Visoke temperature i jake sunčeve zrake mogu negativno utjecati na našu kožu i uzrokovati različite probleme poput opeklina, dehidracije, preranog starenja kože i povećanog rizika od razvoja ozbiljnijih stanja poput opekline od sunca ili melanoma. Kako bismo očuvali zdravlje i ljepotu naše kože tijekom ljeta, poznata dermatologinja Ivana Prkačin otkriva nekoliko ključnih savjeta.
– Koža je naš najveći organ i najveća interakcija nas i okoliša se događa upravo preko kože. Stoga pravilna njega kože je važan čimbenik koji bi trebao biti implementiran u našoj svakodnevici. Nedovoljna zaštita kože može dovesti do razniš kožnih poremećaja, stanja i oboljenja, kao što su akne, preuranjeno starenje kože, osipi, psorijaza, ekcem, infekcije te maligna oboljenja. Najbitnije mjere za zaštitu i njegu naše kože tijekom ljetnih mjeseci i visokih temperatura su: nanošenje zaštitnih krema za sunčanje; nošenje zaštitne odjeće i naočala; izbjegavanje prekomjernog izlaganja suncu; izbjegavanje izlaganja suncu između 10 i 16 sati, kada je ono najintenzivnije; izbjegavanje salona za tamnjenje; intenzivna hidratacija i izvana i iznutra; dovoljna količina odmora, tj. sna; nanošenje zaštitnih seruma; redovita i koži prilagođena skincare rutina – ispričala nam je dermatologinja.
Njega kože i skincare rutina mora biti prilagođena vašoj koži. Svatko treba odrediti što točno, koji proizvodi u kojoj količini i vremenskom periodu su najbolji za korištenje kako bi se dobili najoptimalniji rezultati i kako bi vaša koža ostala zdrava. Prema Ivani, tijekom ljetnih mjeseci skincare rutina može se uklopiti u osam jednostavnih koraka:
- korištenje krema za zaštitu od sunca, u dovoljnoj količini te redovito – SPF od najmanje 30, a preporučuje se 50; širok raspon zaštite (UVA, UVB, infracrveno); zaštita usana
- konstantno ovlaživanje kože – u intervalima od najviše 2 sata (ukoliko ste izloženi suncu) i uz korištenje SPF-a
- lagana šminka – kako bi se omogućilo koži da diše te se time sprječi zaštopavanje pora i pojava neželjenih posljedica poput akni
- korištenje šminke sa SPF-om – kreme za lice u boji (poput BB ili CC krema), sa SPF-om od najmanje 30 te laganih za kožu
- eksfolijacija jednom ili dvaput tjedno – za pomoć kod čišćenja pora i otčepljivanja te uklanjanja ostataka znoja, zaštitnih krema i ulja; izbjegavati eksfolijaciju na opečenoj koži
- korištenje preparata za samotamnjenje – za prilagodbu kože sunce te smanjenje oštećenja na svjetlijoj koži uzrokovanih sunčevim zračenjem,
- nošenje fotozaštitne odjeće i naočala – poput širokih šešira, UV-400 naočala te tame odjeće s pletenom tkaninom,
- pranje lica i tuširanje – maksimalno jednom dnevno, jer prekomjerno tuširanje i pranje lica uklanja zaštitni masni sloj na koži i uzrokuje dehidraciju kože.
Oštećenje kože uzrokovano sunčevim UV zrakama se ponajprije temelji na prevenciji i izbjegavanju nepotrebnog izlaganja suncu. Najvažnije je izbjegavati sunce kada je najjače te izbjegavati izlaganje suncu bez primjene zaštitnog faktora – maksimalno 20 minuta u danu, poželjno ne više od 5-10 minuta.
– Prilikom izlaganja suncu, koristiti zaštitni faktor te koristiti kreme za sunčanje s aktivnom fizičkom zaštitom, kreme koje sadrže okside metala, ponajprije cinkov oksid. Važno je redovito i obilno nanositi kreme za sunčanje, treba znati da se sredstva za zaštitu od UV zraka ne nanose da bi se produžilo vrijeme sunčanja. Sredstva za zaštitu nanosite na vrijeme i u dovoljnoj količini. Fotoprotektivno sredstvo je nužno nanijeti 20 do 30 minuta prije izlaganja suncu te ponoviti nanošenje svaka dva do tri sata — objasnila je Ivana.
Također, ne smije se štedjeti na količini nanesenog sredstva. Potrebno je približno 35 mililitara da bi se zaštitila koža prosječne odrasle osobe. Najčešće pogreške pri nanošenju fotozaštitnog sredstva su nedovoljna količina, nedovoljna jačina i neredovito obnavljanje fotozaštitnog sredstva. Predrasuda je da se zbog korištenja fotozaštitnog sredstva ne može poprimiti lijep ljetni ten. Fotozaštitna sredstva služe za prevenciju opekotina od sunca, razvoja zloćudnih tumora kože, ubrzanog isušivanja i starenja kože te se postupnim izlaganjem suncu može postići odgovarajući ten.
– Moram naglasiti da se do 80 posto izlaganja suncu dogodi se slučajno, u svakodnevnom životu. Posebnu pažnju treba posvetiti fotozaštiti djece. S obzirom na činjenicu da i do 80 posto ukupne najopasnije doze UV zračenja primimo do 18. godine života te na produženi boravak djece na otvorenome, nužna je zaštita osjetljive dječje kože od rane životne dobi. Osim za određeni tip i određena stanja kože, na tržištu postoje posebna fotoprotektivna sredstva za najmlađe. Za dječju kožu najbolje je primijeniti sredstva s oznakom sunblock jer sadrže fizikalne filtre, pružaju i mehaničku zaštitu te gotovo u cijelosti onemogućuju prodiranje UV zraka u kožu – otkrila je.
