Zbog stresa od potresa primijetili ste promjene na koži ili ispadanje kose? Dermatologinja pojašnjava o čemu se radi

Ivana Manola iz Poliklinike Manola pojasnila je što se najčešće događa kad je riječ o promjenama na koži te objašnjava kako je gubitak kose povezan s velikim stresnim situacijama
Vidi originalni članak

Potresi uzrokuju jak emocionalan stres i potiču lučenje kortizola, stresnog hormona, što direktno ili indirektno uzrokuje pojavi ili pogoršanje postojećih bolesti kože i potiče ispadanje kose, pojasnila nam je Ivana Manola, specijalistica dermatologije i venerologije iz Poliklinike Manola te pojašnjava kako se od reaktivnih bolesti nakon potresa najčešće javljaju urtikarija, seboreja, različite manifestacije atopijskog dermatitisa i psorijaza. 

- Nerijetko dolazi do pogoršanja postojećih kožnih bolesti kao što su akne, rozaceja, seboreični i atopijski dermatitis. Pogoršanja kožnih bolesti su, uz stres, dodatno provocirana nezdravom prehranom i neadekvatnom njegom kože. Kako bi čim prije doveli kožu u ravnotežu, potreban je integralan pristup, pojašnjava Manola. 

Kad je riječ o aknama, specijalistica savjetuje uporabu nemasnih krema, čistača kože, kao i šminke općenito. U prehrani preporučuje izbjegavanje pasteriziranog mlijeka i nezdravih ugljikohidrata.

- Kod rozaceje i seboreičnog dermatitisa treba izbaciti provokatore pogoršanja poput alkohola i začinjene hrane, dok kod psorijaze u njegu treba uključiti kreme koje sadrže kurkumu. Ako se radi o atopijskom dermatitisu, treba povećati unos namirnica bogatih omegom, kao što su riba, avokado i nar, te intenzivirati njegu kože koja uključuje pranje sindetima i njegu hipoalergenim losionima. Kod urtikarije treba kontrolirati stres, provesti urtikarijsku dijetu i postupno vraćati namirnice u prehranu, pojašnjava Manola. 

Kosa i stres

Specijalistica dermatologije i venerologije objašnjava kako se u našem vlasištu nalazi približno 100 tisuća terminalnih vlasi. Ipak, njihov broj nije jednak u svakom vlasištu pa tako osobe sa svijetlom kosom poput plave ili crvene imaju manji broj vlasi, dok je konačan izgled kose rezultat djelovanja genetskih, hormonalnih i rasnih utjecaja.

- Folikula dlake je pod stalnim hormonalnih utjecajem. Vlas u svojem razvitku prolazi kroz tri faze, anagenu (najdulja faza, traje 4-6 godina), katagenu i telogenu fazu. Pojedina vlas našeg vlasišta raste u ciklusima tako da svaka folikula dlake prolazi 10 do 30 ciklusa tijekom svojeg života. Difuzno ispadanje kose rezultat je poremećaja ciklusa dlake. Najveći je dio vlasi u anagenoj, odnosno u aktivnoj fazi koja traje od 2 do 8 godina. Katagena faza je faza involucije koja traje 4 do 6 tjedana, dok telogena predstavlja fazu odmora i traje 2 do 3 mjeseca i završava ispadanjem vlasi. Kako je hormon stresa uključen u regulaciju ciklusa dlačne folikule, kada je njegova razina iznimno povišena, dolazi do ubrzanog prelaska dlake iz anagene u telogenu fazu, uslijed čega dolazi do ispadanja kose po tipu telogenog efluvija. Konkretno, to se očituje difuznim ispadanjem dlake i prorjeđenjem gustoće vlasi u cijelom vlasištu. Ispadanje kose obično uslijedi nakon 2 do 3 mjeseca, iako se može pojaviti i 2 tjedna nakon stresnog događaja. Ako je uzrok nastao akutno i kratkog je vijeka, nastaje telogeni efluvij koji će se, u najvećem broju slučajeva, brzo riješiti. Ako stres traje produženo, trajat će i ispadanje kose, detaljno je objasnila Manola i dodala da se, klinički gledano, akutni reverzibilni gubitak kose javlja povezano s velikim stresnim situacijama.

- Međutim, veza između svakodnevnih stresova i kroničnog, difuznog gubitka kose nije dokazana. Ako želimo biti sigurni da se radi o telogenom obliku ispadanja kose te isključiti druge opcije, potrebno je napraviti dijagnostičku pretragu, trihoskopiju. Ona se temelji na videodermoskopiji kojom se procjenjuje broj vlasi, postotak tankih, srednje debelih i debelih vlasi, zatim broj vlasi u jednoj dlačnoj folikuli, broj praznih folikula... Na osnovi ovako preciznog izračuna, ova metoda omogućava razlikovanje pojedinih oblika ispada kose npr. androgenetsku alopeciju od telogenog efluvija, ali i pojedine upalne bolesti samog vlasišta kao što su lihen planopilaris, diskoidni lupus, frontalna fibrozirajuća alopecija. Uz veliku prednost koju nam nudi u dijagnostici, trihoskopija s fotodokumentacijom je neprocjenjivo korisna u praćenju tijeka liječenja bolesti - pojasnila je specijalistica. 

Manola je dodala da kod stresom uzrokovanog ispadanja kose, gubitak vlasi može potrajati i do šest mjeseci, a ponovni se rast vidi 3 do 6 mjeseci nakon stresnog okidača. Ipak, kozmetički značajan ponovni rast može potrajati 12 do 18 mjeseci.

- Ako ispadanje kose potraje, preporučljivo je napraviti osnovne laboratorijske i biokemijske nalaze, isključiti manjak željeza, cinka, bolest štitnjače, manjak D vitamina i pothranjenost uslijed rigoroznih dijeta te nepravilne prehrane - kaže i dodaje da je, uz difuzno ispadanje vlasi, tijekom potresa učestalija pojava alopecije areate, odnosno žarišnog ispada vlasi u krugovima. Ona se javlja 4 do 7 mjeseci nakon stresnog okidača. Manifestira se kao jedno ili više oštro ograničenih, okruglih žarišta bez kose. Manola pojašnjava da se takvo stanje liječi sanacijom uzročnog čimbenika uz tretiranje žarišta losionima koji potiču rast kose. 

- Da bismo smanjili utjecaj stresa na našu kožu, vrlo je bitno životnu energiju usmjeriti u pozitivnom smjeru: pokušati ne razmišljati o potresu, dnevne misli usmjeriti prema lijepim stvarima, redovito vježbati, više hodati, pravilno se hraniti - zaključila je dermatologinja i venerologinja Ivana Manola. 

Pogledajte na Diva.hr
diva.vecernji.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice diva.vecernji.hr slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice diva.vecernji.hr kliknite na "Slažem se".