Povodom sto godina legendarnog mirisa Chanel No.5 predstavljena je kolekcija nakita posvećena parfemu. Direktor Studija za izradu finog nakita, slavne kuće Chanel, otkrio je način kojim je spojio dijamantni ukras uz ideju o mirisu:
– Gabrielle Chanel približila je ova dva svemira te se usredotočila na odvažnost i potragu za izvrsnošću. Želio sam ponovno otkriti tu njezinu kreativnu gestu, koja je zapravo putovanje kroz kreaciju parfema, od arhitekture bočice do olfaktivne eksplozije mirisa – izjavio je Patrice Leguéreau. Ogrlica koja nosi ime Collection no.5, u srcu ima dijamant po mjeri, jer autor je želio da se radi o isključivo 55, 55 karata. Dijamant ne solira, već je okružen onima manjeg oblika, 104 su okrugla, 42 su ovalna. Naravno, u centru svemira, onog kreativnog u smislu mirisa, kao i ovog u svijetu nakita, ta je famozna petica, broj za koji je Gabrielle Chanel smatrala da joj donosi sreću.
U skladu s time, Coco je Peticu predstavila u butiku u pariškoj Rue Cambon, 5. dana u 5. mjesecu 1921. godine. Bio je to prvi parfem koji je nosio ime nekog modnog dizajnera, na svakoj bočici bilo je njezino ime, što je za ono vrijeme bila revolucija. Uloga mirisa nastavljala se na njezine vizije u vezi s odijevanjem, a to je oslobađanje od svih ograničenja na koje žena nailazi u društvu, na slobodu uma i načina života te osobnost u svakom smislu.
Naravno, te su ideje i danas aktualne, moderne, što dokazuje da je Chanel bila vizionarka, ali i hrabra žena. Kompozicijom je promijenila pravila, željela je da miris bude apstraktan, jer su u to doba parfemi isticali tek jedan cvijet, bili su jednostavni i tako očekivani, očiti. Primjerice – žene su tradicionalno nosile miris jasmina, ljubičice ili ruže. Gabrielle je ovaj posao povjerila majstoru ‘nosu’ jer i danas je ime Ernesta Beauxa poznato po ovom slavnom angažmanu. Osmislio je kreativnu kompoziciju s aldehidima, a ideju je pronašao na hladnoći sjeverne Rusije, gdje je neko vrijeme taj majstor parfema rusko-francuskog podrijetla boravio. Naime, htio je ‘uloviti’ svježinu ledenog zraka, čistoću nota i kreativnost ženstvenog buketa i naravno, aldehida. Koristio ih je tako da su njihove molekule pojačale samu esenciju i karakter cvjetnih elemenata. Trebalo mu je za finiširanje formule tek nekoliko mjeseci, krajem ljeta i početkom jeseni 1920. godine.
Legenda kaže da je asistent parfumera Constantin Weriguine u samom laboratoriju slučajno usuo preveliku količinu aldehida u mješavinu, mnogo veću nego što se to u to vrijeme koristilo, a Chanel je, kad joj je Beaux predstavio desetak bočica da izabere jednu, rekla – da, broj 5, to je savršen miris žene. Osim same formule, moderna i inovativna bila je sama bočica, u smislu jednostavnosti. Naime, minimalizam nije bio u duhu toga vremena, pa je Chanel i na tom polju osvojila dodatne bodove za modernost.
Novotarija je bio i logo, dupli C koji je smješten na čep, dosta manji nego danas. Radikalna promjena bio je ravan, pravokutan oblik, u skladu s idejama same dizajnerice i jednostavnošću koju je promovirala. Znamo za njezinu izjavu, jednu od poznatijih – uvijek nešto ukloni, nemoj dodavati. Pritom je Coco mislila upravo na kič, koji stvaramo natrpavanjem detalja, a koji nestaje ‘oduzimanjem’ elemenata i ostaje ona čista osnova. Sve to stvorilo je miris koji je do danas, nakon sto godina, vrlo malo mijenjan.
Ubrzo je, nakon lansiranja te famozne 1921. godine bočica ojačana, odnosno rubovi su mrvu zakošeni, kako bi sve skupa bilo otpornije na udarce i manje osjetljivo. Bile su to sitne promjene estetske i tehnološke prirode, jer svih ovih godina i desetljeća proizvod je zapravo oblikom isti. Novu stranicu miris okreće 1970. godine kad su prvi put na bočici osvanula slova Chanel, a u dizajn ulazi i etiketa. Usto, povećan je i čep, doduše ostaje istog oblika, samo je postao praktičniji i vidljiviji. Minimalistički oblik kreacije ostaje prepoznatljiv, gotovo identičan onome koji je dizajnerica osobno reklamirala kad se pojavila u oglasu u Harper’s Bazaaru – bila je to 1937. godina. Naravno, opet je postala nešto prvo – prva žena i dizajnerica koja osobno reklamira parfemsku kreaciju s vlastitim potpisom.
U to je vrijeme bilo uvriježeno mišljenje da je miris monotona, definirana kreacija, no Coco i njezine ideje otvorile su vrata neočekivanim, iznenađujućim i apstraktnim parfemima. Na prvom oglasu, fotografiji koju je potpisao François Kollar, Coco stoji naslonjena na kamin u svom apartmanu u Ritzu, prestižnom hotelu koji je niz godina bio njezin dom. Inače, i danas pariški Ritz ima luksuzni apartman Coco Chanel, cijena spavanja u njemu kreće se od oko 130.000 kuna naviše. U krevetu nije spavala, već se po njemu valjala legenda filmske scene Marylin Monroe.