Tijekom ljetnih mjeseci treba pripaziti što više, a što manje koristiti ili raditi s kožom kako bi se smanjio gubitak vlažnosti kože. Ono što uglavnom čini kožu suhom je provođenje velike količine vremena na hladnom ili toplom, korištenje jakih sapuna, detergenata i kemikalija koje oštećuju kožu…
– Tijekom ljeta je najbitnije se držati osnovnih pravila, ali i napraviti nježno čišćenje, ali bez pretjerivanja, maksimalno jednom dnevno, kako lice, tako i ostatak tijela. Eksfolijacija je dovoljna jednom ili dvaput tjedno, ali izbjegavajte eksfolijaciju na opečenim ili oštećenim dijelovima kože;. Važna je i hidratacija, a preporučuje se pijenje velikih količina vode ili čaja te konzumacija hrane bogate vodom, kao što je primjerice lubenica – tvrdi dermatologinja.
Ako na suncu ipak pocrvenite, važno je na vrijeme prepoznati opekline kako biste ih pravilo liječili. Opekline od sunca se karakteriziraju upaljenom i bolnom kožom, crvene ili roskaste boje, koja je na dodir topla ili vruća. Prati je osjet boli, zatezanja ili svrbeža na upaljenom dijelu te u težim slučajevima može doći do oticanja kože, pojave mjehurića ispunjenih tekućinom. Opekline mogu pratiti i glavobolja, groznica, mučnina i umor, koji se pojavljuju kod ozbiljnijih slučajeva. Uglavnom se pojavljuje već nekoliko sati nakon izlaganja suncu.
– Opekline prvog i drugog stupnja se mogu liječiti i kod kuće, bez intervencije doktora. Opekline su rezultat agresivnog djelovanja UVB zraka na kožu i predstavljaju veliku opasnost naknadnog razvoja zloćudnih tumora kože, osobito ako su praćene pojavom mjehura. Ne postoji specifičan ili prirodni lijek za te opekline niti savršen recept za to kako ih se riješiti, već je jednostavno potrebno određeno vrijeme da se upala kože smiri i da ona zacijeli ako su se pojavili mjehuri na njoj. Ipak, moguće je ublažiti bol i nelagodu od opeklina lijekovima protiv bolova i višekratnim stavljanjem rashlađenih, ali ne i ledenih, obloga od vode. Na tržištu postoji više gelova i krema za opekline koji hidriraju kožu i djeluju blagotvorno na upalu – objasnila je Ivana.
Korištenje topikalnih hladila i hidratizirajućih gelova, gelova od aloe vere te krema poput hidrokortizona, ublažuju upalu. Važno je piti dovoljno tekućine kako bi se spriječila dehidracija te kako bi koža ostala dovoljno hidrirana. Liječničku pomoć potrebno je potražiti u slučaju jakih opeklina koje zahvaćaju veliku površinu tijela, inficiranih opeklina koje su izrazito bolne i onih koje su praćene povišenom tjelesnom temperaturom i znakovima dehidracije.
Najbolje tehnike za smirivanje oštećene, opečene ili iziritirane kože tijekom ljeta su one koje uključuju nježne i prirodne sastojke. Prvi i osnovni način je hladna voda, koja umiruje i hladi upaljene dijelove kože. U ovom slučaju se mora izbjegavati klorirana voda, koja samo može dodatno iziritirati upaljenu kožu te izbjegavati tretmane ledom.
– Kupke s nekoliko žlica zobi i sode bikarbone pomažu u smanjenju iritacije kože i zadržavanju prirodne vlažnosti. Aloe vera je sastojak koji se najčešće može naći u preparatima za smirivanje upaljene kože. Čak i nanošenje gela iz same biljke se može koristiti kao tretman protiv opeklina. Hladni čaj od kamilice također pomaže u smirivanju iziritirane kože, a dostupan je svima te se može iznimno lako koristiti. Nošenje široke odjeće koja se ne lijepi ili ne tare od kožu, pomaže u bržem zacjeljivanju upaljenih dijelova. Konzumacija velike količine vode je jako bitna, budući da pomaže u hidrataciji kože i smanjenju upale. Nakon inicijalnog tretmana iritirane kože, važno ju je njegovati, posebice radi izbjegavanja guljenja i perutanja – u tu svrhu je važno koristiti hidratantne kreme na oštećenim mjestima; izbjegavati kreme koje sadrže parfeme, boje ili alkohol, koji mogu samo pogoršati stanje. Moramo u svakom trenutku imati na umu da je UV zračenje dokazan kancerogen i izravan uzročnik karcinoma i melanoma kože, te fotostarenja – dodala je.
– Osobe koje su svjetlije puti, svijetle kose i očiju genetski su predisponirane da već u ranijoj razviju jače hiperpigmentacije na koži. Kod žena koje imaju hormonalne poremećaje ili uzimaju hormonalnu terapiju te kod svih osoba koje su na sustavnoj terapiji i za druge bolesti mogućnost pojave hiperpigmentacija je uz UV zračenja, još veća. Cjelogodišnje korištenje fotozaštitnih sredstava prevenira nastanak hiperpigmentacije. Njihovo uklanjanje je dugotrajan i iscrpljujući proces koji podrazumijeva različite oblike dermoabrazivnih postupaka koje je potrebno ponavljati više puta u hladnom razdoblju godine. Uvijek naglašavam da se hiperpigmentacije lako dobiju, ali ih je vrlo teško riješiti – zaključila je Ivana.