Svijet estetike posljednjih se godina sve više udaljava od naglih promjena i naglašenih rezultata, a u prvi plan dolaze diskretni zahvati koji ne mijenjaju lice, već ga vraćaju u njegovu najskladniju verziju. Takav pristup njeguje Poliklinika Malić, boutique klinika specijalizirana isključivo za kirurgiju lica, iza koje stoje dr. Maja i dr. Mislav Malić, partneri u poslu i životu, povezani istom profesionalnom filozofijom.
Često se govori da male promjene na pravom mjestu mogu imati velik utjecaj na ukupni izgled lica. Koje su promjene u kirurgiji lica ponekad najsuptilnije, a daju najveći efekt?
Kaže se da je najbolja operacija ona koju nitko ne primijeti, ali svi pitaju zašto izgledaš tako dobro. Suptilno remodeliranje nosa, kao centralne strukture lica, može promijeniti način na koji se doživljava cijelo lice. U području očiju cilj nije samo ukloniti višak kože gornjih kapaka, već pomladiti i nježno oblikovati cijelu regiju, uključujući i obrve, kako bi pogled djelovao svježe, odmorno i otvoreno. Jasno definirana linija čeljusti, bez viška kože na licu i vratu, vraća strukturu i svježinu koju je vrijeme postupno narušilo. Upravo u tome je ljepota suptilne kirurgije.
Polikliniku Malić opisujete kao boutique kliniku za kirurgiju lica, a vodite je zajedno, kao dvoje kirurga. Kako to u praksi izgleda?
Poliklinika je nastala iz Poliklinike Duduković Kisić Malić s jasnom idejom da se kirurgiji lica posvetimo u potpunosti. Ne bavimo se svime, nego isključivo licem. Dvoje kirurga, jedno područje. Oboje operiramo lice, facelift, kapke, vrat – zajedno ili pojedinačno, ovisno o zahvatu. Ali svatko od nas ima i područje koje je isključivo njegovo. Maja radi rinoplastiku, ja kirurgiju uha. Dva potpuno različita svijeta u smislu tehnike, ali oboje zahtijevaju istu stvar, apsolutnu preciznost na malom prostoru. Ono što možemo ponuditi, a većina klinika ne može, jest procjena dvoje kirurga s različitim perspektivama. Ta razmjena u planiranju, sali i u praćenju podiže kvalitetu zahvata. To je boutique pristup u pravom smislu riječi. Kada radite na nečijem licu, kompromis jednostavno nije opcija.
Raditi zajedno je jedno, ali vi ste i bračni par. Kako to funkcionira u operacijskoj sali?
Puno bolje nego što bi ljudi to možda očekivali. U sali smo kolege, ne bračni par. Svatko zna svoju ulogu, komunikacija je kratka i precizna. Nema prostora za emocije kad operirate. Izvan sale je drugačije. Razgovaramo o pacijentima i navečer i vikendom, to se ne može isključiti. Ali upravo to je i prednost.
Doktorice Malić, iza vas su brojne međunarodne edukacije i certifikacije, a među rijetkim ste liječnicima u Hrvatskoj koji imaju takozvanu double board certification iz otorinolaringologije te estetske i plastične kirurgije lica. Koliko je međunarodna edukacija oblikovala vaš pristup kirurgiji?
Ogromno. Double board certification znači dva zahtjevna međunarodna ispita pred dva različita internacionalna ispitna tijela, prvi pri Europskoj akademiji za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata 2016. u Beču, a drugi pri Europskoj akademiji za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju lica 2025. u Dublinu. Za svaki je potrebno zadovoljiti visoke kriterije, prikazati odrađene operacije i položiti ispit pred vrhunskim, svjetskim stručnjacima. Te dvije strane, funkcionalna i estetska danas se u mom radu isprepliću u svakom zahvatu, jer jedno bez drugog jednostavno ne ide.
Koji su danas najčešći zahvati u kirurgiji lica i što pacijenti najčešće žele postići tim zahvatima?
