Možda ste primijetili da vam je konjski rep tanji nego prije ili da se iznenada više vidi tjeme. No prije nego što zaključite najgore, stručnjaci poručuju: gubitak kose često je sasvim normalna pojava.
Prosječna osoba izgubi do 80 vlasi dnevno, a ta brojka može varirati ovisno o raznim faktorima – od hormona i prehrane do promjene godišnjeg doba. No što kad brojka ne ostane na tih bezazlenih 80? Što ako vaša kosa počne primjetno gubiti volumen, ako vam se sve češće vidi tjeme ili ako su vam šiške postale rjeđe nego ikad? Gubitak kose nije rijetkost. Čak 40% žena suočava se s njim u nekom trenutku života, tvrdi poznati britanski triholog Mark Blake. Dobra vijest je – gubitak kose gotovo uvijek ima objašnjenje. Još bolja vijest? U većini slučajeva, postoji rješenje.
Kosa nije samo estetski dodatak. Ona je tihi svjedok svega kroz što vaše tijelo prolazi. Stres, hormonske promjene, prehrambeni nedostaci, lijekovi, godišnja doba – sve to utječe na njezino zdravlje. Naime, svaka vlas na vašoj glavi prolazi kroz tri faze životnog ciklusa. Prva faza, anagena, traje između tri i sedam godina i označava aktivan rast. Zatim dolazi kratka, prijelazna faza zvana katagena. Na kraju, kosa ulazi u telogenu fazu – stanje mirovanja koje traje otprilike tri mjeseca, nakon čega stara vlas ispada, a nova preuzima njezino mjesto.
Kad nešto poremeti ovu finu ravnotežu, rezultat je često pojačano ispadanje. Jedan od najčešćih krivaca je genetika – takozvana androgena alopecija. Nasljeđuje se od roditelja i može započeti već nakon puberteta, a napreduje tako što s vremenom svaka nova vlas postaje sve tanja i slabija, dok ne prestane rasti u potpunosti. No genetika nije jedini neprijatelj. Ogroman udio gubitka kose kod žena ima reaktivnu prirodu – izazvan je vanjskim ili unutarnjim "okidačem".
Stres je tu vjerojatno najpoznatiji neprijatelj. Iako se gubitak kose najčešće javlja dva do tri mjeseca nakon stresnog događaja, može djelovati poput tihe kazne koja nas dočeka kad sve već izgleda pod kontrolom. Stručnjaci su otkrili da stres ne samo da povećava razinu androgena (muških hormona koji mogu oslabiti folikule kose), već i smanjuje sposobnost tijela da apsorbira vitalne nutrijente. Dakle, ne samo da ste pod stresom – već i vaša kosa gladuje.
Još jedan tihi saboter je prehrana. Danas, kad je hrana često procesuirana, siromašna nutrijentima, a dijete izuzetno popularne, folikuli ostaju uskraćeni za ono što im treba – željezo, cink, proteine i vitamine. Prema klinici Aventus, čak 30% slučajeva gubitka kose nema vidljiv medicinski uzrok, ali se povezuje s prehrambenim manjkavostima. Štoviše, kada se te praznine popune, do 60% pacijenata primijeti poboljšanje unutar samo nekoliko mjeseci.
No prehrana i stres nisu jedine prepreke zdravom rastu kose. Hormoni, osobito kod žena, igraju posebno značajnu ulogu. Estrogen, na primjer, produžuje fazu rasta kose i sprječava njezino prerano ispadanje. No čim se hormonska slika promijeni – bilo tijekom trudnoće, nakon poroda, u menopauzi ili zbog promjene kontracepcije – kosa može naglo reagirati. Pilule koje sadrže samo progesteron, primjerice, često se povezuju s povećanim ispadanjem kose.
Zatim, tu su svakodnevne navike koje ni ne primjećujemo – poput prečestog vezivanja konjskog repa, korištenja suhog šampona umjesto redovitog pranja, ili preskakanja masaže vlasišta. Trakcijska alopecija, koja nastaje zbog stalnog povlačenja vlasi, osobito je česta kod žena koje nose čvrste frizure ili zaštitne stilove. Suhi šampon, premda spas u žurbi, može začepiti folikule i stvoriti okruženje puno mrtve kože i sebuma, u kojem nova vlas jednostavno nema prostora da izraste.
A što je s vanjskim uvjetima? Zagađenje, tvrda voda, pa čak i godišnja doba utječu na kosu. Mnogi stručnjaci primjećuju sezonske "valove" ispadanja – osobito u rujnu i travnju – iako još uvijek nema točnog objašnjenja. Moguće je da promjene u sunčevoj svjetlosti, hormonima ili prehrani u to doba utječu na prirodni ritam kose
Ni pušenje ne pomaže – ono doslovno "guši" folikule smanjujući dotok krvi do vlasišta, ubrzavajući starenje i prorjeđivanje kose. Isto vrijedi i za određene lijekove. Antidepresivi, lijekovi za tlak, pa čak i tablete protiv akni mogu izazvati stanjivanje kose kao nuspojavu.
Ipak, situacija nije beznadna. Zapravo, male promjene u rutini mogu donijeti velike rezultate. Uključivanje kvalitetnih izvora proteina u prehranu – bilo iz mesa, ribe, kvinoje ili orašastih plodova – može pomoći folikulima da proizvode jaču i otporniju vlas. Redovit doručak s cjelovitim žitaricama daje kosi energiju potrebnu za rast, osobito jer su stanice folikula među najbrže rastućima u tijelu.
Ako sumnjate na manjak željeza, testiranje može biti prvi korak. Mnoge žene, osobito one koje ne jedu crveno meso, mogu imati niske razine feritina – proteina koji skladišti željezo – što izravno utječe na kvalitetu i duljinu faze rasta kose.
Konačno, ne zaboravite na samu površinu na kojoj kosa raste – vlasište. Redovito dubinsko čišćenje, piling jednom tjedno i izbjegavanje nakupljanja proizvoda pomažu folikulima da „dišu“.