Naime, jedna od najpoznatijih reklama na svijetu je ona na kojoj Merlinka leži omotana u plahte i kaže – u krevetu ne nosim ništa osim Chanela broj 5. U to doba, 1952. godine, plavuša je bila megazvijezda svijeta, a time je u sam vrh stigao i taj parfem.
Zlatno doba Petice odigralo se i tijekom šezdesetih, kad je umjetnički direktor Chanela Jacques Helleu zaključio kako su slavne dame super začini dobrih kampanja. Tada su se s mirisom slikale dame poput Ali MacGraw, Lauren Hutton, Catherine Deneuve, a poslije i Carole Bouquet te Nicole Kidman. Fotografirali su ih jednako tako moćni velikani fotografije i režije kao što su Richard Avedon, Patrick Demarchelier, Helmut Newton, Dominique Issermann, Ridley Scott i Baz Luhrmann.
I prošle godine zvijezde su tu – lice mirisa 2020. bila je francuska glumica Marion Cotillard, a režiju je potpisao Johan Renck. I dok su se lica izmjenjivala, a slavne dame smješkale u ime legende među mirisima, pafumeri su imali ulogu što bolje sačuvati i održati kvalitetu i originalnost same kompozicije. Nakon Beauxa, o tome su se brinuli Henri Robert, pa onda i otac i sin, Jacques i Olivier Polge.
– Očuvanje Petice zahtijeva moju stalnu pažnju – komentirao je Olivier, sadašnji ‘nos’ Chanela, koji je na tom mjestu od 2015. godine. To znači da je odgovoran za kvalitetu sirovina koje postaju dio formule, stoga se u njegovu poslovnom kalendaru nalaze važni datumi poput žetve jasmina i majske ruže u francuskom Grasseu.
Vodi računa o svemu, od same žetve do ekstrakcije biljaka, a sve skupa odvija se u laboratoriju u vlasništvu kompanije. No, kako je modernost utkana u sam DNK brenda, s vremenom su, u sto godina mirisa, uveli nekoliko interpretacija. Polazna točka originala, komentirao je Olivier Polge, bio je vrlo bogat cvjetni miris, koji je u to vrijeme bio potpuno nov.
Naravno, na tapeti je bio isključivo ultimativni luksuz, tako da su top-sirovine iz Grassea od samih početaka neizostavan dio formule. Koristeći te mirisne delicije iz njihovih vrtova, Ernest Beaux prvu je interpretaciju stvorio već 1924. godine, samo tri godine nakon pokretanja mirisa. Bila je to Eau de toilette, lakša varijanta u formuli toaletne vode. U toj priči ističe se i vetiver, no ruža, jasmin i ylang-ylang i dalje su ključni dijelovi mirisa. Ova je kreacija omogućila šire korištenje mirisa, a sam ‘trag’ koji je toaletna voda ostavljala bio je nešto nježniji.
Svakako, ovo je mirisu dalo još veću popularnost i vidljivost na tržištu, što zapravo znači komercijalni uspjeh. Nakon njega, sljedeće poglavlje mirisa kreirao je Jacques Polge, 1986. godine. Eau de Parfum otkrivao je pojačanu koncentraciju i senzualnost, u skladu s raskošnom dekadom osamdesetih, kad je sve bilo veće, upečatljivo i moćno. U ovom je sastavu cvjetno-aldehidni buket bio još bogatiji, a nota vanilije mirisu je dala orijentalan potpis. Sljedeća interpretacija osmišljena je 2008. godine kad je još jednom potpisuje Jacques Polge. Osmislio je Chanel 5 Premier Eau, nešto prozračniju varijantu, za novo doba, uz podršku esencija bijelog mošusa. No, kao i uvijek, tu je i dalje buket ruže, jasmina i ylang-ylanga, uz neodoljivu vaniliju. Najnovija interpretacija predstavljena je prije pet godina te je Petica L’Eau inspirirana lakoćom i svježinom, uz potpis parfumera Oliviera Polgea. Ova je priča više transparentna, u smislu samog mirisa i dojma, jer u sastav ulazi cedar te je rezultat blaga, osvježavajuća toaletna voda. Svježinu garantiraju i citrusi, odnosno limun, naranča i mandarina, kojima je potencijal naglašen uz pomoć aldehida. Tim notama miris se otvara, a sljedeće poglavlje je poznato, to su slavne buket note originala, odnosno ruža, jasmin i ylang-ylang. Veličanstvena karijera ovog mirisa ima i umjetničku notu.
Naime, pakiranje je 1959. godine ušlo u zbirku Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku, a tijekom osamdesetih Andy Warhol bočicu je iskoristio kao motiv. Sve to, od samih početaka, otkriva ne samo vizionarski duh same Gabrielle već i njezinih suradnika te onih koji su je naslijedili. Cijelo stoljeće uspjeli su sačuvati priču ‘živom’, tijekom desetljeća promjena na sceni parfema i niza društvenih turbulencija. Očito, ključ uspjeha je ne samo u pomnom planiranju i pozicioniranju kompanije, brenda, imidža i samih proizvoda već i u samoj kreativnoj, gotovo umjetničkoj ideji koja je osnova svega. Naime, kako je rekao Olivier Polge: – U Chanelu radimo s mirisnim sirovinama onako kako to slikar radi sa svojom paletom boja.