Najčešći zahvati u kirurgiji lica danas su rinoplastika, facelift odnosno podizanje lica i vrata te operacije očnih kapaka. No ono što se u posljednjih nekoliko godina značajno promijenilo nisu same indikacije, već očekivanja pacijenata.
Gotovo nitko više ne dolazi s fotografijom tuđeg nosa ili lica. Danas ljudi žele izgledati kao najbolja verzija sebe, svježije, odmornije i prirodnije. Cilj nije promjena identiteta, već diskretno poboljšanje koje će rezultirati time da okolina primijeti da izgledate odlično, ali bez jasnog uvida u to što je točno napravljeno.
Kirurgija lica u posljednjih 5 do 10 godina napravila je ogroman iskorak, posebno u smjeru prirodnijih i dugotrajnijih rezultata. Upravo zato kontinuirano ulažemo u edukaciju, više puta godišnje sudjelujemo na vrhunskim međunarodnim tečajevima i boravimo u vodećim svjetskim klinikama, kako bismo najnovije tehnike i “finesse” mogli odmah implementirati i ponuditi našim pacijentima.
Rinoplastika je jedan od najčešćih zahvata, a opet se čini najdelikatnijim. Što uopće određuje kako bi nos trebao izgledati na konkretnom licu?
Nos je prva stvar koju vidite, a posljednja koju biste trebali primijetiti. Percepcija ljepote lica je igra svjetlosti i sjena – lijep nos ima pravilne konture koje prate linije obrva i stvaraju prirodnu harmoniju. Ponekad je dovoljno malo korigirati projekciju vrha ili ukloniti grbu i odjednom oči, brada, cijelo lice dobiju novu ravnotežu.
Idealan nos zapravo ne postoji – postoji idealna harmonija lica. Postoje određeni estetski principi i proporcije, ali oni služe kao smjernice, a ne kao stroga pravila. Nos koji savršeno pristaje jednom licu, na drugom može djelovati potpuno neprirodno. Upravo zato ne radimo “noseve po šabloni”. Naš cilj je oblikovati nos koji pripada tom licu, koji djeluje prirodno, nenametljivo i kao da je oduvijek trebao tako izgledati.
Doktore Malić, iza vas je bogato iskustvo u kirurgiji glave i vrata, ali i pionirski rad u uvođenju endoskopske kirurgije u Hrvatskoj. Koliko je razvoj takvih tehnologija promijenio vaš pristup kirurgiji lica?
Endoskopska kirurgija u potpunosti je promijenila način na koji operiramo, ali i način na koji razmišljamo o kirurškom pristupu. Kao pionir endoskopske kirurgije uha u Hrvatskoj, od početka sam razvijao tehnike koje omogućuju iznimnu preciznost uz minimalnu invazivnost. Razvojem moderne 4K endoskopske tehnologije ta je preciznost podignuta na još višu razinu.
Upravo tu filozofiju – što manja trauma, a što veća preciznost – danas prenosimo i u kirurgiju lica. Aktivno razvijamo i implementiramo endoskopski facelift, zahvat koji se izvodi kroz nekoliko malih rezova skrivenih u kosi, bez vidljivih ožiljaka. Naravno, takav pristup nije za svakog pacijenta, ali u pravilno odabranim indikacijama omogućuje iznimne rezultate uz znatno brži i ugodniji oporavak.
Kako netko može prepoznati da je “vrijeme” za facelift?
Najčešće to nije nešto što jasno vidite u ogledalu, nego osjećaj koji se polako javlja. Primijetite da na fotografijama ne izgledate onako kako se osjećate, da djelujete umornije ili starije nego što zapravo jeste. Ili vam ljudi počnu govoriti “jesi li umoran?”, iako se osjećate sasvim dobro. To je obično trenutak kada počinjete razmišljati o promjeni. Idealni kandidati danas nisu osobe koje žele izgledati drugačije, nego oni koji žele ponovno vidjeti verziju sebe koja im je poznata – verziju sebe koja odražava kako se zapravo osjećaju.
Koja je najveća zabluda koju ljudi imaju o faceliftu?
