Mnogi od nas sunačane naočale nose samo ljeti, ponajprije kao dobar modni dodatak i kod kupnje se vodimo pristaju li nam dobro i jesu li u trendu. Tek rijetki provjeravaju imaju li sunačane naočale pravu zaštitu. Baš kao i koža, i oči su izložene UVA i UVB zrakama koje mogu itekako oštetiti vid. Često je uvjerenje da sunčeva svjetlost izaziva samo trenutačne smetnje na očima poput suzenja, svjetloplahosti i peckanja, no stručnjaci upozoravaki kako UVA i UVB zrake uzrokuju dugoročnu štetu zdravlju očiju.
Tijekom ljeta posebno je jaka refleksija UV zraka od površine mora, pijeska i šljunka, tj. tijekom boravka i uživanja na moru. Na nadmorskim visinama od 2000 m i višim jačina UV zračenja je dvostruko veća nego na razini mora pa su izletnici, planinari i osobe koje rade u takvom okolišu pojačano izloženi tim zrakama. Već i kratkotrajno gledanje direktno u sunce bez ikakve zaštite može nakon desetak sekundi dovesti do nastanka solarne makulopatije, tj. oštećenja žute pjege.
Najviše su ugrožena djeca, jer je dječje oko jako osjetljivo na UV zračenje, a uz to se mališani ne znaju sami zaštititi. Također su ugrožene osobe koje mnogo vremena provode na otvorenom, starije osobe, kao i osobe kojime je operirana mrena ili već imaju bolest žute pjege.
12 najboljih savjeta kako zaštititi oči:
1. Nužno nabaviti sunčane naočale koje blokiraju UV zračenje omogućuju najbolju zaštitu cijele godine.
2. Nošenjem šešira širokog oboda može se smanjiti direktno izlaganje i zablještenje očiju od sunca. Djeci i odraslima preporučuje se nošenje šešira svjetlijih boja, posebno u vrijeme najjačeg UV zračenja između 10 i 16 sati. Učinkovitost je oko 50% jer ne pruža zaštitu od reflektirajućih sunčevih zraka.
3. Kontaktne leće s UV filtrom preporučuje se nositi u kombinaciji sa sunčanim naočalama. Same ne pružaju UV zaštitu svih dijelova oka i ne umanjuju osjećaj zablještenja oka.
4. Kapi za oči (umjetne suze) vlaže oko i ispiru nečistoće, čime pospješuju održavanje zaštitnog suznog filma koji se zbog visoke temperature, zablještenja i vjetra smanjuje. Nekvalitetan suzni film uzrokuje isušivanje površine oka što izaziva crvenilo, pečenje i grebanje oka.
5. Oblik naočala treba biti prilagođen obliku lica. Za ljeto se preporučuju modeli s većim staklima, zaobljeni sa strane, koji štite i od reflektiranih zraka.
6. Materijal leća mora biti visoke optičke čistoće, lagan, fleksibilan i otporan na ogrebotine. Može biti od stakla ili plastike, a mogu se izraditi i dioptrijske leće. Polikarbonatne leće preporučuju se osobama koje se bave sportom, jer su otpornije na lomove. Fotoosjetljive leće mijenjaju intezitet zatamnjenja ovisno o intezitetu svjetla i pogodne su za vožnju. Polarizirane leće i antirefleksni slojevi smanjuju odbljesak, pogodne su za vožnju i sportove na vodi. Leće s efektom zrcala znatno ograničavaju količinu svjetla što ulazi u oko te na taj način olakšavaju gledanje.
7. Boja leća je najčešće siva, sivoplava, zelena i smeđa te se odabire prema namjeni i ukusu. Stupanj zatamnjenja ne utječe na zaštitu od UV zraka.
8. Za odabir odgovarajućih i kvalitetnih naočala koje pružaju potpunu UV zaštitu najbolje se konzultirati sa stručnim osobljem u očnom centru, optici, ljekarni ili specijaliziranoj sportskoj trgovini. Nikako nije preporučljivo kupovati jeftine naočale na nepovjerljivim mjestima poput tržnica i uličnih štandova. Preporučuje se odabrati sunčane naočale koje nude 100% ili 99% zaštitu od UVA i UVB zračenja, potrebno je tražiti i deklaraciju u kojoj proizvođač navodi karakteristike
stakala te garantira kvalitetu proizvoda. Etiketa UV 400 označava da se blokiraju sve sunčeve zrake valne dužine do 400 nanometra (sve UVA i UVB zrake).
9. Djeci su potrebne naočale sa 100% UV zaštitom te bi ih od najmlađe dobi trebalo navikavati na nošenje jer puno više vremena provode vani nego odrasli. Nemojte djeci kupovati nekvalitetne naočale, plastične i tamne, a bez filtra, jer će se zbog zatamnjenja njihova zjenica proširiti da uhvati više svjetla i time izravno pojačati štetno djelovanje sunčevih zraka. Dojenčad i sasvim malu djecu koja ne mogu nositi sunčane naočale ne bi trebalo izvoditi direktno na sunce od 10 do 16 sati.
10. Tijekom ljetnih sportskih aktivnosti na moru ili u slatkoj vodi (plivanje, ronjenje) nema zapreke nošenju kontaktnih leća, štoviše to je preporučljivo jer sadrže zaštitni UV filtar i ostvaruju potpunu širinu vidnog polja, ali obavezno u kombinaciji s odgovarajućim sunčanim naočalama, naočalama ili maskom za ronjenje.
11. Morska voda u kombinaciji s djelovanjem sunca, vjetra i pojačanog znojenja lica često izaziva iritaciju očiju koja se manifestira crvenilom, peckanjem i grebanjem uz osjećaj stranog tijela. U takvim slučajevima najbolje je isprati oči neutralnim kapima (umjetnim suzama) koje se mogu nabaviti bez recepta u svakoj ljekarni. Za one koji nose mekane kontaktne leće preporučljivo je koristiti jednodnevne leće koje se svakodnevno mijenjanju i tako umanjuju mogućnost upale oka. Nosioci dugotrajnijih leća (višetjedne meke kontaktne leće, polutvrde leće) redovito bi trebali održavati njihovu higijenu.
12. Tijekom ljeta povećan je rizik od infekcije oka (konjunktivitis, keratitis) zbog već navedenih okolišnih i fizioloških čimbenika. Ako je crvenilo, suzenje, osjećaj stranog tijela i pojačan sekret iz oka prisutan 24 sata nakon primjene umjetnih suza, preporučljivo je potražiti liječničku pomoć. Liječnička pomoć je nužna u slučaju bolnosti oka i zamućenja vida. Nosioci kontaktnih leća ne bi smjeli forsirati stavljanje leća u tako iziritirane oči sve do pregleda, postavljanja prave dijagnoze i tretmana, jer u protivnom mogu izazvati pogoršanje.