotinamid (vitamin B3) prevenira depleciju ATP-a izazvanu UV zračenjem i tako štiti prijeko potrebnu energiju za popravak DNA. Unutarnja zaštita pritom mora biti kontinuirana jer koža funkcionira kao rezervoar nutrijenata koji se troše izlaganjem suncu, a nadopuna tog rezervoara zahtijeva vrijeme i kontinuitet.
Ljetna suplementacija dugo se povezivala s beta-karotenom i postizanjem preplanulog tena. Je li to danas pomalo pojednostavljen pristup?
Istina, značajno smo se odmakli od promatranje ljetne suplementacije kroz prizmu beta-karotena i brončanog tena. Danas znamo da je preplanulost obrambeni mehanizam kože kojim ona pokušava spriječiti daljnje oštećenje DNK u stanicama. Beta-karoten je bio pionir u razumijevanju nutritivne fotoprotekcije i zasluženo nosi epitet "prirodnog suncobrana", no naše današnje razumijevanje ovoga područja je znatno šire. Sve se više izdižu "nove zvijezde" u obitelji karotenoida jer su se spoznala snažna djelovanja luteina i astaksantina. Astaksantin je, prema istraživanjima, znatno učinkovitiji od beta-karotena i luteina u prevenciji fotostarenja kože, i to zahvaljujući svojoj molekularnoj i strukturnoj građi koju karakteriziraju hidroksilne i keto skupine na prstenovima, koji mu osiguravaju snažniju antioksidacijsku aktivnost i polarniju konfiguraciju u odnosu na ostale karotenoide. Ono što astaksantin posebno izdvaja jest i njegova uloga u zaštiti od alergijskih kožnih reakcija na sunce, što se u kontekstu ljetne suplementacije dugo zanemarivalo.
Uz astaksantin, u suvremeni fokus suplementacije ušli su i polifenoli (kurkumin, EGCG iz zelenog čaja, biofenoli kakaoa i grožđa), omega-3 masne kiseline, niacinamid, selen, koenzim Q10 te određeni probiotički sojevi.
Možemo li reći da cilj suplementacije ne bi trebao biti tamniji ten, već zaštita stanica kože od UV-induciranog oštećenja?
Upravo tako, i ta distinkcija je ključna. Dugotrajan unos karotenoida putem prehrane može rezultirati njihovim nakupljanjem u koži, što može pridonijeti prirodnoj pigmentaciji, ali to je nuspojava, ne cilj. Pravi cilj suplementacije je zaštita DNK od UV-induciranih mutacija, neutralizacija reaktivnih kisikovih spojeva, očuvanje imunosne funkcije kože i usporavanje procesa fotostarenja. Tamniji ten postignut bez ikakve unutarnje zaštite znači da je koža zadobila oštećenja.
Moćan saveznik
Upravo zato suvremeni pristup zaštiti kože sve više uključuje i ciljanu suplementaciju kao podršku organizmu tijekom izlaganja suncu. Almagea® Sunlove Skin+ dodatak je prehrani osmišljen kako bi pružio takvu unutarnju potporu koži u razdobljima pojačanog UV opterećenja. Njegova pažljivo formulirana kombinacija uključuje prirodni astaksantin (6,6 mg), vitamin E, selen, koenzim Q10 te lutein i zeaksantin, koji sinergijski djeluju s visokovrijednim biljnim uljima boreča i argana.
Zahvaljujući snažnom antioksidacijskom i protuupalnom djelovanju, ova formulacija pomaže zaštititi stanice od štetnog utjecaja slobodnih radikala, podržava prirodnu otpornost kože na UV stres te doprinosi očuvanju njezine elastičnosti i hidratacije. Za optimalne rezultate preporučuje se kontinuirana primjena, osobito u proljetnim mjesecima kako bi se koža postupno pripremila za intenzivnije UV zračenje i ljetne uvjete.
Sadržaj nastao u suradnji s Almageom.