Postoje dvije velike zablude. Prva je da je facelift rezerviran za kasniju životnu dob, najčešće nakon 60. godine, odnosno da prije toga treba iscrpiti sve druge opcije poput filera ili različitih aparativnih tretmana. U stvarnosti, pravovremeno izveden facelift često daje finiji i trajniji učinak nego višestruko ponavljani neinvazivni zahvati koji s vremenom mogu čak narušiti proporcije lica.
Druga je da facelift daje neprirodan, “zategnut” izgled. To je posljedica zastarjelih tehnika koje su se temeljile na povlačenju kože. Moderni pristupi koje mi isključivo koristimo, poput deep plane tehnike, djeluju na dublje strukture lica i vraćaju ih na njihovo prirodno mjesto. Lice nakon zahvata djeluje odmoreno i pomlađeno, bez dojma da je nešto “napravljeno”. I upravo tu veliku razliku vidimo na vratu i liniji čeljusti, a to je ujedno ono što pacijente najviše smeta – podbradak, višak kože, opuštena platizma. To je dio gdje operacijom možemo napraviti najvidljiviju razliku i gdje se danas vide najveći pomaci u kvaliteti rezultata.
Fileri su godinama bili predstavljani kao alternativa faceliftu. Kako gledate na taj odnos danas, posebno s obzirom na to da se pacijenti za facelift odlučuju sve ranije?
Kirurgija i fileri zapravo rješavaju potpuno različite probleme. U modernoj kirurgiji lica, posebno s razvojem deep plane facelifta, radimo repoziciju tkiva na točno onu anatomsku razinu gdje je ono nekada bilo. Ne radi se samo o koži – vraćamo i dublje strukture, uključujući vezivo i mišiće, a po potrebi nadoknađujemo i izgubljeni volumen.
Fileri, s druge strane, dodaju volumen, ali ne mogu vratiti tkivo tamo gdje je ono izvorno pripadalo. Njihova popularnost je razumljiva – ideja da se s nekoliko injekcija može postići značajna promjena puno je privlačnija nego odluka o operaciji. No s vremenskim odmakom jasno vidimo da fileri često više maskiraju problem nego što ga rješavaju. I upravo zato sve više pacijenata, i to već u četrdesetima, odlučuje se za facelift kao dugoročno rješenje.
Kada se zahvat radi u toj dobi, promjene su finije i teže uočljive jer tkiva još nisu izrazito opuštena. Možemo “uhvatiti” prve znakove starenja i usporiti daljnje promjene, umjesto da ih kasnije korigiramo agresivnije. Mlađi pacijenti se u pravilu i brže oporavljaju. I iako je facelift u startu veći financijski izdatak, dugoročno je često isplativiji od ponavljanih tretmana koji ne daju trajno rješenje.
Zato je facelift posljednjih godina ponovno postao centralni zahvat u kirurgiji pomlađivanja lica, popularniji nego ikada, upravo zato što rješava uzrok, a ne samo posljedicu starenja. Dobro izveden, daje rezultat koji traje 10 do 15 godina.
Što vas pacijenti najčešće pitaju neposredno prije operacije?
Gotovo svi pitaju isto: “Hoće li biti vidljivo?” i “Koliko ću brzo biti na nogama?”. Strah od boli zapravo dolazi rjeđe nego što biste očekivali. Ono što ljude najviše brine je gubitak kontrole – hoću li izgledati kao ja, hoću li moći funkcionirati, koliko dugo traje oporavak. I to su potpuno legitimna pitanja. Jer koliko god bili sigurni u svoju tehniku i iskustvo, operacija na nečijem licu uvijek nosi težinu. To nikad ne postane rutina, niti bi smjelo.
Što vam je nakon svih ovih godina i dalje najdraži dio posla?
Kliniku smo koncipirali tako da se pacijent osjeća kao da je došao kod nekoga, a ne negdje. Poznajemo svoje pacijente, pratimo ih, sjećamo ih se. To je za nas boutique pristup – ne pojam, nego svakodnevica. Radimo s lijepim ljudima, u prostoru koji smo stvorili po svojoj mjeri. I jedino što želimo jest da i naši pacijenti to osjete kad dođu k nama.
Sadržaj nastao u suradnji s Poliklinikom Malić.