Glikolna kiselina je glavni sastojak za koji možda niste znali da vam je potreban. Sjajan u posvjetljivanju tona i teksture kože, kao i smanjenju pojave finih linija, bora, izbijanja i mrlja, doista je rutinski must-have. No, to ne znači da ga možete samo ubaciti bilo gdje; s obzirom na to da je aktivni sastojak, potrebno je malo znanja prije nego što ga uvedete u svoj režim.
Glikolna kiselina je kemijski eksfolijant koji pripada kiselinama poznatim kao alfa hidroksi kiseline ili AHA. Naširoko korištene i dobivene iz šećerne trske, ostale AHA kiseline uključuju mliječnu, limunsku i bademovu kiselinu, kako piše Vogue. “Pronalazi se u mnogim proizvodima za njegu kože kao što su sredstva za pranje lica i serumi, u blagim količinama, ali profesionalci ga često koriste u jačim formulacijama kao piling za kožu,” kaže stručnjakinja za ljepotu Nilam Holmes.
Glikolna kiselina moćan je sastojak s puno blagodati za kožu. "To je ultimativni piling", objašnjava stručnjakinja za kožu Keren Bartov. Otpuštajući ljepilo koje drži mrtve stanice na vanjskoj površini kože, stratum corneum, glikolna kiselina pomaže otkriti mlađe, svježije stanice ispod. “Nadalje, budući da ima najmanju molekularnu strukturu od svih AHA, može prodrijeti dublje i brže u kožu od drugih kiselina,” dodaje Bartov. Zahvaljujući ovoj sposobnosti prodiranja u dermis, sloj kože ispod epidermisa gdje kolagen izlučuju stanice fibroblasta, također pomaže u promicanju sinteze kolagena."
Fantastična je i za liječenje akni. "Glikolna je izvrsna za sve koji pate od akni", kaže stručnjakinja za lice Teresa Tarmey. "Smatram da salicilna kiselina isušuje, što onda može stvoriti još jedan problem."
Kao i kod bilo koje kiseline, pretjerana uporaba ili kombiniranje s drugim jakim kiselinama može dovesti do iritacije kože. “Prečesta upotreba glikolne kiseline u visokim jačinama može dovesti do pretjeranog pilinga koji može uništiti zaštitnu barijeru kože”, kaže Holmes. “Unatoč tome, može se koristiti svaki dan u blagim količinama. Stvarno ovisi o formuli.”
Ako vaša koža postane osjetljiva, pokazuje znakove crvenila ili ljuštenja, ili, ako se čini da je suha, prestanite koristiti. Ako ste u nedoumici, počnite s najnižom koncentracijom kiseline, koristite je svaka dva do tri dana i postupno povećavajte učestalost upotrebe i jačinu kiseline kako se vaša koža prilagođava.
Glikolna kiselina je učinkovita kada se koristi na normalnoj, mješovitoj i masnoj koži, ali osjetljiva koža treba biti oprezna s uranjanjem ravno u kožu jer može izazvati iritaciju. “Ako je vaša koža osjetljiva ili sklona iritaciji, tada glikolna kiselina može izazvati reakciju poput suhoće, crvenila i povećati osjetljivost”, kaže Bartov. Baš kao što biste u početku štedljivo koristili retinol, budite oprezni kada prvi put isprobate glikolnu otopinu.
Jednostavan način da je uključite u svoju rutinu je putem sredstva za čišćenje, koje neće predugo doći u dodir s kožom i brzo se ispire. Također je dobar test za osjetljivost jer se glikolna kiselina odmah neutralizira u kontaktu s vodom. Nakon što se aklimatizirate možete prijeći na formulacije koje se ne ispiru, uključujući tonike, serume i hidratantne kreme, gdje će koncentracija biti malo veća.
Dok se proizvodi poput sredstava za čišćenje i tonika koji sadrže male količine mogu koristiti svakodnevno, većina ljudi smatra da je jednom ili dva puta tjedno dovoljno kada koriste nešto jače. Idealna koncentracija je negdje između 8 do 15 posto. Veće koncentracije glikolne kiseline će dati intenzivnije rezultate i ponuditi trenutni sjaj kože, ali ih smiju koristiti samo profesionalci.
Najljepše haljine u modelu za kojeg kažu da laska svakoj figuri: